Obnovljene palače na Gornjem gradu: Danas blistaju, a na njima su radila najveća imena hrvatske arhitekture
U potresu koji je 22. ožujka 2020. pogodio Zagreb teško je oštećeno 25.000 objekata. Ukupna šteta procijenjena je na 11,6 milijardi eura, a pet godina kasnije, obnovljeni su objekti na nešto manje od 4.000 lokacija. Stari sjaj dobile su i gornjogradske palače. Prošli smo tri i uvjerili se da dragulji Gornjeg grada iznova blistaju.
Prije nešto više od pet godina, 22. ožujka 2020. rano ujutro Zagreb je pogodio potres magnitude 5,5 prema Richteru. Potresna su gibanja prouzročila štetu diljem grada, i to na 25.000 objekata. U tom događaju oštećen je značajan dio fonda javnih i stambenih zgrada, a ukupna šteta procijenjena je na 11,6 milijardi eura.
Na stranicama nadležnog Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine pronalazi se informacija da je do danas obnovljeno skoro 4 tisuće lokacija. Dok su velik dio privatne kuće i stanovi, obnovljene su i javne zgrade, među kojima škole, bolnice i kulturne zgrade. Obnovljene su i palače na Gornjem gradu, a neke smo obišli u okviru Dana otvorenih vrata na petu godišnjicu potresa.
Palača Amadeo
Galerija 5 Fotografija
Otvori
Šetnju smo započeli obilaskom prvog obnovljenog muzeja na Gornjem gradu, šetnjom Hrvatskim prirodoslovnim muzejom u palači Amadeo. Muzej je svoja vrata ponovno otvorio posjetiteljima po završetku obnove, 7. listopada 2024. godine, a radovi su ukupno koštali 31,6 milijuna eura.
Inače, sredstva za obnovu osigurali su i prije potresa kroz projekt ‘Čuvar baštine kao katalizator razvoja, istraživanja i učenja – novi Hrvatski prirodoslovni muzej’. Iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Grada Zagreba i Turističke zajednice osigurano je 9,9 milijuna, no kako je potres izazvao dodatna oštećenja, s dodatnih 9,8 milijuna ‘uskočila’ je Vlada RH.
Uz novi stalni postav, palača se danas može pohvaliti i prostorima za privremene izložbe, suvenirnicom, laboratorijima, a danas ima i svoj kafić. Prostorije koje danas odišu svježinom i modernošću, a istovremeno otkrivaju tradiciju Gornjeg grada, podsjećamo, svojevremeno su se koristile kao prvo gradsko kazalište grofa Antuna Amadea de Varkonyja, odakle i naziv palače. Potvrđujemo, zgrada je nakon obnove nezaobilazno mjesto za proći prilikom obilaska gornjogradskih ulica.
Atelijer Meštrović
Galerija 5 Fotografija
Otvori
Nakon obilaska muzeja, uputili smo se samo nekoliko ulica dalje, do Atelijera Meštrović u kojemu je tesao hrvatski kiparski genije. Kompleks kuća od kojih je jednu prenamijenio u svoj atelijer, Ivan Meštrović je kupio 1921. godine. Tri godine kasnije prostor je pregradio i preuredio u prostor kakav više ili manje ostaje do danas, no građevine u Mletačkoj ulici u potresu su stradale, a sada su obnovljene za skoro 4,5 milijuna eura novcem iz EU Fonda solidarnosti, sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) te dijelom iz državne blagajne.
– Raspored prostorija u međuvremenu je donekle promijenjen u odnosu na izvorno. Jedna galerija je dodana, a u skladu s tim i dodatno stubište kad se zgrada 1960-ih pretvarala u muzej. No, unutrašnjost velikim dijelom ostaje kakva je bila u Meštrovićevo vrijeme, doznajemo u obilasku Atelijera.
Nije naodmet istaknuti, kompleks kuća danas je zaštićen kao pojedinačno kulturno dobro i upisan u Registar kulturnih dobara. Adaptaciju prostora za Meštrovića na početku je vodio Viktor Kovačić, a dovršio ju Harold Bilinić, dok je nacrt za kamena ulazna vrata izradio Drago Ibler. Kuća je prošla još jednu adaptaciju početkom 1960-tih nakon što ju je poznati kipar poklonio Gradu Zagrebu, kada je i dobila izgled koji zadržava s manjim izmjenama.
Palača Bužan
Galerija 5 Fotografija
Otvori
Na koncu, ušli smo i u legendarnu palaču Bužan, današnji prostor Ureda za opće poslove Hrvatskog sabora te Vlade Republike Hrvatske. Veličanstvenu palaču u koju se ulazi s Opatičke, a s druge strane se ‘nadvija’ nad Radićevu, također se krenulo preuređivati prije potresa. Još 2018. krenulo se s uređenjem potkrovlja kako bi se proširile uredske prostorije.
No, prije završetka prve faze renovacije, nakon potresa, trebalo je konstrukcijski i energetski obnoviti svih 2.000 kvadrata. Provedeni radovi ukupno vrijedni 5,4 milijuna eura financirani su dijelom iz Fonda solidarnosti EU, a dijelom iz NPOO-a.
Jednokarnu trokrilnu gornjogradsku ljepoticu, podsjećamo, sagradio je davne 1754. godine zagrebački graditelj Matija Leonhart za Ivana Bužana, predsjednika Banskog stola i podbana. Palača s vrtom predstavlja jedinstvenu cjelinu i kulturnopovijesnog je značenja te iznimne graditeljsko-tipološke i arhitektonske vrijednost, što potvrđuju raskošna unutrašnjost u kojoj su pod budnim konzervatorskim okom sačuvane izvorne značajke povijesnog stila.
U jednom gradu na sjeveru Hrvatske sređuje se stara jezgra, ovdje pročitajte više o tome.
