Pričali smo s Dominikom Meštrovićem, novim wunderkindom hrvatske stolarske scene

Za drvo kaže da ima mističnu energiju pa sasvim logično obožava raditi s ovim materijalom, a bavi se i obradom metala, dok gaji ljubav i prema glini. On se zove Dominik Meštrović, a njegov obrt za dizajn i izradu interijera nosi ime 100laria. No, imajte na umu da su ovo samo tehnički detalji i da Dominik ima puno više za reći na temu interijera te da je priča o 100lariji itekako inspirativna. Zato ćemo Dominika pustiti da sam kaže nešto više o onom čime se bavi.

– Svoju kreativnu karijeru započeo sam u školi primijenjenih umjetnosti i dizajna u Zagrebu, gdje sam završio zlatarstvo. Nakon toga sam odselio u Rijeku i započeo studirati na Akademiji primijenjenih umjetnosti i dizajna, na odjelu kiparstva. U tom periodu izrađivao sam mnogobrojne uporabne predmete i skulpture u keramici, glini, kamenu, bronci, drvetu te svim medijima koji su bili prikladni mojim idejama. Diplomirani sam kipar, no smatram da prava umjetnost ne robuje mediju, nego je medij sekundaran ideji, započinje naš sugovornik.

Pred kraj studiranja Dominik se počeo zanimati za interijer te je osmislio svoj prvi dizajnerski komad, unikatnu balansirajuću stropnu lampu, za koju je dobio mnoge nagrade te je izlagao na nekim od najvećih hrvatskih izložbi. Tako je započeo put prema otvaranju obrta za dizajn i izradu interijera, 100laria. Godine 2020. koju pamtimo po raznim promjenama u društvu i načinu življenja, dobio je poticaje za samozapošljavanje pomoću kojih je ostvario otvaranje vlastitog stolarskog obrta te je u centru Zagreba opremio svoj poslovni prostor alatima za obradu drveta i metala.

Ne sumnja u uspjeh svog obrta

Zanimalo nas je može li svestrani Dominik izdvojiti neke projekte na koje je posebno ponosan. Objasnio nam je kako još nije došao do faze u kojoj aktivno razvija i izrađuje vlastite dizajnerske ideje, no kako 100lariu smatra dugoročnom karijerom. Trenutno najviše voli učiti o suvremenim materijalima i tehnikama obrade drveta i iverala te promatrati dizajn konkurenata pa bilježnica s njegovim idejama samo čeka svoj trenutak. Gotovo svaki mjesec izrađuje razne komade namještaja od drveta i iverala pa je opus 100larije već interesantan. Ipak, postoje tri projekta koje bi izdvojio.

– Izdvojio bih konzolno stepenište tzv. „Floating staircase“ gdje sam metalne nosače (stepenice) oblačio drvenim kutijama izrađenim od močvarnog hrasta, jedinstvene vrste hrasta koji je stajao pod vodom preko 4000 godina i poprimio svoje tamno smeđe i crne tonove koji su rijetki i jedinstveni. Također, ponosim se levitirajućom lampom koju razvijam već par godina te za koju sam dobio poticaje za razvitak prototipa od grada Rijeke. To je rasvjetno tijelo koje visi na samo dvije točke, te u svojoj horizontali balansira uz pomoć preciznog utega koji ga drži na mjestu. Lampu sam izlagao i na našem najvećem sajmu interijera „Ambienti“. Također bih izdvojio svoj zadnji projekt, na koji sam posebno ponosan jer sam samostalno izradio interijer jedne slastičarnice u Tkalčićevoj ulici u Zagrebu. U tom projektu izrađivao sam šankove, stolove, klupice, rasvjetna tijela te ostali namještaj u interijeru, priča nam Dominik.

Nema svestranijeg i zahvalnijeg materijala od drveta

Iako je naš sugovornik vješt u radu s mnogim prirodnim materijalima, poželjeli smo doznati što ga posebno fascinira kod drveta.

– Drvo kao takvo ima svojevrsnu mističnu energiju s obzirom na njegov vijek. Fascinira me njegov put od male sjemenke koja tijekom godina izrasta u drvo, sječe se i obrađuje te se ravna u savršeno ravne plohe, koje od organske, oble forme, postaju savršeno ravne daske koje se potom formiraju u intrigantne i personalizirane komade namještaja. Zadnjih par godina bavim se obradom drveta te izradom namještaja i savladao sam mnogobrojne tehnike i alate za obradu drveta s kojima sam dobio uvid u neiscrpnu količinu mogućnosti obrade drveta; od raznih spojeva dasaka, tehnika rezanja, bušenja te izrade intrigantnih malih i velikih objekta i namještaja po mjeri, čije se tehnike obrade svakodnevno razvijaju shodno modernizaciji industrije i suvremenim formama estetike, objašnjava Dominik koji ističe i to da ga kod drveta posebno inspirira njegova svestranost i zahvalnost u radu.

– Postoje na stotinu vrsta drveta od kojih svako priča svoju priču. Od malih figurica, kreveta, kuhinja, kućica do brodova, drvo je svuda oko nas, dodaje naš sugovornik.

