'Zaboravljenih' 18 tisuća kilometara: Njima se vozimo na posao i kod doktora, a za održavanje osigurana mizerija

Iako je u Hrvatskoj ukupno preko 9.000 kilometara županijskih, te skoro 18.000 kilometara županijskih i lokalnih cesta, na njih kao da se zaboravlja. Jasno, ne zaboravljaju vozači koji koriste brojne dionice ovih cesta za svakodnevna putovanja na posao ili kod doktora, ali zaboravlja država. Kako doznajemo iz Županijske uprave za ceste Split, unatoč znatnom porastu troškova za ključne komponente održavanja za njih i dalje vrijedi naknada za uporabu cesta iz 2003. godine. No, izgleda da je na vidiku ipak konačno neka promjena.

Na njih kao da svi kolektivno zaboravljamo, ali je neosporno da su županijske ceste važan dio prometne mreže u Hrvatskoj. Pretpostavka i iskustveno znanje kaže da te ceste najviše koriste ‘lokalci’ dobro upoznati s terenom ili pak oni koji tim cestama redovno prolaze zbog posla ili drugih obaveza.

Na njima se i stradava, te isto kao i ceste drugih razina zahtijevaju održavanje. Naravno, županijske ceste su značajan dio prometne mreže u Splitsko-dalmatinskoj gdje promet ‘grca’ i zbog velikog broja turista. Dionice Solin-Klis i Dicmo-Ercegovci posebno su opterećene, što pokazuju podaci iz Županijske uprave za ceste Split, a ujedno su u vrlo lošem stanju. Problem je što su kad se govori o financiranju uvijek na dnu popisa prioriteta.

Dvije trećine svih cesta

– Županijske i lokalne ceste čine više od dvije trećine ukupne cestovne mreže Republike Hrvatske – gotovo 18.000 kilometara. Upravo na tim prometnicama se odvija život lokalnih zajednica, prijevoz djeve u školu, pacijenata u bolnice, opskrba tržišta i gospodarstva, te pristup radnim mjestima i uslugama. One su temelj prometne sigurnosti, ravnomjernog regionalnog razvoja i kvalitete života, navodi Petar Škorić, ravnatelj Županijske uprave za ceste Split.

Na području Splitsko-dalmatinske kategorizirano je oko 1.700 kilometara, a unatoč ogromnoj kilometraži i visokoj razini iskorištenosti (koja naravno nije jednaka za svaki pravac), ulaganja i nisu u skladu s time koliko se vozi županijskim cestama. U posljednjih 20-ak godina ulaganja u ovu mrežu bila su znatno manja u odnosu na državne i županijske ceste koje su povlačile znatno više iz EU fondova, ističe Škorić. Neovisno o potrebama, županijama se izdvaja isti iznos čak 22 godine, tvrdi.

– Glavni izvor financiranja županijskih i lokalnih cesta, godišnja naknada za uporabu javnih cesta pri registraciji vozila, nije mijenjana od 2003. godine. U međuvremenu su troškovi ključnih komponenti održavanja (asfalt, energenti, strojevi, radna snaga) višestruko porasli. Takva dugogodišnja stagnacija dovela je do ozbiljnog smanjenja kapaciteta za održavanje i obnovu, čime se ugrožavaju sigurnost građana i imovine, usporava gospodarstvo i povećava rizik od prometnih nesreća, navodi ravnatelj ŽUC-a Split.

‘Najopasnije’ dionice

Kako pokazuje izvješće o prometnim nesrećama iz Županijske uprave za ceste Split, na županijskim cestama i u ovoj i u prošloj godini, na pojedinim dionicama zabilježeni su brojevi prometnih nesreća koje ne treba zanemariti. Najviše nesreća bilo je na trasi Klis (D56)-Solin (D8). Ondje je u prošloj godini bilo 15 prometnih nesreća, a u ovoj godini 10 nesreća, kako smo već pisali ovdje.

Sudara je bilo i na ŽC 6133 (vodi od Segeta Donjeg na D8 do D409 u Planom u sastavu grada Trogira), sedam u prošloj, a pet u ovoj godini. Stanje s nesrećama nije idealno ni na ŽC 6260 na kojoj je samo ove godine zabilježeno 10 nesreća, a prošle tri. Radi se o cesti Dicmo-Ercegovci.

Iako je ravnatelj ŽUC-a Split naglasio kako se nesreće na cestama u većini slučajeva ne događaju zbog lošeg stanja kolnika, popravak ne može odmoći. Ukazao je na razne posljedice lošijeg stanja ceste.

– Kad cesta nije održavana, posljedice se odmah osjete – od kašnjenja javnog prijevoza, preko većih troškova poduzetnika, do nezadovoljstva građana. Povećana ulaganja jamstvo su da će lokalne zajednice moći održavati i razvijati infrastrukturu na razini koja odgovara potrebama svakodnevice i zahtjevima modernog društva. To je ulaganje koje donosi sigurnost, stabilnost i dugoročnu korist cijeloj zajednici, napisao je.

Nešto će se promijeniti?

Naglasio je da Županijskoj upravi za popravke svojih cesta nedostaju sredstva za obnovu, ali i da se provode planovi za popravke. U međuvremenu se s naknadom iz 2003. pokrivaju redovna održavanja, koja očito nisu dovoljna. Za ceste s najviše zabilježenih nesreća ipak se povlače neka sredstva.

– Obje ceste uvrštene su u planove rekonstrukcije i za njih je izrađena potrebna projektna dokumentacija. Za cestu Solin-Klis očekujemo osiguranje sredstava iz EU fondova, dok je za dionicu Dicmo-Ercegovci već odabran izvođač i očekujemo početak radova do kraja godine, navodi Škorić.

Druge dionice još će pričekati, valjda ne predugo. Iz ŽUC-a Split stiže informacija da se od iduće godine očekuje povećanje naknade kroz izmjenu postojećeg Pravilnika, čime bi se pratila inflacija i troškovi života. To bi omogućilo održiv sustav upravljanja najvećom mrežom cesta u državi, ali i više ulaganja u sigurnost, mobilnost i kvalitetu života građana, zaključuju iz Splitsko-dalmatinske.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.