Bauštelska reportaža: Ovo je gradilište najveće zgrade u Sisku oštećene u potresu, srušena je i dobiva repliku
Od velikog stambenog i javnog fonda oštećenog za vrijeme petrinjskog potresa, najveća oštećena višestambena zgrada bila je ona sa pet dilatacija u Ulici Hrvatskog narodnog preporoda. Zgrada je toliko nastradala da obnova nije imala smisla. Ujedno je najveća višestambena zgrada srušena zbog oštećenosti nakon potresa. Radovima ukupne procijenjene vrijednosti 20,3 milijuna eura nakon uklanjanja stare podiže se nova građevina, a rok izvedbe je 18 mjeseci. Zadatak je pripao STRABAG-u koji trenutno izvodi temelje. Prošetali smo gradilištem te od državnog tajnika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Domagoja Orlića i inženjera tvrtke izvođača saznali zašto je stara zgrada toliko stradala i po čemu će nova biti posebna.
Radovi na novoj zgradi napreduju po planu, radove izvodi Strabag | Foto: Domagoj Orlić, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine
Na samom vrhuncu ljeta, 31. srpnja 2024. godine u Sisku je započelo rušenje najveće stambene zgrade oštećene u petrinjskom potresu s 5 dilatacija i 144 stana. Rušenje je krenulo uvođenjem izvođača tvrtke STRABAG u posao, na lokaciji Ulica Hrvatskoga narodnog preporoda 2-10 u Sisku.
Galerija 23 Fotografija
Otvori
– Ovo je najveća zgrada oštećena na području petrinjskog potresa i najveća uklonjena na području petrinjskog i zagrebačkog potresa. Ujedno je i najveća zgrada koju gradimo na području petrinjskog i zagrebačkog potresa, objasnio je važnost ovog projekta državni tajnik Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Domagoj Orlić s kojim smo obišli gradilište te ondje razgovarali i s inženjerom na gradilištu tvrtke STRABAG o tijeku radova te razlogu rušenja.
‘Obnova zgrade nije bila moguća’
Došli smo na gradilište upoznati s osnovnim činjenicama i ondje zatekli radove na temeljima nove zgrade. Budući da smo znali kako se u jednom trenu razmatralo opciju obnove zgrade – zanimalo nas je što je presudilo da bude donesena odluka o rušenju. Sugovornici su bili složni u odgovoru da je zgrada bila oštećena do razine da njezina obnova ‘nije bila moguća’.
– Obnova zgrade bi bila dugotrajnija i skuplja, a s obzirom na to da bi se moralo ubacivati i dosta novih zidova značajno bi se smanjila i površina stanova. Zašto se odmah nije pristupilo tome? Prvi Zakon o obnovi nije percipirao gradnju zamjenskih višestambenih zgrada, već samo kuća. Tek novim Zakonom u veljači 2023. omogućena je i gradnja višestambenih zgrada, rekao je Orlić.
Kad se kaže da se zgradu ‘nije moglo’ obnoviti, kao što je rekao državni tajnik, a o čemu smo i sami pisali, uglavnom se misli da obnova nije isplativa. Isto je bio slučaj i kod ovog projekta.
Useljenje početkom 2026.
Odluka o izgradnji, dodao je Orlić, donesena je kao potpuno opravdana u svakom smislu kad su s donošenjem novog Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom nestale i posljednje dvojbe. Inženjer na gradilištu tvrtke Strabag potvrđuje da bi obnova kao alternativa ‘koštala’ više, a dobio bi se lošiji proizvod.
U početnim fazama radovi su procijenjeni na vrijednost 20,3 milijuna eura. Dakle, da se išlo u obnovu iznos bi bio viši. Nova, točnije zamjenska zgrada, trebala bi biti završena 18 mjeseci nakon uvođenja u posao, što znači pred sam kraj siječnja 2026. godine.
Kako napreduje HNP zgrada u Sisku? Na mjestu srušene, podiže se ‘replika’ | Foto: Domagoj Orlić, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine
Jedan nedostatak presudio
Struka kao glavni razlog za to što je zgrada u Sisku nepovratno stradala navodi važan nedostatak u njenoj konstrukciji. Oba sugovornika potvrdila su da bi konstrukcijski građevina bila znatno jača da je imala vertikalne serklaže.
