Video priča iz Strašnika: Kako je potres otvorio pitanja poslijeratne obnove
Nakon više od dvadeset godina prilog HRT-ove emisije Plodovi zemlje ponovno otvara brojna pitanja o poslijeratnoj obnovi naselja nedaleko od Petrinje. U obnovu mjesta Strašnik tada je uloženo mnogo novca iz državnog proračuna. Iako su mještani odmah upozoravali na manjkavosti obnove i nekvalitetne materijale, do promjene nije došlo. Potres koji je u prosincu 2020. godine pogodio područje Banovine neželjeni je epilog priče o obnovi tog područja.
Screenshot emisije Plodovi zemlje: Obnova mjesta Strašnik
Obnova mjesta Strašnik počela je 1996. godine. Dvije godine kasnije u prilogu o životu povratnika na tom području, pokojni novinar Ivo Lončar pitao se zar je doista za tako loš građevinski materijal i nekvalitetnu izvedbu potreban toliki novac. Njegova pitanja emitirana u emisiji Plodovi zemlje postala su aktualna više od dvadeset godina kasnije.
Na samom početku Domovinskog rata mjesto Strašnik srušeno je i spaljeno, a njegovi stanovnici protjerani. Kada je 1996. godine započela poslijeratna obnova nešto više od sto stanovnika vraća se u svoje kuće i tada za njih započinje novi život, ali ne onakav kakav su očekivali. Kako kažu, sve je već onda krenulo naopako, a posljedice lošeg vođenja procesa obnove bile su vidljive odmah. Kao odgovornu osobu tada su navodili glavnog inženjera, za kojeg navode kako je bio iznimno korumpiran.
‘Na terenu se događaju čudne stvari’
O lošem vođenju obnove 1998. godine govorio je ondašnji predsjednik Mjesnog odbora Strašnik, Stjepan Prašnjak. Za temelje kuće, kaže, koristili su pet vreća što nije dovoljno materijala. Posljedice takve gradnje osjetili su prvi povratnici čim je pao prvi snijeg 1996. godine, samo nekoliko mjeseci nakon završetka obnove. Naime, tada se urušilo nekoliko dimnjaka. Prepadnuti mještani izletjeli su tada iz svojih kuća misleći da se cijele ruše.
Nakon prvih problema s obnovljenim kućama, Prašnjak šalje upozorenja i molbe tadašnjim nadležnim službama za obnovu i razvitak. Od njih tada dobiva odgovor kako su za obnovu odgovorni građevinska tvrtka iz Zagreba te nadzorna tvrtka iz Osijeka koje moraju riješiti probleme i nedostatke koji su se javili na terenu. No, to se nije dogodilo. Obnovljeno je 70% kuća, a gospodarske objekte, nužne za normalnu svakodnevicu, obnovili su mještani vlastitim novcem i rukama, navodi tada Prašnjak.
Screenshot emisije Plodovi Zemlje: Obnova Strašnika
Obnova bez temelja
Mještani su 1998. godine upozoravali na šverc materijala korištenih u obnovi. Beton, crijep, cigla, željezo… Sve što je korišteno iznimno je nekvalitetno, kažu Strašničani. Kao područje od posebne državne skrbi, kažu, trebali su imati više potpore države. Potvrđuje to i Nikola Starešinović, jedan od mještana Strašnika, koji nije bio zadovoljan obnovom svoje kuće, čiji temelji od prvog dana nisu bili ispravni, što je potvrdio i nadzor iz Osijeka. Ipak, nitko ništa nije poduzeo, a mještani više nisu znali kome se obratiti za pomoć.
Njihova priča ponovno se ispričala 2020. godine nakon niza potresa koji su krajem prosinca uzdrmali područje Sisačko-moslavačke županije. Brojne kuće, na čiju se neregularnu obnovu upozoravalo još 1998. godine, u tim su potresima srušene. Tako je potres ponovno otvorio brojna pitanja poslijeratne obnove Republike Hrvatske.
