Drastičan pad stanogradnje kod susjeda, nabili cijene za gastarbajtere, a oni više ne kupuju
Iako mladi ljudi u Bosni i Hercegovini, jednako kao i u Hrvatskoj, naginju prije kupovini vlastite nekretnine nego najmu, stanogradnja u susjedstvu trenutno je u silaznoj putanji u odnosu na prošlu godinu. Brој prеdviđеnih stаnоvа zа grаdnju u lipnju 2024. gоdinе u оdnоsu nа brој prеdviđеnih stаnоvа zа gradnju u 2023. gоdini manji је zа čak 54%. Što se događa?
U Bosni i Hercegovini brој izdаnih оdоbrеnjа zа grаđеnjе u lipnju 2024. gоdinе u оdnоsu nа prоsјеčаn brој izdаnih оdоbrеnjа zа grаđеnjе u 2023. gоdini manji је zа 29,3%, а u оdnоsu nа lipanj 2023. manji је zа 26,6%. Također, brој prеdviđеnih stаnоvа zа grаdnju u lipnju 2024. gоdinе u оdnоsu nа brој prеdviđеnih stаnоvа zа gradnju u 2023. gоdini manji је zа 54%, а u оdnоsu nа lipanj 2023. gоdinе manji је zа 57%. Ističe se da je u visokogradnji planirana gradnja 423 stana, i to 19 jednosobnih, 119 dvosobnih, 123 trosobna, 100 četverosobnih i 71 peterosobni stan.
Riječ je podatcima koje je objavila Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine koji ukazuju kako je na tržištu nekretnina u susjedstvu došlo do turbulencija. Stanogradnja je u značajnom padu, a kako se čini, stvari po ovome pitanju neće na bolje u skorije vrijeme.
Kao glavni razlog za ovakve brojke navodi se kombinacija dva faktora. Cijene nekretnina su narasle daleko iznad prosječnih primanja mladih obitelji koje su u porazi za stanovima i činjenice da je paralelno došlo do zasićenja tržišta jer su gastarbajteri, za koje su spomenute cijene formirane, mahom završili s kupovinom nekretnina u domovinu.
Vlasnica banjalučke agencije Euro-agent, Senka Gatarić Vasilić, komentirala je za nezavisne.com aktualnu situaciju na BiH tržište nekretnina.
– Domaće stanovništvo, ti mladi ljudi, teško si mogu priuštiti stanove po ovim cijenama, odnosno rast njihovih plaća ne prati rast cijena nekretnina, odnosno stanova. Barem je tako u Banja Luci. Ljudi iz inozemstva koji su prethodnih godina kupovali tada su povećali rast stanogradnje, pa je došlo do zasićenja tržišta, objasnila je Gatarić Vasilić.
Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu u Istočnom Sarajevu, istaknuo je pak kako pri analizi ovih statističkih podataka treba voditi računa o dvije stvari. Da je porast potražnje u prethodne dvije godine doveo do većeg broja izdanih građevinskih dozvola, ali je zbog problema s radnom snagom probijen niz rokova, te da se objekti završavaju ove godine. Kao i o činjenici da se podatci odnosi se na razdoblje visoke inflacije kada je štednja u bankama bila neisplativa zbog negativne realne kamatne stope, pa su bila forsirana ulaganja u nekretnine.
Pogledajte ovdje kako iz zraka izgleda najskuplje gradilište u BiH.