– Ta zgrada je zapravo stradala jer nije imala nikakve vertikalne serklaže. Znači da nije imala nikakvu vertikalnu betonsku konstrukciju, već su bili samo zidani zidovi i fert stropovi koji isto tako imaju dosta tanku betonsku ploču, rekao je inženjer objašnjavajući kako betonska ploča u zgradi osigurava da se pomaci za vrijeme potresa prenose jednoliko.
Napomenuo je kako su za statiku zgrade najnepovoljniji grednici pa dodao kako zgrada unatoč međukatnim betonskim pločama svejedno bila konstrukcijski nedovoljno snažna. Opet, objasnio je, betonske ploče bile su razmaknute jedna od druge, što im je umanjilo mogućnost prenošenja potresa, a potom i izazvalo značajne pukotine radi njihovog pretjeranog pomicanja oko vlastite osi.
Nije se pratio projekt?
Vezano za samu činjenicu što su konstrukciji nedostajali ‘vertikalni serklaži’ postoji i teorija da su za zgradu bili predviđeni, ali ih se nije izvelo. Iako ovu tvrdnju nismo mogli potvrditi, kako je zgrada građena prije revalorizacije protupotresnih mjera prilikom gradnje nakon velikog potresa u Skopju, uistinu je moguće da je na gradilištu ‘usputno’ odlučeno da se taj element izbaci iz gradnje – i na taj način uštedi.
Rušenje u Ulici Hrvatskog narodnog preporoda krenulo je 31. srpnja 2024. | Foto: MPGI
– Zna se da je u vrijeme kad je građena ova zgrada, odnosno za 1960-ih, ali i u 1970-ima, čelik je bio jako skup. Ovo se može vidjeti i na detaljima armiranja, jer je sa manje armature dobiveno isto što se radi i danas. No, moralo se u takvim uvjetima na gradilištu uložiti nešto više rada da bi se na taj (stari) način izvelo armaturu, doznali smo od STRABAG-a.
Poslovni prostori i pet etaža
Ova najveća oštećena i srušena zgrada koja se ponovno gradi na području petrinjskog i zagrebačkog potresa sastojala se od pet dilatacija katnosti s podrumom, prizemljem i pet etaža. Prostirala se na ukupnoj građevinskoj površini od 10.665,70 četvornih metara. Nova pak zgrada trebala bi biti praktički replika, no sukladno glavnom i izvedbenom projektu Capital ing-a pojedini elementi neće se preslikati sa prethodne zgrade.
– Ostavljen je aneks, a srušen je preostali dio gdje su se nalazila 144 stana i poslovni prostori. Od ukupno 10 tri su u aneksu. Ostali su bili ispod stambenog dijela u prizemlju, govori Orlić.
Dodaje da prema Zakonu o obnovi novogradnja više neće biti zgrada od pet dilatacije, već će se graditi cjelina. Nova građevina s manjim će odstupanjima replicirati tlocrte starih stanova, a novina na objektu bit će panoramska dizala.
Netom nakon rušenja | Foto: Domagoj Orlić, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine
– S obzirom na konfiguraciju zgrade, nije bilo moguće isprojektirati drugačije nego da dizala idu na vanjsko pročelje, te će se u njih ulaziti na međukatovima, otkrio je Orlić.
Početak radova
Što se tiče tijeka radova, nakon otvaranja gradilišta 31. srpnja još prije samog rušenja, prvo je valjalo raščistiti sve prostorije. Uklonili su se pregradni zidovi te obloge. Tek u tom stadiju zgrada je bila ‘spremna’ za rušenje te se pristupilo iskopu.
– Iskop je bio većinom u glini. Što ima prednosti i mana. Glina je dosta vodonepropusna, i onda svaka kiša koja padne napravi ili bazen ili blato, treba biti pažljiv. Taj period na sreću smo prošli prije većih padalina, govore nam na gradilištu.
Početak radova na temeljima, na mjestu najveće zgrade oštećene u potresu niče replika | Foto: Domagoj Orlić, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine
Upućuju nas da se trenutno izvodi temeljna ploča debljine 70 centimetara. Ploča se pak izlijeva u odvojenim ‘dijelovima’ odnosno nekadašnjim dilatacijama, a ne redom zbog toga što je prilično denivelirana. To jest, različiti dijelovi temelja na različitim su razinama.
Najnoviji sustav hidroizolacije
Zbog ‘skokova’ između nekadašnjih dilatacija, govore na gradilištu, za trenutnih radova valja pripaziti prilikom postavljanja hidroizolacija, a koristi se najnoviji sustav hidroizolacije. Postavlja se hidroizolacija koja se povezuje s oplatom, na koju se slaže armatura, na što se izlijeva beton. Svježi beton potom srasta s hidroizolacijom, gdje bi trebala nastati vodonepropusna ovojnica.
