Bili smo u Glini, dvije godine nakon potresa: Dogradonačelnica ne vjeruje novom ministru

U dvije godine nakon potresa u Glini je sagrađeno 19 drvenih kuća i 46 različitih kuća iz donacija. Oni koji su sami obnavljali kuće, radili su to bez stručnog nadzora. Dogradonačelnica Branka Bakšić Mitić to opravdava prevelikim troškovima, a obećanjima novog ministra Bačića ne vjeruje.

Treća je zima u Glini nakon potresa, a kontejneri su i dalje za neke jedini dom. Limena kutija je za dogradonačelnicu Gline poslovni ured. Prilikom našeg posjeta telefon joj je neprestano zvonio. Ljudi zovu zbog različitih potreba, a ona strpljivo odgovara svima.

U razgovoru nam kaže kako je više od deset građana Gline umrlo živeći u kontejnerima u posljednje dvije godine. Prisjetila se kako su od moždanog udara umrli supružnici, mlađi od 50 godina, i to u razmaku od 10 mjeseci.

– To nisu uvjeti za život. U tim kontejnerima sada, kada je hladnije, stvara se kondenzacija tako da niz stijenke curi voda. Vlažni su jastuci, pokrivači, roba koju imaju. To su nehumani uvjeti. Izgradnja kontejnerskog naselja koštala je više od 3 milijuna kuna. Tamo su smješteni uglavnom stanari jedne zgrade koja je označena žutom naljepnicom. Bilo bi bolje da smo uložili u obnovu zgrade, da smo ih negdje privremeno smjestili, a ne tolike novce uložili u kontejnersko naselje, kazala je Bakšić Mitić.

Dimnjaci nisu popravljeni dvije godine

Dogradonačelnica pritom napominje kako u Glini imaju i dvije zgrade sa žutom naljepnicom na kojoj još nisu popravljeni dimnjaci, a 90 posto stanova je u vlasništvu države. Smatra kako bi bilo bolje da su popravili dimnjake, a ne da država dvije godine ljudima plaća struju.

– Ne može mi nitko reći da nismo u dvije godine mogli napraviti dimnjake. Mi već dvije godine govorimo da su nepotrebni elaborati za rušenje jer su građevine već srušene, da su nepotrebni elaborati za dimnjake, za zabatne zidove. To je trošenje novaca bez veze. Moja dva dimnjaka koštaju 18 tisuća kuna, a realno se mogu napraviti za 5 tisuća kuna, dodaje Bakšić Mitić.

Na području Grada Gline je 458 stambenih jedinica u vlasništvu države. One su uglavnom označene sa žutom i zelenom naljepnicom i najmanje 40 posto ih nije useljeno. Dogradonačelnica je kazala kako su to kuće koje su kupljene odmah nakon rata, ljudi koji su odselili prodali su svoje nekretnine i puno tih kuća nije dodijeljeno nikome. Za stambeno zbrinjavanje na području Grada Gline se čeka po 15 godina. Dogradonačelnica ističe kako je najgore to što sve propada.

– Imamo stanove koji su bili prazni i sada ih država obnavlja. Imamo slučaj u zgradi sa žutom naljepnicom gdje je žena sama obnovila svoj stan jer nema gdje biti. Za to neće dobiti nikakvu nadoknadu. Nisu imali elaborate, građevinskog niti nadzornog inženjera, jer nisu za to imali novaca. Ljudi koji su sami obnovili svoje kuće su ustvari oštećeni, kaže Bakšić Mitić.

Umirovljenica sama obnovila svoj stan

Jedna od onih koji su sami obnovili svoj stan je umirovljena učiteljica, Milka Maslovara, koja je odmah nakon potresa obnovila stan, jer nije mogla čekati ničiju pomoć. Život u kontejneru za nju nije bila opcija.

– U obnovu sam uložila oko 13 tisuća kuna. Našla sam jednog radnika koji je to sam radio, imao je svoju firmu, ali meni nije dao račun. Nudili su mi kontejner ali ja to nisam htjela. Pretpostavljala sam da to neće ići brzo pa sam išla sama obnavljati stan, obnovila sam ga u 15 dana. Radnik je morao postavljati knauf u zid koliko je bio oštećen. Nakon potresa nisam tu mogla spavati, već sam otišla kod kolegice. Vrata se nisu mogla zaključati, sve je bilo pomjereno, razrušeno, bilo je grozno, ispričala je Milka Maslovara.

Na području Grada Gline napravljeno je 19 drvenih kuća. Cijelo vrijeme govorilo se da su drvene kuće bolje za život nego kontejner. Jedna drvena kuća, koju su prvu napravili u travnju, koštala je 85 tisuća kuna s kompletnim namještajem. Takva kuća danas se bez 250 tisuća kuna ne može napraviti jer su troškovi puno veći.

– Država je dala oslobođenje od PDV-a do 30. lipnja 2022. iako je stolariji Mandić koja je gradila te kuće zaračunala PDV. Tvrtka mu je sada u blokadi oko pola milijuna kuna. Ne znam kako će to riješiti. Čovjek je dobio donaciju da napravi kuću, kuću je napravio i sad na to mora platiti porez. Ako je netko pomogao da državi smanji trošak i napravio je tu kuću svojim privatnim novcima, ne bi trebalo platiti PDV, smatra Bakšić Mitić.

Iz donacija izgrađeno 46 kuća

Iz donacija je izgrađeno 46 kuća. Neke su montažne, neke drvene, a neke klasične zidane. Još je najmanje 50 ljudi dobilo materijal kako bi sami počeli nešto raditi. Sve je manje donacija, a ljudi kažu kako ne mogu obnoviti sami 2 tisuće objekata.

– Za samce i za starije ljude bilo bi idealno da se odmah pristupilo izgradnji drvenih montažnih kuća, jer mnogi od njih neće dočekati obnovu u kontejnerima. Ljudi bi bili zadovoljniji. Njima je stalo da si mogu u takvoj kući staviti peć na drva, naložiti vatricu. Ne treba njima puno. Sad vi zamislite da dvije godine živite u poslovnom kontejneru gdje po hladnoći trebate ići van na wc i misliti gdje ćete se kupati. Takvih kontejnera još ima, sjetno će dogradonačelnica Gline.

Na pitanje vjeruje li ministru Bačiću, koji je prilikom stupanja na dužnost izjavio kako će do sljedeće ogrijevne sezone ljudi u kontejnerima dobiti bolji smještaj, kazala je kako ne vjeruje.

– Normalno da ne vjerujem. Ja sam rekla da se uklone te ruševine, bez elaborata. Dođeš, uzmeš radni stroj, počistiš tu ruševinu. To su ljudi sad već stariji, nemaju volje ni želje. Tri puta to već obnavljaju. Mlađi se sele, a stariji jednostavno nemaju kud, zaključila je Bakšić Mitić.

Podsjećamo kako je ministar Branko Bačić bio u radnom posjetu Sisačko-moslavačkoj županiji prilikom kojeg je kazao kako je glavni cilj potrošiti dobiveni europski iznos za obnovu. Poznato je već da je RH iz Fonda solidarnosti dobila 1,3 milijarde eura za obnovu, od toga je 683 milijuna eura namijenjeno zagrebačkom području, a 319 milijuna eura području Sisačko-moslavačke županije. Sredstva treba potrošiti do 30. lipnja ove godine, a više o tome čitajte ovdje.