Hrvatska ima prvi umjetni riblji greben: Od čega je napravljen i kako funkcionira otkrio je voditelj projektnog tima
Prvi riblji greben u Hrvatskoj za očuvanje podmorskog života te za širenje aktivnosti vezanih za podmorje postavljen je u Zadarskom kanalu zbog čega smo razgovarali s Danielom Segarićem, zadarskim županijskim pročelnikom, koji je na čelu projektnog tima.
Projekt Adri.SmArtFish (Valorisation of SMall – scale ARTisanal FISHery of the Adriatic coasts, in a context of sustainability) projekt je koji se financira iz Programa prekogranične suradnje INTERREG V-A Italija – Hrvatska 2014. -2020. Sama provedba projekta započela je 1. siječnja 2019. godine, a završetak projekta očekuje se 31. prosinca 2021. godine.
– Cilj je ojačati ulogu malog priobalnog ribolova na području GSA 17 i to u skoroj budućnosti potičući inovacije unutar konteksta “plavog rasta” kroz usvajanje pristupa upravljanja temeljenog na ekosustavu, kazao nam je pročelnik Daniel Segarić.
Ukupan proračun projekta iznosi 3.254.230,50 eura, a proračun Zadarske županije na projektu 259.995,00 eura, od čega je sufinanciranje ERDF-a (European Regional Development Fund) 85 posto tog iznosa.
Pilot aktivnost Zadarske županije kao projektnog partnera je postaviti umjetni riblji greben, a čemu su prethodili pronalazak lokacije, izrada idejnog projekta i maritimne studije, ishođenje lokacijske dozvole te nabava konstrukcije za izradu grebena.
Razlozi postavljanja i budući projekti
Segarić objašnjava kako postoji više razloga za postavljanje grebena, a neki od njih su proučavanje mogućih učinaka novog staništa na očuvanje ribe, školjkaša i ostalih morskih organizama, te mogućnost širenja gospodarskih aktivnosti kroz moguće prepoznatljive oblike gospodarenja u ribolovu i turizmu.
– Odlučili smo se na postavljanje grebena iz razloga što je veliki pritisak ribolova na staništa čvrstih podloga (kamenito dno), a u Jadranskom moru su velike površine pijeska i mulja. Cilj je utvrditi koliko će umjetni riblji greben biti efikasan, te će nam ova pilot aktivnost biti podloga za izradu projekata u budućnosti koji započinju s prostornim planiranjem na moru. Da bi se to planiranje moglo napraviti treba prikupljati podatke i informacije, ali ne samo iz literature već i temeljem ovakvih pokusa, dodaje.
Takvi i slični grebeni se već godinama postavljaju u Italiji, Španjolskoj i Francuskoj, a prvi u Hrvatskoj će se postaviti baš u Zadarskoj županiji, koja nosi epitet “najribarskije” županije.
– Moram naglasiti kako smo zbog toga iznimno ponosni. Zadarska županija je prepoznala problem prelova i prelovljenosti kao značajnu slabost u sustavu ekološke održivosti iskorištavanja bioloških obnovljivih resursa, te iskazuje inicijativu prema očuvanju tradicionalnog ribarstva. S obzirom da je greben pilot aktivnost, on će biti dobar pokazatelj za budućnost i dobar temelj za nadolazeće projekte. Vjerujemo da će se pokazati da je greben učinkovit te da dodaje ekonomsku vrijednost sustavu u smislu povećane mogućnosti iskorištavanja, kazao je voditelj projekta.
Što je točno umjetni greben i kako funkcionira
Greben je formiran u obliku trostrane piramide sa stranicama 7.30 metara, visine 3.10 metara i ukupnim volumenom od približno 24 kubna metra. Montažnog je tipa, sastavljen od 60 betonskih ploča oblika osmerokutne prizme s dimenzijama jedne ploče 1,2 x 1,2 metara, stranicama duljine 0,5 metara i debljine 6 centimetara. Već je sastavljen na kopnu koristeći spojne trake i vijke od nehrđajućeg čelika, a napravljen je od ekološki prihvatljivih materijala, koji svojim oblikom i kemijskim sastavom omogućuje naseljavanje organizama i formiranje potpune biocenoze što sličnije onima kakve se nalaze na prirodnim grebenima, a svojom strukturom je takav da se ne može lako štetiti sidrima i ribolovnim alatima, otkrio nam je Segarić.
Greben je formiran na način da osigurava sklonište raznim organizmima te da ima što veći prodor svijetlosti na površinu grebena i dijelom u procijepe, rupe i slično. On će na muljevitom i pješčanom dnu, na kojem inače nema ribe i morskih organizama “zamijeniti” stanište čvrste podloge, kakvo je primjerice kamenito dno, prirodni grebeni i sl.
Takva čvrsta staništa privlače razne organizme i ribe, te samim time očekuju da će se oni vrlo brzo početi nastanjivati na samom grebenu i u njegovoj neposrednoj blizini.
– Vrijedi napomenuti kako će se nakon postavljanja grebena provoditi monitoring od strane stručnjaka za podvodne znanosti. Pratit će se što će se događati, koji organizmi i koje vrste ribe će nastanjivati greben. Na taj način nastojat će se doći do odgovora na pitanja o pojavi eventualno novih vrsta, koji organizmi će se skupljati na dnu grebena gdje je veća dubina, a koji na njegovom vrhu, gdje će dubina biti manja za 3 metra. Nakon određenog perioda praćenja imat ćemo poznate rezultate, te ćemo organizirati prezentaciju, na kojoj će moći prisustvovati svi koje zanima ova tematika, zaključio je voditelj projektnog tima.