Pretraga

Program energetske obnove zgrada koje imaju status kulturnog dobra za razdoblje do 2030. na javnom savjetovanju

A- A+

Ministarstvo provodi javno savjetovanje o Nacrtu Programa energetske obnove zgrada koje imaju status kulturnog dobra za razdoblje do 2030. godine. Zainteresirana i stručna javnost može se uključiti do 1. prosinca 2021.

Split | Foto: Ministarstvo prostornoga uređenja,
graditeljstva i državne imovine

Program je izrađen s ciljem pokretanja sveobuhvatne energetske obnove zgrada koje imaju status kulturnog dobra u Hrvatskoj, pritom osiguravajući zaštitu i očuvanje kulturne baštine. Za potrebe izrade ovoga Programa analizirana su i posljedično tome korištena dosadašnja dostupna znanja i iskustva iz područja energetske učinkovitosti vezana na graditeljsku baštinu kroz dostupne podatke, dokumente, projekte i programe.

Zaštićene zgrade u smislu Programa mogu se svrstati u dvije kategorije:

  1. pojedinačno zaštićena kulturna dobra (pojedinačne građevine i graditeljski sklopovi)
  2. zgrade koje se nalaze unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline

Program ne obuhvaća zgrade zaštićene kao preventivno zaštićeno kulturno dobro, niti zgrade kao evidentirano dobro.

Kroz Program razvijena su tri osnovna pristupa energetskoj obnovi zgrada koje su predmet ovog Programa:

  1. pristup s primjenom pojedinačnih mjera energetske obnove,
  2. pristup s primjenom integralne energetske obnove
  3. pristup sa sveobuhvatnom obnovom

Kroz svaki od navedenih pristupa obnove primjenom predviđenih mjera potrebno je ostvariti minimalnu uštedu od 20% godišnje potrebne toplinske energije za grijanje (Qh,nd) ili minimalnu uštedu od 20% godišnje primarne energije (Eprim).

Prioritet obnove zgrada koje imaju status kulturnog dobra su zgrade s najvišom potrošnjom energije i najvećim potencijalom ostvarenja energetskih ušteda te osobito grupa zgrada, koje su oštećene u potresima. Procjenjuje se da je ukupni nacionalni fond zgrada koje su predmet ovog Programa 26.017.228 m2.

Procjena je da u Hrvatskoj postoji 102.615 zgrada unutar kulturno-povijesnih cjelina, od toga 44.889 u Kontinentalnoj Hrvatskoj te 57.726 u Primorskoj Hrvatskoj. Unutar ovoga broja nalazi se i 1.950 pojedinačnih zgrada koje imaju status kulturnog dobra. Za zgrade unutar kulturno-povijesnih cjelina koje nemaju status pojedinačnog kulturnog dobra ne postoje podaci o klasifikaciji prema namjeni i razdoblju gradnje.

Ukupne potrebe za realizaciju programa energetske obnove zgrada koje imaju status kulturnog dobra, a sa svrhom dostizanja nacionalnih ciljeva detaljnije su opisane u poglavlju 11. Programa te iste iznose 11,43 milijardi kuna u razdoblju do 2030. godine. Navedeni iznos uključuje potrebne investicije u iznosu od 9,13milijardi kuna te troškove održavanja u iznosu od 2,3 milijardi kuna. Kao izvori financiranja bespovratnih sredstava prepoznaju se Fondovi EU te sredstva prikupljena kroz spomeničku rentu.

Tekst samog programa dostupan je na stranicama Ministarstva, a možete ga pročitati i u nastavku:


Nacrt Programa energetske obnove zgrada koje imaju status kulturnog dobra za razdoblje do 2030.

Primjedbe, prijedlozi i mišljenja na Nacrt Programa zaprimaju se do 1. prosinca 2021. godine na adresu e-pošte: energetska.ucinkovitost@mpgi.hr.

Izdvojeni članak

Projektom u vrijednosti od 2 milijuna kuna potpuno obnovljen važan društveno-kulturni centar

Program energetske obnove zgrada koje imaju status kulturnog dobra za razdoblje do 2030. na javnom savjetovanju
Share via
Copy link
Powered by Social Snap