Pretraga

Obnova nakon potresa trebala bi završiti 2030., samo dosad utrošeno 2,9 milijardi eura

A- A+

Na 4. po redu sjednici Stručnog savjeta za obnove raspravljalo se o stadiju obnove nakon potresa, kao i o budućim planovima. Zasad je, navedeno je, za obnovu utrošeno čak 2,9 milijardi eura, a provedeno je 10.847 nekonstrukcijskih i 763 konstrukcijske obnove. Sagrađeno je 255 zamjenskih obiteljskih kuća, a 1.807 gradilišta trenutno je u obnovi. Dok bi se do prve polovine 2027. godine trebala biti privesti kraju izgradnja oko 900 zamjenskih kuća i zgrada, završetak cjelokupne obnove očekuje se u 2030. godini.

obnova zgrade u Zagrebu | Bauštela.hr

Na 4. po redu održana je 17. rujna u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu sjednica Stručnog savjeta za obnovu . Na sjednici su članovi raspravili Polugodišnje izvješće o učincima provedbe Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2024. godine, komentirali trenutno stanje obnove pa se i osvrnuli na planove za nadolazeće razdoblje.

Zasad, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, na obnovu je ukupno utrošeno 2,9 milijardi eura. Od toga 1,7 milijardi na području zagrebačkog, 1,2 miljardi na području petrinjskog potresa, a 65,8 milijuna eura za model samoobnove.

Izdvojeni članak

Zakašnjeli rokovi: Što kada kasni sufinancirana obnova zgrade javne namjene?

– Kad govorimo o samoj provedbi obnove, obnovili smo 10.847 nekonstrukcijskih objekata, a u samom razdoblju za tih šest mjeseci smo proveli 763 nekonstrukcijske obnove i ukupno smo do sada na cijelom projektu nekonstrukcijske obnove utrošili 43,7 milijuna eura. Gradnjom obiteljskih kuća polako postižemo željenu dinamiku. Do siječnja prošle godine nije bila izgrađena nijedna zamjenska kuća. Danas imamo ukupno 255 zamjenskih obiteljskih kuća. U ovih šest mjeseci je završeno dodatnih 48 zamjenskih obiteljskih kuća, rekao je ministar Bačić.

Kraj obnove u 2030.

Kad se govori o obnovi zgrada javne imovine i infrastrukture, za zagrebački i petrinjski potres ugovoreno je ukupno 1.309 projekata u vrijednosti od 3,36 milijardi eura. Do 30. lipnja 2024. godine, završeno je 997 projekata. Pritom, 1.807 gradilišta je trenutno u obnovi, od čega 1.557 privatnih zgrada i kuća te 250 zgrada javne namjene. Izgrađeno je 12 višestambenih zgrada, a do polovine iduće godine, na području Banovine ukupno bi ih trebalo biti izgrađeno 59.

Isto tako, obnova, odnosno izgradnja zamjenskih obiteljskih kuća i zgrada – njih oko 900 – trebala bi završiti do kraja 2026. godine, to jest u prvoj polovici 2027. Cjelokupna pak obnova, očekuje se, bit će privedena kraju u 2030. godini.

Izdvojeni članak

Statika: Zašto armirani beton nije uvijek siguran i kako odlučiti što s građevinom nakon potresa

K tome, s ciljem ubrzanja obnove, uveden je i koncept blokovske obnove, a u Zagrebu vrijedi istaknuti i početak obnove bloka Malog Vatikana. Ovaj prilično zapušteni kompleks koji obuhvaća čak 25 ulaza te 259 posebnih jedinica, stambeno-poslovni je sklop sagrađen krajem 20-ih godina 20. stoljeća prema projektu Huge Erlicha između Vlaške, Bauerove i Martićeve ulice, te Ratkajevog prolaza. Konačno, u srpnju je krenulo i rušenje najveće zgrade u Sisku oštećene u potresu nakon kojeg će uslijediti izgradnja po uzoru na postojeći objekt – s pet dilatacija te koji obuhvaća 152 posebne jedinice.

Porastao stambeni fond

S ciljem revitalizacije potresom pogođenih područja kao i privremenog stambenog zbrinjavanja potresom pogođenog stanovništva, znatno se povećao i stambeni fond. Sukladno tome, isplanirana je izgradnja ukupno 56 višestambenih zgrada sa ukupno 974 stanova. Europskim sredstvima je započela izgradnja 20 zgrada s ukupno 308 stanova od kojih je 12 završeno i useljeno .

Dodajmo, APN-om će se sagraditi 36 zgrada s ukupno 666 stanova. Dok je u prvoj polovini 2024. godine započela gradnja 20 višestambenih zgrada s ukupno 362 stana, u pripremi je ili postupcima javne nabave još 16 zgrada s ukupno 307 stanova.

Za smještaj pak onih građana čiji se domovi obnavljaju, a koji su bili smješteni u mobilnim kontejnerima, preuređena su i useljena i 157 državna stana te je izrađeno 130 mobilnih energetskih kuća i 131 drvena kuća u Glini i Petrinji. Isto tako, za sugrađane koji su boravili u kontejnerima, a nemaju pravo na obnovu, odnosno nisu bili vlasnici nekretnina u trenutku potresa formirana su dva naselja s energetski učinkovitim kućama: Zeleni brijeg u Sisku i Sajmište u Petrinji.

U Sisku kreće obnova slavne utvrde iz doba ratova s Turcima. Ovdje pročitajte koje su kritične točke i što će se sve obnavljati.

Copy link
Powered by Social Snap