Ako vas je pak zanimalo kako izgleda radni dan nekoga tko radi s drvetom, možemo vam slobodno reći da je to posao koji traje cijeli dan.

– U svojoj karijeri primarnu bih crtu posvetio dizajnu, koji me najviše zanima, te nakon njega slijedi sama izrada. Ključni trenuci za ostvarenje projekta najčešće se događaju navečer, nakon posla, kada razmišljam, učim, te razvijam projekt kako bih sljedećeg dana nesmetano pristupio samoj izradi. Svaki projekt je unikatan i mora mu se svojevrsno pristupiti. Najčešće imam par projekata u isto vrijeme, jer se u nekim fazama izrade ljepilo primjerice mora sušiti, ili se mora nabaviti neka komponenta, tako da svakom projektu volim pružiti neometan tok razvitka i izrade. Svaki projekt prvo skiciram u 3D programu, gdje mogu pomnije pristupiti oblikovanju i dizajniranju projekta, nakon čega raspisujem tablicu potrebnog materijala te odlazim u pilanu gdje kupujem drvo, objašnjava Dominik.

Svakako treba istaknuti i Dominikovu ljubav prema glini pa smo u razgovoru došli do pitanja što ga posebno fascinira kod ovog prirodnog materijala.

– S glinom sam prvo počeo raditi u svojim akademskim danima u Rijeci. Glina također kao i drvo pruža neiscrpnu lepezu obrade, ona se može modelirati, u tekućem obliku lijevati, iz nje možemo uzimati otiske pomoću kalupa, a na kraju se peče i postaje keramika. Od svojih radova posebno bih izdvojio svoj dizajn za nagradu na Etno Film festivalu u Rovinju 2014. godine, gdje sam na temu filma i simboličnog šipka, od keramike izrađivao nagrade koje su se dodjeljivale pobjednicima festivala. Vezano za skulpturalne materijale, također bih spomenuo svoju prvu javnu skulpturu od recikliranog željeza, gdje sam na temu ribarskih alata, tehnikom varenja, izradio skulpturu „lov na hobotnice“ koja krasi šetnicu na otoku Krku, priča naš sugovornik.

Stolarski posao je uvijek u razvitku

Kako je u bilo kojoj sferi društva nemoguće zanemariti događanja u posljednje dvije godine, zamolili smo Dominika da prokomentira trenutačnu situaciju uzrokovanu pandemijom koronavirusa.

– S obzirom na to da sam sklon empirističkom razmišljanju, sa zadrškom pristupam razmišljanju o pandemiji, no siguran sam da je psihički stres uzrokovan svakodnevnom temom pandemije uzrokovao dugoročne posljedice na čovječanstvo. Globalni stres i zamor je puno veći od samih fizički posljedica. Nadam se da će ova situacija otvoriti oči svima nama, te da ćemo s više poštovanja i odgovornosti pristupati svakodnevnom životu. Činjenica je da je covid nastao zbog velike razlike između siromaštva i bogatstva, te se nadam da će ljudi napokon shvatiti kako nas samo jedinstvo i ljubav prema bližnjem može spasiti. Imam sreće da se bavim profesijom na koju pandemija toliko ne utječe, s obzirom na to da je stolarski posao sveobuhvatan i uvijek u razvitku, ali svakako suosjećam s ugostiteljskim i sličnim granama koje su stagnirale zbog situacije, kaže Dominik.

Imate nedoumice u radu s drvetom? Dominik nudi pomoć!

Za kraj smo našeg sugovornika pitali imali li neki savjet za one koji se upuštaju u rad s drvetom i glinom kod kuće.

– Rad s drvetom bih podijelio na tri kategorije, rad s masivnim drvetom, rad s iveralom, te dizajniranje namještaja. Izrađujem sve što moj alat može izraditi, od kuhinja po mjeri, masivnih drvenih stolova i stolica, stepeništa, te razne komade unikatnog namještaja kako bi se ostvarila želja i vizija klijenta. Neki alati za obradu drveta nisu svima dostupni, ali za početak se puno toga može napraviti s osnovnim i cijenom dostupnim alatima kao što su ubodna pila, bušilica, preklopna pila i blanja, objašnjava Dominik koji ističe da drvo također iziskuje puno obrade samim rukama, kao što su brušenje, rezanje, te završna obrada lakiranjem ili farbanjem drveta.

– Stolarski posao smatram veoma kompleksnim, a sve što je kompleksno susreće se s pogreškama, koje su u ovom poslu nužne za učenje i razvitak. Svaka osoba koja se upusti u nešto novo najviše nauči iz svojih pogreška, a volja za razvojem i konkurentnošću je ključna. Ova profesija iziskuje puno znanja o materijalu i alatima, kako bi pojedinac bio u mogućnosti izraditi razne predmete u interijeru. Za učenje bih savjetovao YouTube i forume, ali puno toga se može i sam naučiti kroz vježbu. Ako itko ima kakva pitanja, nedoumice ili interes za stolariju, voljan sam svojim dosadašnjim znanjem pomoći svima koji gaje strast za stvaranjem, zaključuje Dominik.