Umjetnici oživjeli Antiku: Pogledajte kako bi danas izgledala šetnja nekadašnjim čudima arhitekture
Iako većina njih danas ne izgleda ni približno svom početnom stanju arhitektonska čuda svijeta još uvijek čitav svijet ostavljaju bez daha. Ljubitelji prošlih vremena, faraona, starih Grka i svih povijesnih naroda često razmišljaju o tome kako bi bilo prošetati građevinama koje su obilježila određena doba. Grupa umjetnika njihove nade djelomično je pretvorila u stvarnost kreirajući mini animacije koje kultna zdanja vraćaju u život.
Brojne antičke građevine danas su skoro u potpunosti razrušene pa ljubitelji povijesti mogu samo zamišljati kako je u njima nekoć bilo živjeti.
Grupa umjetnika iz NeoMam Studios-a odlučila je oživjeti Antiku na najbolji mogući način, ili barem trenutno jedini mogući. Kreiranjem nekoliko mini animacija, poznatih kao GIF-ovi, oživjeli su svjetski poznate građevine koje su danas skoro pa u potpunosti razrušene, a neke možda i zaboravljene.
Svojim radom ljubiteljima povijesti, ali i putovanja, omogućili su uživanje u dašku prošlosti i barem na kratko ostvarili mogućnost šetnje kroz Antiku.
Hram božice Atene
Jedna od oživljenih građevina hram je božice Atene, grčki Partenon. Ovo velebno arhitektonsko zdanje izgrađeno je tijekom 5. stoljeća prije Krista na atenskoj akropoli. Jedno od najpoznatijih djela starogrčke arhitekture svjetska je kulturna baština pod zaštitom UNESCO-a. U izgradnji hrama koristio se mramor i to u dorskom stilu.
Hram je svoje ime stekao zbog kipa božice Atene koji se nalazio unutar njega, a arhitekti koji su ga projektirali bili su Iktin i Kalikrat. Jedan od razloga zbog kojeg je ovaj hram toliko poseban su ukrasne skulpture koje je izradio kipar Fidija.
Piramida Nohoch Mul
Nohoch Mul, ili veliki humak, izgrađen je na poluotoku Yucatanu. Piramidu su izgradili Maye, a spada u njihovu drugu najvišu građevinu na svijetu. Njeno postojanje za javnost je otkriveno 1970-ih, iako su arheolozi Nohoch Mul otkrili mnogo ranije. Smatra se da su Maye napustile područje Nohoch Mul-a dolaskom španjolskih osvajača.
Put do Cobá, arheološkog nalazišta u kojem se piramida nalazi, još uvijek nije jednostavan, ali turisti ga ipak ne zaobilaze s obzirom na to da se nalazi tek 40-ak minuta vožnje od poznatog turističkog odredišta, Tuluma.
Pompeji: Jupiterov hram
Pompeji, grad koji je erupcija vulkana doslovno izbrisala s lica Zemlje, bio je dom brojnim antičkim hramovima. Grad podno Vezuva nestao je 79. godine, a ruševine i dan danas otkrivaju njegovu zanimljivu prošlost.
Jedan od hramova za kojeg se smatra da je postojao je i Jupiterov hram. Kako je izgledalo zdanje koje je nastalo u čast boga neba, munja i grmljavine danas možemo samo zamišljati.
Hadrijanov zid
Hadrijanov 120 kilometara dug zid gradio se deset godina, a obilježavao je granice tadašnjeg Rimskog Carstva. Izgrađen je tijekom prvog stoljeća i to po nalogu cara Hadrijana, čije ime i nosi.
Obrambene kule zida postale su središta oko kojih su nastali neki od gradova poput Newcastlea. Kule i zid izgrađeni su isključivo od kamenih blokova, a animacija NeoMam Studiosa prikazuje kako je nekoć izgledala službena i gospodarska granica Carstva.
Hram u Luksoru
Hram u Luksoru fascinacija je svih egiptologa. Egipatski sveti hram izgrađen je u doba Novog kraljevstva na istočnoj obali Nila po nalogu Amenhotepa III. Brojni piloni, sfinge i ukrasi krasili su ovaj drevni hram koji se smatra jednim od monumentalnih zdanja egipatske arhitekture onoga vremena.
Piramida Sunca
Piramida Sunca, smještena u drevnom gradu Teotihuacanu, izgrađena je između 1. i 7. stoljeća, a ujedno je i najveća građevina na tom području. Drevni Teotihuacan mjesto je na kojem se nalaze brojna arheološka nalazišta drevnog Meksika.
Piramida Sunca duga je i široka 225 te visine 75 metara. Na njenom vrhu nekoć se nalazi hram koji nažalost nije odolio iskušenjima vremena.
Largo di Torre Argentina
Largo di Torre Argentina smješten je u Rimu, a riječ je o trgu otkrivenom 1920. godine. Otkrivena ruševina odaje naznake onog što je nekoć na njegovoj površini postojalo.
Hram B, okruglog tlocrta, izgradio je Quintus Lutatius Catulus 101. godine prije Krista u čast božice Fortune. Kip božice pronađen je za vrijeme iskapanja nalazišta i danas se čuva u Kapitolskim muzejima.