Stručnjaci i prometnici: Ovo su crne prometne točke na jugu koje vape za otvaranjem gradilišta

Ceste nam služe za svakodnevna putovanja i ne isplati se opterećivati mogućim nesrećama. No, to ne znači da nema rizika – najzad, u prometu ipak uvelike ovisimo o drugima. Za očekivati je da će rizik biti veći što je više automobila na cestama, a poznato je da ceste u Splitsko-dalmatinskoj županiji naprosto ‘grcaju’ automobilima. Na kojim pravcima je najviše nesreća upitali smo policiju pa smo se Hrvatskim cestama i Županijskoj upravi za ceste obratili za moguća rješenja.  

Dok se u javnosti puno priča o velikim prometnim projektima, može se čuti i o nesrećama na najprometnijim pravcima. Nije neobično da postoji uska veza između infrastrukture i nesigurnosti u prometu, iako naravno, odgovornost može biti isključivo na vozačima. Nekada se nesreće događaju zbog manjka pažnje, no sanacije cesta u velikom broju slučajeva trebale bi povećati sigurnost za sve sudionike u prometu.

Koliko je prometnih nesreća u jednoj od županija s najviše posjetitelja pa tako i najfrekventnijim prometnim pravcima – barem u ljetnim mjesecima – Splitsko-dalmatinskoj? Županijsku policijsku upravu (PU splitsko-dalmatinske) upitali smo za podatke. Budući da su kao dionice s najvećim brojem stradanja bile one na državnim cestama, obratili smo se Hrvatskim cestama.

Od HC dobili smo još neke podatke o kritičnim točkama, ali i odgovor kako je moguće smanjiti stradanja. Budući da se lokalci dosta putuju i županijskim cestama, u sve smo uključili i Županijsku upravu za ceste (ŽUC).

Policija otkrila brojke

Bilo je za očekivati da će na dionicama državnih cesta biti najviše nesreća, posebno u blizini većih gradova. U Splitsko-dalmatinskoj županiji ‘pucaju’ od prometa, a u ljetnim mjesecima opterećenje na istim pravcima leti ‘u nebo’. Tako da nas podaci o trasama s najvećim brojem nesreća iz županijske policijske uprave nisu iznenadili.

U usporedbi s manjim županijskim cestama, državnim pravcima ipak vjerojatno prolazi i najviše turista. Od svih je općepoznato da je Jadranska magistrala jedna od najzagušenijih državnih cesta o čemu smo već pisali ovdje.

Na dionicama D8, ali i na dionicama D1 i D56 na, PU splitsko-dalmatinske zabilježila je najveći broj stradanja. Predmetne dionice nalaze se na području Splita, Solina i Kaštela kojima na iz dana u dan cirkulira i lokalno stanovništvo. Iz policije su nam dostavili podatke za 2024. godinu, uspoređujući ih s godinom prije.

Najopterećenije i najopasnije dionice

Na magistrali, od rotora Bilice do Mutograsa, kako su napisali, u prošloj godini evidentirano je 97 prometnih nesreća, u kojima je 56 osoba zadobilo lakše, a 13 teže ozljede. Nesreće su bile u blagom porastu u odnosu na 2023., a dvije osobe su smrtno stradale, dok u prethodnoj godini nije bilo tragičnih ishoda, navode iz policije.

Na ‘spornoj’ dionici D1, Križice-čvor Klis Grlo-rotor Bilice u 2024. zabilježena je 41 prometna nesreća, nijedna s tragičnim ishodom, dok je godinu ranije zabilježena jedna smrt na toj dionici, od ukupno 42 nesreće. Po nesrećama se, navode iz policije, ističe i relacija na D56 Drniš-Muć-čvor Klis grlo na kojoj je u prošloj godini evidentirano 19 prometnih nesreća.

Tu je bio jedan smrtni slučaj, a godinu prije i više nesreća s četiri smrtna slučaja. Mogu li projekti Hrvatskih cesta povećati sigurnost za sudionike u prometu i koji? Evo što kažu iz HC.

Omiš preopterećen

Ističu da u cilju održavanja prohodnosti i tehničke ispravnosti brinu o redovitom održavanju prometnica te realiziraju projekte iz Programa investicijskog održavanja i rekonstrukcija cesta kao i iz Programa izvanrednog održavanja. Postupci obuhvaćaju radove sanacije kolničke konstrukcije, uređenje ili rekonstrukciju raskrižja, popravak objekata, i druge nezaobilazne zahvate. Navedena održavanja trebala bi se pozitivno odraziti i na sigurnost na cesti.

Upravo najveći projekti odnose se na područje grada Omiša kojim prolazi D8 i gdje je protok vozila, zbog blizine Splita, stalan. Iz HC-a otkrivaju da ovdje spremaju izvanredno održavanje mosta Omiš, rekonstrukciju ceste od ulaza na parkiralište do mosta preko Cetine te rekonstrukciju S krivine na istoj cesti na prolazu kroz grad.

Druge opasne točke

U smislu podizanja razine sigurnosti na cestama, napominju da konstantno i sami identificiraju opasna mjesta u cestovnoj mreži. Ističu da im je metodologija za identifikaciju u siječnju 2017. čak prihvaćena kao službena za pronalazak opasnih mjesta u Republici Hrvatskoj. Na taj su način,  kažu, definirana 32 opasna mjesta za koja se krenulo u pripremu aktivnosti za smanjenje rizika, a ukupni iznos izvođenja radova procijenjen je na 16 milijuna eura.

Od svih utvrđenih rizičnih mjesta u Splitsko-dalmatinskoj županiji, za točku ‘Seget Vranjica’ na državnoj cesti DC8 predviđena je rekonstrukcija spornog raskrižja. Na tom mjestu treba osigurati sigurno kretanje pješaka te izmijeniti i dopuniti prometnu signalizaciju i opremu.

– Za navedeno opasno mjesto izrađena je projektna dokumentacija te je u tijeku ishođenje građevinske dozvole. Također, proveli smo postupak javne nabave za projekt ‘Safety on TEN-T’ koji je sufinanciran sredstvima iz EU fondova te kojim će se izravnim mjerama dodatno povećati sigurnost prometa na dijelovima državnih cesta DC1, DC8 i DC410, pišu nam iz Hrvatskih cesta.

Nova prometna slika Splita i okolice

Osim navedenog, provode značajan investicijski ciklus u prometnu infrastrukturu Splita i okolice.

– Riječ je o projektima koji će u narednim godinama u potpunosti izmijeniti prometnu sliku grada, rasteretiti najopterećenije pravce, skratiti vrijeme putovanja, te pozitivno utjecati na ekološke čimbenike. Radi se o projektima Vukovarske ulice i planiranoj izgradnji novog prometnog koridora u duljini od 9,5 kilometara, te uvođenju Inteligentnih transportnih sustava, kao i o rekonstrukciji križanja Širina u Solinu, kažu.

Tu pripremaju i brojne investicijske projekte, kao što su rekonstrukcija Poljičke i Zvonimirove ulice, realizacija čvora Mravince te prometnice Mravince-TTTS, realizaciju rotora TTTS, a i projektiranje denivelacije križanja u Stobreču, hvale se. Sve ovo pa i planirana rekonstrukcija cjelokupne dionice Omiša trebalo bi povećati sigurnost prometa.

‘Domaći’ koriste i ove pravce

Zaključno potvrđuju da su pravci na području Splitsko-dalmatinske županije među najopterećenijima na prometnoj mreži javnih cesta. Naglašavaju da je na pojedinim pravcima u županiji i zabilježeno značajno odstupanje između PLDP-a i PGDP-a, tako da je, primjerice, ljetni prosječni dnevni promet i do 2,5 puta veći od prosječnog dnevnog prometa u ostatku godine. Što naravno ima značajan utjecaj na čimbenike sigurnosti prometa.

Budući da je cijela županija vrlo opterećena, ne može se zaboraviti i na županijske ceste. Njima ipak najviše voze lokalci, kako ističe ravnatelj ŽUC-a Split, Petar Škorić. Napominje da županijske ceste čine dvije trećine ukupne cestovne mreže, no i da se to po njihovom stanju ne bi reklo. Na razini županije, dodaje, kontinuirano prate stanje na svojim cestama, a statistika pokazuje da su nesreće česte na Županijskoj cesti Solin-Klis, te na prometnici Dicmo-Ercegovci.

U 2025., stoji u podacima koje nam je poslao Škorić, zabilježeno je po deset prometnih nesreća na ŽC 6260, te na ŽC 6253. To su poviše navedeni pravci. Još pet stradanja u tekućoj godini zabilježeno je na 6133, a po četiri nesreće na županijskim cestama 6182, 6148 i 6134 te na lokalnoj cesti oznake 67040.

Odgovorni i vozači

Naglašava da su obje trase ‘kritične’ trase dotrajale i treba im veća rekonstrukcija, za što je već izrađena dokumentacija. U prvom slučaju, očekuju se sredstva iz EU fondova, a za drugu se već zna  izvođač te radovi samo što nisu krenuli. Iako će cjelovit popravak infrastrukture podići sigurnost prometa, treba reći da iza nesreća nerijetko ‘stoje’ neoprezni vozači.

– Važno je naglasiti da je za glavninu prometnih nesreća odgovornost prvenstveno na nepridržavanju prometnih propisa od strane vozača, dok stanje prometnica u manjoj mjeri pridonosi nesrećama. Međutim, pojedine točke na kojima se nesreće ponavljaju posebno pratimo i tretiramo kao prioritetne u našim planovima kako bi se smanjili rizici i posljedice za sve sudionike u prometu, zaključuje Škorić.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.