Bauštelska reportaža: Zagrebački platoi simbol su drugog vremena, njihovo stanje to jasno odaje
Zagrebački platoi prepoznatljivost su više gradskih naselja. Osobitost su nekih zgrada iz 70-ih i 80-ih, a osmišljeni su prije svega zbog praktičnosti. Ispod mnogih se nalaze garaže i spremišta. Ipak, do danas je platoe koji su stari 50 ili više godina prilično nagrizao zub vremena pa neki postaju i opasnost za prolaznike. U javnosti je prije par godina odjeknuo slučaj platoa ispred Kineskog zida u Travnom koji umjesto da bude mjesto za druženje, odmor ili kupovinu postaje zapuštena konstrukcija u kvartu punom ljudi. Ovaj plato nažalost nije jedini s kojeg opadaju komadi betona i otkrivaju koroziju armature, ali je vjerojatno najstrašniji primjer. Iako je vlasništvo platoa siva zona između suvlasnika i grada, zbog njihovog propadanja grad je donio Odluku o financiranju održavanja platoa. Nažalost, pošto će obnova biti dugotrajna, upitno je hoće li biti kompletno izvedena.
Zagrebački platoi u lošem su stanju | Foto: Nina Šantek, Bauštela.hr
U Zagrebu, platoi su najviše prepoznatljivi kao konstrukcije koje povezuju ulaze višestambenih zgrada. Prema službenim podacima Grada Zagreba, ima ih 30, a iako su zapravo privatno vlasništvo suvlasnika pripadajućih zgrada, Grad za za platoe sprema konstrukcijsku obnovu koja je svakom prijeko potrebna.
Ipak, nesretna priča o obnovi jednog od daleko najpoznatijih, platoa ispred poznate ‘Mamutice’ na Travnom, koji i nakon obnove muči stanovnike svog naselja, dokazuje da je samo kvalitetna obnova rješenje. Iako se oni platoi kojima stanari zgrada redovito prolaze koriste, da bi postigli puni potencijal nedostaju im sadržaj i identitet. S druge strane, neke su nekorištenje, zapuštenost i zub vremena toliko ‘nagrizli’ da su postali ozbiljna opasnost za svoje stanare i za prolaznike. Takvim platoima obnova je prijeko potrebna da zbog njih netko ne bi nastradao.
Galerija 21 Fotografija
Otvori
Plato obnovljen: ‘Peta ostane u smoli kad zagrije sunce’
Zagreb ima puno platoa, bilo da se radi o konstrukciji koja povezuje naselje, a ispod ima garaže ili da se radi o Dolcu koji je na povišenom otvorena tržnica dok je ostatak ponude smješten na nižem nivou. Ili pak o platou Gradec za koji se već godinama traga kako ispuniti potencijal te površine. Neovisno o kojem se gradskom platou radi, svaki zahtijeva održavanje, a na nekima koji su obnovljeni radovi nisu izvedeni kako treba. Kako doznajemo od izvora s naselja Trnsko koji želi ostati anoniman, iako su platoi ispred ‘Mamutice’ i ‘Privjeska’ obnovljeni prije više od 10 godina, loša izvedba stanarima i korisnicima tih zgrada zadaje glavobolje.
plato ‘Mamutica’-‘Privjesak’, Travno | Foto: Nina Šantek, Bauštela.hr
– Jedan je plato uređen prije više od 10 godina. Sad je u gorem stanju nego što je bio. Grad kaže da je otad prošlo samo 15 godina pa sve drugo dolazi prije toga, kaže izvor dodajući kako su na predmetnom platou spojevi loši, i da ‘jako curi’. K tome, smola na platou se ‘rastapa’ i ‘peta ostane u njoj kad zagrije sunce’, a curi i u garaži, kaže naš sugovornik.
Odluka o financiranju obnove
Loša obnova u Trnskom djelo je bivših gradskih vlasti. Unatoč kompleksnih imovinsko-pravnih odnosa i financijske situacije, recentnom odlukom platoima se grad opet misli ‘pozabaviti’. Ovaj put ozbiljnije.
– Naime, stanari kontaktnih zgrada suvlasnici su površine platoa u idealnim dijelovima. Platoi su, dakle, privatno (su)vlasništvo i svako ulaganje u njih potrebno je dogovoriti na razini suvlasnika kroz povećanje pričuve i tako dalje. No, platoi su ujedno javno dostupni i percipiraju se kao javni prostor. Upravo iz tog razloga, ova uprava odlučila je uložiti u njihovo uređenje, u skladu s financijskim mogućnostima, kažu iz grada Zagreba.
Budući da su gradski platoi u vrlo lošem stanju, Gradska skupština Grada Zagreba 13. prosinca 2023. godine donijela je Odluku o financiranju održavanja platoa. Sukladno Odluci, imenovano je i povjerenstvo koje se bavi analizom platoa i bodovanjem, prema kriterijima koji su njome propisani. S obzirom na to da, prema navodu grada u Zagrebu postoji 30 platoa, sanacija će svakako biti dugotrajna, mukotrpna i skupa.
