Hundertwasserova zelena citadela: Vizionarski arhitektonski projekt koji ima sve
Trebale su samo 2 godine da se izgradi Zelena citadela u Magdeburgu, lokalno poznata kao Grüne Zitadelle von Magdeburg, koja je otvorena za javnost 3. listopada 2005. godine. Ova ‘oaza za čovječanstvo i prirodu’ Friedensreicha Hundertwassersa danas je jedna od gradskih neprepoznatljivijih građevina u moru običnih kuća na gradskoj cesti Breiten Weg. Ujedno je i posljednja građevina koju je projektirao i realizirao veliki austrijski arhitekt i umjetnik.
Zelena citadela | foto: www.AndreasLander.de
Ideju za Hundertwasserov arhitektonski projekt u Magdeburgu smislila je stambena zadruga Grada Magdeburga još 1954. godine. No tek je 1998. godine ova ideja trebala zaživjeti po prvi put kada se Zadruga obratila Hundertwasseru da obnovi montažni betonski neboder.
No, projekt obnove je napušten u korist nove izgradnje, da bi GERO-AG 2002. godine krenuo u realizaciju projekta Zelene citadele kakav je danas. Uz ceremoniju polaganja temeljca u prosincu 2003., Hundertwasserov se san ostvario tek tri godine nakon njegove smrti.
Livada i 9.000 grmova
U Zelenoj citadeli, svi Hundertwasserovi arhitektonski uzroci okupljeni su pod jednim krovom. Zlatne kugle krase tornjeve i svijetle kilometrima uokolo, a jedinstveno pročelje mami uzdahe kako turista, tako samih građana Magdeburga.
Unutar zgrade nalazi se 55 individualno dizajniranih stanova. No, ova zgrada ne nudi samo individualne životne prostore, već i prostor za iskustvo. Tu su atraktivni izlozi trgovina, svečane dvorane, hotel, kazalište, uredi, liječničke ordinacije i dječji vrtić. Sve pod jednim posebnim, zelenim krovom, na kojemu je posađeno čak 9.000 grmova. Tu je dvorište koje u formi velike livade s visokim stablima.
Zelena citadela | foto: www.AndreasLander.de
Zelena citadela | foto: www.AndreasLander.de
Na projektu radio do smrti
Hundertwasser je rođen u Beču 15. prosinca 1928. Umjetnik koji je svoju karijeru započeo kao slikar, pedesetih godina prošlog stoljeća okušao se u arhitekturi. Vjerovao je u postojanje bliske veze između arhitektonskog dizajna i dobrobiti onih koji žive u zgradi.
Kroz svoje arhitektonske projekte vođene konceptima ‘prozora’ i ‘obveze stabla’, radio je na stvaranju individualnih životnih prostora u jedinstvu s prirodom. Smatrao je da je zadatak vođenja ljudi natrag u izgubljeni raj središnji dio odgovornosti arhitekta.
Hundertwasser je radio na planovima za Zelenu citadelu sve do svoje smrti 19. veljače 2000. godine. Budući da su u trenutku njegove smrti svi planovi već bili gotovi, makete i bezbrojne skice dostupne, ovaj arhitektonski projekt nije zaustavljen. Stoga Magdeburška zelena citadela ostaje zapisana kao posljednja građevina koju je projektirao i realizirao veliki austrijski umjetnik.
Pogledajte ovdje kako izgleda jedna posebna zgrada u Barceloni.
