Pretraga

Hrvatska ima prvi umjetni riblji greben: Od čega je napravljen i kako funkcionira otkrio je voditelj projektnog tima

A- A+

Prvi riblji greben u Hrvatskoj za očuvanje podmorskog života te za širenje aktivnosti vezanih za podmorje postavljen je u Zadarskom kanalu zbog čega smo razgovarali s Danielom Segarićem, zadarskim županijskim pročelnikom, koji je na čelu projektnog tima.

Umjetni morski greben I Foto: 057info (Saša Čuka)

Projekt Adri.SmArtFish (Valorisation of SMall – scale ARTisanal FISHery of the Adriatic coasts, in a context of sustainability) projekt je koji se financira iz Programa prekogranične suradnje INTERREG V-A Italija – Hrvatska 2014. -2020. Sama provedba projekta započela je 1. siječnja 2019. godine, a završetak projekta očekuje se 31. prosinca 2021. godine.

– Cilj je ojačati ulogu malog priobalnog ribolova na području GSA 17 i to u skoroj budućnosti potičući inovacije unutar konteksta “plavog rasta” kroz usvajanje pristupa upravljanja temeljenog na ekosustavu, kazao nam je pročelnik Daniel Segarić.

Ukupan proračun projekta iznosi 3.254.230,50 eura, a proračun Zadarske županije na projektu 259.995,00 eura, od čega je sufinanciranje ERDF-a (European Regional Development Fund) 85 posto tog iznosa.

Pilot aktivnost Zadarske županije kao projektnog partnera je postaviti umjetni riblji greben, a čemu su prethodili pronalazak lokacije, izrada idejnog projekta i maritimne studije, ishođenje lokacijske dozvole te nabava konstrukcije za izradu grebena.

Razlozi postavljanja i budući projekti

Segarić objašnjava kako postoji više razloga za postavljanje grebena, a neki od njih su proučavanje mogućih učinaka novog staništa na očuvanje ribe, školjkaša i ostalih morskih organizama, te mogućnost širenja gospodarskih aktivnosti kroz moguće prepoznatljive oblike gospodarenja u ribolovu i turizmu.

– Odlučili smo se na postavljanje grebena iz razloga što je veliki pritisak ribolova na staništa čvrstih podloga (kamenito dno), a u Jadranskom moru su velike površine pijeska i mulja. Cilj je utvrditi koliko će umjetni riblji greben biti efikasan, te će nam ova pilot aktivnost biti podloga za izradu projekata u budućnosti koji započinju s prostornim planiranjem na moru. Da bi se to planiranje moglo napraviti treba prikupljati podatke i informacije, ali ne samo iz literature već i temeljem ovakvih pokusa, dodaje.

Takvi i slični grebeni se već godinama postavljaju u Italiji, Španjolskoj i Francuskoj, a prvi u Hrvatskoj će se postaviti baš u Zadarskoj županiji, koja nosi epitet “najribarskije” županije.

– Moram naglasiti kako smo zbog toga iznimno ponosni. Zadarska županija je prepoznala problem prelova i prelovljenosti kao značajnu slabost u sustavu ekološke održivosti iskorištavanja bioloških obnovljivih resursa, te iskazuje inicijativu prema očuvanju tradicionalnog ribarstva. S obzirom da je greben pilot aktivnost, on će biti dobar pokazatelj za budućnost i dobar temelj za nadolazeće projekte. Vjerujemo da će se pokazati da je greben učinkovit te da dodaje ekonomsku vrijednost sustavu u smislu povećane mogućnosti iskorištavanja, kazao je voditelj projekta.

Izdvojeni članak

Gradi se najveći zid na svijetu: Mogao bi postati osmo svjetsko čudo i stati na kraj gladi, bolesti, migracijama…

Što je točno umjetni greben i kako funkcionira

Greben je formiran u obliku trostrane piramide sa stranicama 7.30 metara, visine 3.10 metara i ukupnim volumenom od približno 24 kubna metra. Montažnog je tipa, sastavljen od 60 betonskih ploča oblika osmerokutne prizme s dimenzijama jedne ploče 1,2 x 1,2 metara, stranicama duljine 0,5 metara i debljine 6 centimetara. Već je sastavljen na kopnu koristeći spojne trake i vijke od nehrđajućeg čelika, a napravljen je od ekološki prihvatljivih materijala, koji svojim oblikom i kemijskim sastavom omogućuje naseljavanje organizama i formiranje potpune biocenoze što sličnije onima kakve se nalaze na prirodnim grebenima, a svojom strukturom je takav da se ne može lako štetiti sidrima i ribolovnim alatima, otkrio nam je Segarić.

Greben je formiran na način da osigurava sklonište raznim organizmima te da ima što veći prodor svijetlosti na površinu grebena i dijelom u procijepe, rupe i slično. On će na muljevitom i pješčanom dnu, na kojem inače nema ribe i morskih organizama “zamijeniti” stanište čvrste podloge, kakvo je primjerice kamenito dno, prirodni grebeni i sl.

Takva čvrsta staništa privlače razne organizme i ribe, te samim time očekuju da će se oni vrlo brzo početi nastanjivati na samom grebenu i u njegovoj neposrednoj blizini.

– Vrijedi napomenuti kako će se nakon postavljanja grebena provoditi monitoring od strane stručnjaka za podvodne znanosti. Pratit će se što će se događati, koji organizmi i koje vrste ribe će nastanjivati greben. Na taj način nastojat će se doći do odgovora na pitanja o pojavi eventualno novih vrsta, koji organizmi će se skupljati na dnu grebena gdje je veća dubina, a koji na njegovom vrhu, gdje će dubina biti manja za 3 metra. Nakon određenog perioda praćenja imat ćemo poznate rezultate, te ćemo organizirati prezentaciju, na kojoj će moći prisustvovati svi koje zanima ova tematika, zaključio je voditelj projektnog tima.

Copy link
Powered by Social Snap