Najbolji gradonačelnik Zagreba iza sebe je imao vrhunske inženjere, a sagradio je 25.718 stanova
Većeslav Holjevac bez oklijevanja se može ubrojati u najuspješnije gradonačelnike u povijesti Zagreba. Iako je Zagreb u to vrijeme bio industrijsko središte države, zbog čega se gotovo nekontrolirano širio, Holjevčevo je vodstvo iz situacije ‘izvuklo’ najviše moguće. Političar, general i pisac okružio se sa stručnjacima i izvrsnim inženjerima koji su za njegova gradonačelništva izgradili ‘grad u gradu’, do danas primjer urbanističkog uspjeha u Zagrebu inače prepunom urbanističkog kaosa. Ispunivši svoje obećanje, Holjevac je za gradonačelništva Zagrebu podario 25.718 stanova, gradsku vijećnicu, žičaru, brojne škole te fakultete, kulturne centre, kazališta, tvornice, bolnice, bazene, mostove, parkove, Palaču pravde i još štošta.
Velike promjene na Velesajmu u 1960-ima i 1970-ima | Insormatički sustav prostornoga uređenja
Većeslava Holjevca vjerojatno će zauvijek pratiti titula jednog od najuspješnijih gradonačelnika Zagreba. Političar i pisac gradom je upravljao od 1952. do 1962. godine, a u vrijeme njegove vlasti Zagreb je ‘prešao Savu’.
Poznat je po tome što je kao čelni čovjek grada donio odluke koje su unaprijedile Zagreb i doprinijele izgradnji ‘grada u gradu’ koji se i danas smatra urbanistički najuspjelijim dijelom grada. Osim uloge gradonačelnika, Holjevac je po mnogočemu bio osebujan, zbog čega je njegovom liku u formi biografije ‘Većeslav Holjevac: Tvorac modernog Zagreba i Hrvatskog nacionalnog pokreta’ napravila posvetu novinarka Željka Godeč.
‘Bez njega grad ne bi imao fizionomiju kakvu ima’
Godeč je zahvatila razne dijelove Holjevčevog djelovanja i ličnosti istražujući i sakupljajući brojne tragove koje je iza sebe ostavio. Kako navodi sažetak knjige, ‘njegov duhovni, stvaralački i materijalni eros utisnut je i danas gotovo na svakom uglu Zagreba, bez njega grad ne bi imao fizionomiju kakvu ima’.
Ispunivši svoje obećanje, Holjevac je za gradonačelništva Zagrebu podario 25.718 stanova, cijeli jedan novi grad, gradsku vijećnicu, žičaru, brojne škole te dakultete, kulturne centre, kazališta, tvornice, bolnice, bazene, mostove, parkove, Palaču pravde i još štošta.
Ostavština i niz neostvarenog
Iza lika generala i partizanskog heroja koji se politikom krenuo baviti tek nakon rata ostali su ipak i brojni neostvareni projekti koji bi unaprijedili Zagreb. A zna se kako do danas, grad poseže za nekim rješenjima koja je još Holjevac pokrenuo, jer nisu svi projekti dočekali realizaciju.
– Ne znam kada će se završiti sve te priče oko ne znam Trnja i uvjetno rečeno urbanizacije Trnja. Ondje imamo što je uvjetno rečeno započeto u vrijeme Većeslava Holjevca i, 10 godina nakon što je prestao biti gradonačelnik, nije stalo nego se radilo na današnjoj Vukovarskoj, koja je bila projektirana i zamišljena kao vrlo moderna zagrebačka avenija. Zagreb tada nije imao avenije kao drugi veliki euroopski gradovi, a tu su izgrađene neke izvrsne stvari. Spomenimo recimo Gradsku vijećnicu. Ima tu sjajnih građevina kao što su Lisinski i Palača pravde, rekao je prilikom promocije knjige povjesničar Tihomir Ponoš.
Zagreb, najjače industrijsko središte
Ipak, upravljanje Zagreba u vrijeme Holjevca ‘olakšale’ su okolnosti industrijskog uspona grada koji je u bio na vrhuncu u drugoj polovici 20. stoljeća. Svejedno, investicija, rekonstrukcija i modernizacija koje je vodio pomogle su gradu da izgradi poziciju najjačeg industrijskog središta FNRJ-a.
Gospodarski razvoj Zagreba pod njegovom vlašću znatno je utjecao na povećanje broja stanovnika, koji je s oko 360.0000 nabujao na približno 460.000 stanovnika. Gurao je i izveo pothvate čiji je značaj mjerljiv s onima njegova sugrađanina Milana Lenucija, također rođenog Karlovčanina, koji je uz podršku gradonačelnika Adolfa Mošinskyog postavio temelje urbanog Zagreba i Zagrebu dao „Zelenu potkovu”. Uz njih dvojicu, ali i Milana Amruša i Vjekoslava Heinzela, Holjevac je zauzeo mjesto među najboljim gradonačelnicima koje je Zagreb imao, stoji u sažetku biografije.
Za što je sve u povijesti Zagreba zaslužan arhitekt Đuro Marković doznajte ovdje.
