Kvadratura nije jedino što određuje koju klimu trebate za svoj dom. Krivi odabir znači visoke račune, slabije hlađenje i kraći vijek trajanja uređaja.
13:30 1 d 14.05.2026

Novi kongresni centar Zagrebu je neophodan | foto: Studija namjene razvoja (Zagrebački velesajam), Canva
Na rijetko neizgrađenom zemljištu na top lokaciji pored Zagrebačkog velesajma trenutno je jedno od najvećih šljunčanih parkirališta u Zagrebu. Ako je vjerovati planovima – tako neće dugo ostati jer bi se na ovoj izvrsnoj lokaciji za kojom bi svaki investitor okrenuo glavu trebao realizirati gradski strateški projekt.
Riječ je o 51 milijun eura ‘teškom’ kongresnom centru koji bi se gradio sjeverno od prepoznatljive INA-ine zgrade na uglu Avenije Većeslava Holjevca i Avenije Dubrovnik. Upravo je objavljena Studija razvoja.
Iz Grada Zagreba stiže vijest da je, nakon rješavanja 27-godišnjeg spora oko vlasništva zemljišta, konačno u niskom startu priprema izgradnje novog Kongresnog centra pored Zagrebačkog velesajma. Netom je objavljena i Studija najbolje namjene razvoja kongresnog centra i pratećih komercijalnih sadržaja u kojoj su definirani obuhvat i točna namjena projekta.
Studiju, može se pročitati, naručuje Zagrebački velesajam, a realizirao ju je izvršitelj Avison Young. Završena je još u kolovozu 2024. godine, u svrhu promišljanja razvoja planiranog centra i pratećih sadržaja na području obuhvata od oko 41.500 četvorna metra.
– Predmetno zemljište se u cijelosti sastoji od oko 65.000 m2, međutim južni dio je predviđen za novi glavni ulaz na velesajam. Predmetno zemljište se nalazi unutar K (poslovne) namjene po prostornom planu. Mišljenja smo da je predmetna lokacija iznimno pogodna za razvoj kongresnog centra, primarno zbog izvrsne prometne povezanosti, vidljivosti te blizine velesajma i ostalih sadržaja, piše u Studiji.

Kongresni centar | foto: Grad Zagreb
Pojašnjeno je i zašto je gradnja novog kongresnog centra Zagrebu neophodna. Navedeno je kako se većina kongresa u Hrvatskoj održava u Zagrebu – njih čak preko 30, i to za vrijeme proljeća ili jeseni. U takvim okolnostima, ponuda u Zagrebu i šire uglavnom je ograničena na hotele – u kojima se održava oko 60 posto kongresa.
Trenutno najveća kongresna dvorana u Zagrebu je Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog kapaciteta od 1.851 sjedećih mjesta, no taj objekt treba obnoviti. Osim toga općenito je zabilježen nedostatak modernog i polivalentnog kongresnog centra s dovoljnim brojem dvorana i komplementarnih sadržaja u gradu i državi.
Analizom 50 odabranih kongresnih centara u inozemstvu, njih 47 u Europi, donesen je zaključak da su takvi objekti uglavnom izvrsne vidljivosti i prometne povezanosti. Nerijetko su, piše u Studiji, dio velesajma, te ih odlikuje fleksibilnost i modularnost dvorana i izražena visina stropova dvorane, a ovo se može postići u Novom Zagrebu.
Tako je odabrana lokacija u Novom Zagrebu. Predložen je centar s ukupno osam dvorana – dvije velike i šest manjih, te još 25 soba za sastanke, a navedeno prostiralo bi se na korisnoj površini od 11.730 četvorna metra, pri čemu bi glavna dvorana imala kapacitet od 2.500 sjedećih mjesta. Ispod centra izgradila bi se podzemna garaža kapaciteta za 600 vozila.

Kongresni centar | foto: Grad Zagreb
– Novi kongresni centar bi trebao biti samostojeći moderan objekt s naprednom tehnologijom kako bi se omogućilo održavanje različitih događaja poput kongresa, konferencija, koncerata, predstava, izložbi, svadbi i slično. Također je preporučljiva fleksibilnost i modularnost prostora kako bi se dvorane i sobe za sastanke mogle jednostavno i brzo dijeliti ili spajati. Navedena modularnost i fleksibilnost je veoma važna u kontekstu prilagodljivosti raznim profilima i veličinama skupova te postizanju bolje popunjenosti kongresnog centra, predviđa Studija.
U preostalom BRP zemljišta, na 33.788 četvorna metra trebali bi se izgraditi odgovarajući komercijalni sadržaji. Studija predlaže pretežito poslovnu, odnosno uredsku namjenu s ugostiteljskim i maloprodajnim, odnosno trgovačkim sadržajem u prizemlju.
Kakav je daljnji plan djelovanja? Iz Grada kažu da slijedi izrada programa urbanističkog natječaja – najizglednije najesen. Kad bude izgrađen, Kongresni centar u blizini centra, ali i autoceste i zračne luke, riješit će kronični manjak kongresne građevine u glavnom gradu, istaknuo je gradonačelnik Tomislav Tomašević.
Procijenjena vrijednost javne gradske investicije u Kongresni centar iznosi 51 milijun eura bez PDV-a, uz početak izgradnje 2027. godine i otvaranje novog centra početkom 2029. godine. Uz Kongresni centar, na prostoru Zagrebačkog velesajma predviđa se izgradnja prostora za kulturne sadržaje, također kao javna investicija. Ovdje pročitajte gdje u Zagrebu će biti novi ulaz u Grad.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
Kvadratura nije jedino što određuje koju klimu trebate za svoj dom. Krivi odabir znači visoke račune, slabije hlađenje i kraći vijek trajanja uređaja.
13:30 1 d 14.05.2026
Na njega je najviše utjecao njegov prvi šef mehanizacije, a mladi mehaničari 'izrastaju u jako dobre meštre', misli Zoran Žmire iz STRABAG BMTI-ja.
11:25 2 d 13.05.2026
Bosch i portal bauštela.hr nagrađuju najbolje 'sam svoj majstor' projekte od nule. Prijavite svoj projekt do 13. lipnja i osvojite bogate nagrade.
11:40 2 d 13.05.2026
Galerija: Novi kralj gradilišta stigao u Pariz, najmoćniji kran sa šest osovina pokazao pravu snagu
Riječ je o novom modelu nosivosti 400 tona koji je izvođače odmah osvojio izuzetno brzom montažom te sustavom samostalnog postavljanja Y-ovješenja.
16:36 12 h 15.05.2026
Galerija: Novi dom hrvatskog nogometa raste iz dana u dan, otvorenje zakazano za dogodine
Koncept obloge s vizualnim prodorima osmišljen je s prepoznatljivim simbolima u obliku grba i crvenih i bijelih kvadratića.
16:35 12 h 15.05.2026
Konačno su ugovoreni radovi i za drugu fazu uređenja odmorišta na autocesti A3. Prethodno je izgrađen nadvožnjak na mjestu legendarnog motela.
15:56 1 d 14.05.2026
Radovi vrijedni 17,7 milijuna eura trebali bi biti završeni početkom 2027. godine.
15:54 1 d 14.05.2026
Gradilište najdužeg željezničkog tunela u Europi: Stroj od 144 metra započeo veliko bušenje
Posebno je projektirana za zahtjevnu geologiju Alpa te može raditi u dva načina, dok joj je promjer glave za bušenje doseže gotovo 10 metara.
15:06 1 d 14.05.2026