Što su uopće platoi?
No, prije nego krenemo na pitanje lošeg stanja, zaustavimo se na tren kako bismo definirali što su uopće platoi. Tu se susreću i nadopunjuju građevinarska i arhitektonska perspektiva, no i iskustveno znanje.
– Platoi su, uglavnom, armirano betonske konstrukcije, odnosno armirano betonski okviri koji se sastoje od stupova, greda i AB ploča. Rjeđe mogu biti i ploče na stupovima, te slobodno oslonjeni nosači sa dobetoniranom pločom. Platoi mogu biti monolitno spojeni s konstrukcijom zgrade ili mogu biti dilatirani, opisuje stručnjakinja za konstrukcije Gordana Hrelja Kovačević.
plato ul. Zvonimira Rogoza, Savica | Foto: Nina Šantek, Bauštela.hr
Platoi uz velike stambene zgrade obilježili su gradnju 70-ih i 80-ih godina u zagrebačkim naseljima. Uobičajeno su smješteni u razini (visokog) prizemlja i imaju višestruku funkciju. Zamišljeni su kao pješački prostor na koji je dozvoljen ulaz samo vozilima za dostavu i samo u određeno vrijeme. Činjenica što se uglavnom ne poštuje zabrana i ograničenje jedan je od razloga ubrzanog propadanja platoa i gubitka identiteta prostora.
Od neupitne su važnosti
Na platoima su nerijetko trgovine i uslužne djelatnosti. Na nekima su i društvene udruge i knjižnice i ostali dijelovi popratne infrastrukture zbog čega su od neupitne važnosti za stanovnike naselja. Njihov značaj opisao je predstavnik mjesnog odbora Trnjanska Savica, Luka Nimac.
– Platoi imaju veliku važnost u našem kvartu kao mjesta okupljanja i druženja. Oni su sigurne zone za kretanje pješaka – primjerice platoi Rogozova i Zinke Kunc povezani su pješačkim mostom iznad prometnice i na taj način omogućuju kretanje tim potezom bez prelaska ceste, rekao je Nimac.
Hrelja Kovačević pak zamjećuje kako se na platoima nalaze i klupe za sjedenje, pokoja penjalica za djecu, a u novije vrijeme dosta prostora zauzimaju i terase kafića.
– Na platoima se nalaze (ili su se nalazili) različiti poslovni prostori, dućani, mesnice, ugostiteljski objekti, frizerski saloni i, banke, teretane i razne druge, uglavnom, uslužne djelatnosti. Ispod platoa nalaze se garaže i parkirna mjesta. Osobno, ovo smatram jako dobrim načinom iskorištavanja prostora uz osiguranja udobnosti i komfora pješacima i istovremeno prostora za parking. Ali…za funkcionalne platoe potrebno je kvalitetno planiranje i promišljanje prostora, kaže Hrelja Kovačević.
Arhitektonska perspektiva
Arhitektonska struka osvrće se na aspekt polivalentne namjene platoa, koji ‘miješa’ sve i svašta. Arhitektice Bojana Obad Šćitaroci, Ana Sopina i Tamara Zaninović slažu se u jednom – upravo istovremena namjena ovih prostora za sve njihov je najveći minus. Kao Hrelja Kovačević, smatraju da funkcionalan prostor treba dobro isplanirati, a površine platoa to nisu.
– To je prostor koji je namijenjen svemu i svačemu, a to je najgore. To je kao kad doma imaš nekakav stari ormar ili sobu u koju samo ‘tufaš’. Tako se taj prostor zapravo ne transformira, nego se deformira, kaže Obad-Šćitaroci.
plato Šeferovljeva-Radoševa, Ravnice | Foto: Nina Šantek, Bauštela.hr
– U jednom trenutku u modi je bila gradnja stambenjaka koji su bili visoki, a između se nalazila niža površina. Ispod može biti garaža, može biti nekakav javni prostor, a gore je terasa koja je javni prostor koji onda omogućava i ovom stambenjaku da se, osim što u prizemlju budu kante za smeće, garaže i ostalo, gore napravi i nešto što će živjeti i ponuditi sadržaj javnosti. A što će se opet s druge strane denivelirati u odnosu na zgrade, dodaje.
Rješenje za uređenje teško je pronaći
Arhitektice se slažu da se platoe ne može smatrati odvojenim elementima građevina, jer su oni njihov integrirani dio. Iako im nedostaju identitet i uređenje, uređenje nije jednostavno izvesti. Na primjer, pokazalo se kako se uvođenjem zelenih ‘otoka’ koji bi oživjeli te površine može ubrzati njihovo curenje i propadanje. Stoga sva vegetacija ostaje na žardinjerama koje u većini slučajeva propadaju zajedno s konstrukcijama platoa.