– Opet i ovaj postupak ima svoje ‘zavisnosti’, moramo držati oplatu pet dana da se ostvari veza. Ovo trenutno radimo na dva mjesta – ‘desetorci’ i ‘četvorci’ (kućni brojevi), gdje u stvari izvodimo završne temelje. (10ci i 4vorci) završeni temelji. Ove ‘zgrade’ koje trenutno radimo u istoj su razini pa ima najviše smisla da te gradimo istovremeno. Tako je zbog već spomenutih denivelacija, ali pratimo terminski plan, opisuje sugovornik iz STRABAG-a, dodajući kako praćenje rokova omogućuju Lean i BIM sistemi za optimizaciju rada.
Tanji zidovi, kvadrat više
Novi stanovi zbog tanjih zidova nove konstrukcije mogli bi biti nešto veći u odnosu na prethodne. Poslovni prostori ostaju, ali se ne uređuju, dok se stanovi sređuju ‘do kraja’ za sve koji mogu dokazati da su u trenutku potresa stanovali u stanu, rekao nam je državni tajnik. Za one pak koji ovo nisu mogli dokazati, kao i za poslovne prostore, prostori će u trenutku završetka radova biti Roh-Bau.
Radovi na novoj zgradi napreduju po planu, radove izvodi Strabag | Foto: Domagoj Orlić, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine
Dok čekaju na nove stanove, stanari, naravno, stanuju na drugim lokacijama. Programom o stambenom zbrinjavanju za sve čiji domovi su oštećeni tijekom potresa, a koji omogućuje 11 modela stambenog zbrinjavanja, i svi stanari ove zgrade (koji su dokazali da su ondje stanovali za vrijeme potresa) trebali bi imati osiguran smještaj jednim od modela.
– Najprimjenjiviji model za stanare iz ove zgrade je dio koji su dobili u državnim stanovima kojih nažalost nema jer su svi stavljeni na raspolaganje, ali ćemo ih imati na prvoj lokaciji već u veljači. Druga opcija koja je vrlo povoljna sufinanciranje je najamnine u privatnom smještaju, rekao je Orlić vezano za temu smještaja stanara koji čekaju na stanove u Ulici Hrvatskog narodnog preporoda.
Sufinancirani najam
Pojašnjava sustav sufinanciranja u sklopu kojeg su za vrijeme trajanja obnove, odnosno u ovom slučaju izgradnje, omogućena državna sredstva u iznosu 9,3 eura po kvadratu za 35 ili 45 kvadrata. Još 10 eura dobiva se za svakog sljedećeg člana kućanstva. Istom Odlukom, napominje, sufinanciraju se i režijski troškovi.
Za prvog člana, ti troškovi iznose 100 eura, a za svakog idućeg iznos raste za još 20 eura. Na taj način, izlaže, tročlana obitelj može dobiti skoro 400 eura, a s time još 140, što znači ukupno preko 500 eura. Glavni problem je što u Sisku manjka najam.
Kako napreduje HNP zgrada u Sisku? Na mjestu srušene, podiže se ‘replika’ | Foto: Domagoj Orlić, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine
Na pragu novih obnova
O jednom od projekata zamjenskog smještaja na čiju se realizaciju čeka, onom u Capraškoj ulici, već smo pisali U svakom slučaju, očekuje se da će zamjenski državni stanovi biti značajni za sve stanare koji čekaju završetak obnove, odnosno izgradnje svojih kuća. Također, važni će biti i za one koji će zbog početka obnove morati iseliti iz svojih domova.
Pritom zgrada koje će tek konstrukcijski obnavljati nema malo. Državni stanovi trebali bi biti glavni ‘adut’ u smislu smještajnih kapaciteta za građane.
– U Sisku se trenutačno provodi konstrukcijska obnova na 16 višestambenih zgrada s više od 230 stambenih jedinica. Uskoro će se izvođači uvesti u rad i na novim ugovorenim projektima, a dodatnih pet zgrada je pred ugovaranjem na kojima će izvođači radova biti uvedeni u posao kroz mjesec i pol dana. Sveukupno će se radovi izvoditi na tridesetak zgrada, dok će novi stanovi služiti kao privremeni smještaj građanima koji moraju napustiti svoje stanove tijekom obnove, rekao je Orlić.
Preostale Bauštelske reportaže pročitajte ovdje.
