Otoci Brač i Šolta dobit će prvi podmorski tunel na Jadranu vrijedan 50-ak milijuna eura?
U Hrvatskoj će se graditi prvi podmorski cestovni tunel na Jadranu. Ovaj revolucionarni projekt vrijedan 50 milijuna eura povezivat će Šoltu i Brač, a čak sedam godina prošlo je otkako je ova točka napokon naišla na ‘zeleno svjetlo’ u Prostornom planu Splitsko-dalmatinske županije. Prema planu, na šoltanskoj strani ulaz u tunel bio bi na području Livke, a na bračkoj na punti Milna. Do ulaza bi vodile spojne ceste.
Ilustracija | Foto: Google Maps
Promjena statusa dogodila se, naime, u trećim izmjenama i dopunama tog dokumenta, usvojenima u prosincu prošle godine, u kojima je načelna odredba o razmatranju mogućnosti podmorskog povezivanja dvaju srednjodalmatinskih otoka zamijenjena svrstavanjem projekta u mrežu državnih cesta koju se namjerava graditi, piše Slobodna Dalmacija.
– Interes Šolte je što bi povezivanjem s velikim otokom dobili najkraći pristup bračkom aerodromu i tako se povezali s cijelim svijetom. Ljeti bismo imali trajektne linije cijeli dan, sada ih tijekom sezone imamo šest, a zimi četiri, dok Brač ima najmanje dvostruko više, rekao je Nikola Cecić Karuzić, načelnik Općine Šolta i dodao kako su oni na Šolti bili začetnici ove ideje.
Kaže kako je na Braču i nekoliko srednjih škola, pa bi djeca, koja se i sada školuju tamo mahom za zanimanja u ugostiteljstvu, mogla putovati na nastavu svaki dan organiziranim prijevozom. Utjecalo bi to i na razvoj poljoprivrede. Na Šolti se stanovnici ovčarstvom bave uglavnom iz hobija, a na susjednom škoju ovoga trena ima 23 tisuće ovaca. Drže ih radi poljoprivrede, zagradili su maslinike, a ovce brste draču.
– Pozitivan bi utjecaj bio i na turizam. Ako na Braču ljeti bude do 100 tisuća turista, zamislite koliki bi postotak došao i kod nas, koliki bi to bio protok ljudi i roba, koliko bi se aktivnosti moglo odvijati. Sve su to prednosti povezivanja s otokom koji je razvijeniji od nas, rekao je Cecić Karuzić. Najavio je i skori početak ishođenja dokumentacije.
Projekt vrijedan 50 milijuna eura, po njegovim bi riječima, gotovo u cijelosti bio financiran sredstvima Europske unije i to u iznosu od 85 do 90 posto.
Otok Brač | Foto: Unsplash
Prva etapa: Ishođenje dokumentacije
Zasada ne znamo puno. Samo za ishođenje dokumentacije potrebne su barem dvije godine. Šoltansko-brački put bio bi dug oko 900 metara. Od toga bi morski dio zauzimao oko 750 metara budući da ulazi u tunel počinju još na kopnu.
– Širina bi bila do 18 metara s odvojenim pješačkim i servisnim koridorima, a unutarnja visina za vozila najmanje pet metara. Gradio bi se od unaprijed izrađenih cijevi pojedinačne duljine od 50 do 100 metara koje bi se polagale u ‘planum’ napravljen na dnu. Dio bi bio ukopan, jer dubina mora iznad tunela treba biti od 12 do 15 metara kako bi i najveći brodovi mogli nesmetano ploviti, prokomentirao je Zoran Botić, stručni savjetnik u Zavodu za prostorno planiranje SDŽ-e za Slobodnu Dalmaciju.
Mi smo već ranije pisali o važnosti mostova. Broj stanovnika jadranskih otoka iz godine u godinu sve je manji. Mladi odlaze zbog školovanja, a ne vraćaju se zbog zaposlenja. Kao potencijalno rješenje jednog od ključnih problema gotovo svih jadranskih otoka nameće se gradnja mostova kojima bi se oni povezali kako međusobno, tako i s kopnom. Više o ovoj temi možete pročitati ovdje:
