Malo je poznato da je Remetinec, odnosno, Remetinečki gaj bilo prvo planirano novozagrebačko stambeno naselje. Prve zgrade po kakvima danas poznajemo Novi Zagreb izgrađene su upravo u ovom kvartu još davnih 50-ih godina. Tada je Remetinec bio kulturno, zdrastveno i općinsko središte Holjevčevog novog grada južno od Save. Danas njegove ulice leže pomalo zaboravljene, u sjeni Arene i susjednih modernih zgrada. Pogledajte kako izgledaju prve Jugomontove montažne zgrade danas i pročitajte zašto je ovaj kvart puno više od sinonima za okružni zatvor.
Remetinec je kvart u gradskoj četvrti Novi Zagreb – zapad kojeg čine stariji blokovi zgrada u Remetinečkom gaju, novi stambeni blokovi u Jaruščici i tradicionalni dio s kućama koji je nekoć bio selo sa središnjom kapelicom na Karlovačkoj cesti. Okružuju ga Lanište sa sjeverne strane, Botinec i Sveta Klara s južne, Savski gaj s istočne i Blato sa zapadne strane. Većini ljudi prva asocijacija na Remetinec je glasoviti okružni zatvor. Bitno je naglasiti da “Prokleta avlija” Remetinčana nije jedini sadržaj i središte zbivanja ovog osebujnog kvarta. U Remetincu se nalazi sjedište Nove TV, Arena centar, dom zdravlja, Centar za kulturu Novi Zagreb, novozagrebačka policijska postaja, crkva, vrtić, poštanski ured, željeznička postaja i brojni mali obrti i kafići.
Od malenog sela do urbanog centra
Podrijetlo imena Remetinec svjedoči o njegovoj dugovječnoj povijesti. U ispravama iz 14. stoljeća spominje se posjed Tupal koji je pripadao remetskim redovnicima pavlinima. Naselje Remetinec spominje se sljedeći put 1856. kad je zabilježen prvi broj stanovnika – 168. Bilo je to, i ostalo, jedno od stajališta na pruzi Zagreb – Karlovac. U drugoj polovici 50-ih gradonačelnik Većeslav Holjevac, koji se smatra ocem Novog Zagreba, započinje svoju viziju grada južno od Save Velesajmom, ali i prvim stambenim blokovima u tadašnjem Naselju februarskih žrtava (danas Remetinečki gaj), nazvanom po tragičnom događaju vješanja 30 antifašista u veljači 1945. Tako je nastala općina Remetinec – prvi oblik Novog Zagreba – protezala se preko 232 četvorna kilometra, gotovo polovini tadašnjeg grada Zagreba i graničila s općinama Velika Gorica, Jastrebarsko i Samobor. Tek 1974. Novi Zagreb sve više liči na svoju današnju sliku i općina mijenja ime. Tri godine kasnije osnovan je Centar za kulturu koji je, svojevremeno, djelovao kao kino i mjesto brojnih izložbi, predstava, koncerata i zabava, a danas djeluje kao galerija i rekreacijski prostor. Stariji stanovnici rado se sjećaju tog razdoblja kad je Remetinec živio punim životom, djeca su se igrala na ulicama, sanjkalo se zimi na livadi pored kina i parkovi su bili zeleniji i zbrinutiji. Dugo godina Remetinec je služio kao urbani centar Novog Zagreba. Tek 1994. Naselje februarskih žrtava preimenovano je u Remetinečki gaj.
Prvi projekt Jugomonta u Novom Zagrebu
“Limenke” po kojima je poznat Remetinec, a mogu se naći i u nekim drugim kvartovima – Zapruđe, Borongaj, Utrina – jedinstven su primjer Jugomontovih sustava gradnje, takozvanih JU 59, JU 60 i JU 61 (kombinacija imena firme i godine izgradnje). Bila je to vizija arhitekata Bogdana Budimirova, Željka Solara i Dragutina Stilinovića koju je omogućio patent inženjera Miroslava Helebranta. Jugomont je osnovan 1955. kao građevno poduzeće u Zagrebu koje se bavilo montažnom visokogradnjom. Njihovi građevni sustavi bili su specifični po ćelijsko-prostornoj konstrukciji koja se uvijek zasnivala na četiri osnovna elementa – zidni pano, sidro, brtvilo i krovni element. JU 60 posebno je bitan za Remetinec jer su po tom planu i sustavu izgrađene četverokatne stambene zgrade koje danas čine većinu kvarta. Tih godina diljem cijele bivše države puno se gradilo – Jugomont je bio zasut zahtjevima – osim stanova, gradili su škole, upravne zgrade, skladišta i vojarne.
Nedostatci Jugomontove montažne gradnje uglavnom su estetske prirode – što se najbolje očituje danas, pedesetak godina kasnije, ali leže i u samom načinu gradnje. Radilo se o relativno brzinskoj i masovnoj izgradnji – stanovi su se gradili kao na traci, naslagani u “sendvič” kompozicijama stambenih blokova. Osim što zgrade nisu lijepo izgledale, paneli i građevni materijal pri izgradnji čuvao se na otvorenom i upijao vlagu i kišu. Ipak, Jugomontove zgrade postale su i ostale dom tisućama ljudi koji su uglavnom zadovoljni – jedino što im smeta su izlomljene i oštećene limene oplate koje čine svojevrsnu estetiku ružnoće u većini kvarta. Također im fale liftovi i stropovi nekad znaju promočiti, stanovi su male kvadrature, ali komotni, kako navode stanari. Bez problema su izdržali i dva potresa. Upravo zbog jednostavnosti pri izgradnji ove zgrade relativno dobro podnose test vremena, iako im fali dorade na vanjštini. Jugomontove zgrade rađene po navedenim sustavima možete pronaći i u Krugama, Folnegovićevom naselju, Dubravi, Zapruđu i mnogim drugim kvartovima, ali i drugim gradovima poput Ljubljane, Beograda i Rijeke.
Spokoj obilježen neprestanim razvojem
Ako prošećete ulicama Remetinečkog gaja, pomislit ćete da je taj kvart potpuno zaboravljen – izlozi su prazni i zapušteni, a u samom centru nalazi se prizemna građevina koja je nekada služila kao trgovina i ribarnica, no danas također stoji prazna i skuplja grafite. Ipak, u kvartu je život i dalje osjetno ugodan i opušten. Mlade obitelji s djecom svaku zraku sunca iskorištavaju u mnogim parkovima, a na betonskom igralištu iza doma zdravlja gotovo uvijek se igra košarka ili vježba na spravama “vanjske teretane”. Zloglasni zatvor sakriven je iza povišene željezničke pruge i neprimjetan u očima Remetinčana – oni samo uživaju u lagodnosti predgrađa i svih novih aktivnosti koje im svakodnevni razvoj donosi.
Bitno je spomenuti da Remetinec ne čini samo Remetinečki gaj i njegove zgrade. Tu je i potpuno novi novozagrebački mini-kvart Jaruščica koja pršti od sadržaja – frizerski saloni, restorani, kafići, dječje igraonice i megalomanski šoping centar. Također ne treba zaboraviti na tradicionalni dio kvarta s kućama i šarmantnom crkvicom BDM kraljice Hrvata pored koje se nalazi još jedno betonsko košarkaško igralište ukrašeno šarolikim grafitima. Poput drugih kvartova u Novom Zagrebu, najveća prednost i šarm ovog ponosnog i najstarijeg jest osjećaj mira i spokoja među stanovnicima unatoč stalnim promjenama, izgradnji i razvoju. Makar je njegovo zlatno doba odavno prošlo, raznolikost starog, novog i najnovijeg i dalje daje sjaj ovom povijesnom kvartu južno od Save – posebno ljeti kad zrake sunca udare u stare limene oplate – posjetite Remetinec, popijte kavu na terasi i uživajte u zelenijim oazama urbane džungle.