Platoi na Savici imaju i penjalice za djecu koje su, upozorile su nas arhitektice, nezgodno smještene jer su posred prolaza. Na klupama koje služe za odmor rijetko tko sjedi. Ako su platoi ikada bili živahna mjesta na kojima se ljudi druže, osim nedostatka kvalitetno planiranog sadržaja, oni vjerojatno sve manje zadržavaju prolaznike zbog vidnog propadanja materijala.
– Stanje platoa na Savici nije zadovoljavajuće zbog dugogodišnjeg zanemarivanja i neriješenog imovinskopravnog statusa. S obzirom da su površine platoa javne, a da se ispod njih najčešće nalaze privatne garaže, održavanje platoa dugo je bilo siva zona i predmet prebacivanja odgovornosti između gradskih ureda i vlasnika garaža, kaže Nimac.
Objašnjava da su najveća oštećenja na platoima izazvana propadanjem uslijed neodržavanja, a osobito prometovanjem automobila po površini platoa koji su inicijalno predviđeni kao pješačke površine. Govori da je na Savici problem prometovanja automobila po najviše izražen na platoima Gruška-Lastovska i Zinke Kunc, dok je na ostala dva promet onemogućen stupićima.
Konstrukcijski i nekonstrukcijski uzroci oštećenja
Još jedan razlog za propadanje platoa je i razdoblje u kojem su građeni. Već je spomenuto da su platoi uglavnom građeni 70-ih i 80-ih godina, a kako kaže Hrelja Kovačević, u to vrijeme nije se puno pažnje posvećivalo trajnosti konstrukcija. Na primjer, radili su se mali zaštitni slojevi. Na konstrukcijama koje su stare 50, a neke i više godina jasno se vide posljedice.
– Oštećenja koja se mogu primijetiti na platoima su: oštećenja opreme poput odvajanja popločenja, korozije i propadanja ograde, propadanja dijelova odvodnje, propadanje dilatacija između platoa i zgrade ili između dijelova platoa… S druge strane, oštećenja na konstrukciji platoa uglavnom su korozija betona i armature i korozija nosivih čeličnih dijelova, kaže Hrelja Kovačević.
plato ‘Kineski zid’, Travno | Foto: Nina Šantek, Bauštela.hr
Uzroci oštećenja koja se javljaju na platoima mogu biti konstrukcijski i nekonstrukcijski. Konstrukcijski uzroci oštećenja su povećanje opterećenja u odnosu na vrijeme projektiranja i gradnje platoa, greške pri izvedbi platoa kao i greške pri projektiranju platoa.
Nekonstrukcijski uzroci oštećenja su oštećenja pojedinih dijelova opreme, na primjer odvodnje ili dilatacija), pri čemu onda ta oštećenja uzrokuju na primjer curenje vode po konstrukciji, što onda uzrokuje oštećenje konstrukcije. Kako bi se spriječila oštećenja i opreme i konstrukcije potrebno je platoe održavati i svako oštećenje na vrijeme sanirati, upozorava Hrelja Kovačević.
Nada umire posljednja
Dok je na svim platoima uočeno propadanje materijala, neki su prava opasnost za stanovnike i prolaznike. Opasna situacija na platou ispred kultnog ‘Kineskog zida’ u naselju Travno općepoznata je situacija o kojoj se u nekoliko navrata govorilo u javnosti. Isto nam potvrđuje više sugovornika iz naselja. Nakon što je donesena Odluka o financiranju održavanja platoa, na listi prioriteta prvo je plato u Ulici sv. Mateja u Dugavama, a zatim i ovaj na Travnom.
– Početkom srpnja započet će radovi na sanaciji platoa u Ulici sv. Mateja 49-85., za koje je ugovoreni rok izvođenja 8 mjeseci. Za sljedeću godinu planirana je sanacija platoa u Ulici Božidara Magovca 147-167 i druga faza platoa u Miramarskoj ulici.
Sugovornik iz Trnskog napominje kako je borba da se njihov plato razmotri za obnovu trajala godinama, točnije tri godine. No, iako se aktivnost od strane grada pokrenula, u svakoj godini obnavljat će se po jedan, najviše dva platoa, što znači da će cijeli proces ići vrlo sporo. Isti izvor se prisjeća kako je bio obnovljen plato ispred Mamutice pa spominje da je za potrebe obnove ‘Bandićeva vlast’ na svoju ruku prenosila plato u vlasništvo Grada, a onda natrag u privatno.
Obnova je na kraju toliko loše izvedena, da je stanje na platou prema nekima i gore nego što je bilo. Unatoč ovoj priči, svi korisnici ovih zanimljivih konstrukcija sa puno mana, ali i puno potencijala svejedno zasigurno željno iščekuju njihovu obnovu. Ma kako ona bila izvedena nadamo se da će i njihov plato doći na red, kako se građani zbog tih elemenata zagrebačkih stambenih betonskih divova ne bi trebali s bojazni šetati do dućana ili prema vlastitom ulazu.
Kako su građeni vinski podrumi stoljetne tradicije u Zmajevcu i kako se neke oživljava doznajte ovdje.
