Srbija ne odustaje od aerodroma Trebinje, je li ugrožen dubrovački izvor pitke vode?
U 2026. godini trebala bi započeti izgradnja aerodroma u Trebinju, najavio je direktor Uprave za geodetsko-imovinsko pravne poslove Republike Srpske, Dragan Stanković. Aerodrom Trebinje nalazio bi se na manje od 50 kilometara od tri već postojeća međunarodna aerodroma – Tivta u Crnoj Gori, Dubrovnika u Hrvatskoj i Mostara u BiH. Hrvatska se protivi izgradnji aerodroma zbog straha od zagađenja izvora rijeke Omble, ali i potencijalne geostrateške ugroze.
zrakoplov | foto: Freepik
Aerodrom Trebinje bi trebao biti izgrađen zapadno od mjesta Trebinje, u selu Taleža. Planirano je da se kompleks proteže na površini od 302 hektara, i to bez pristupnih cesta. Dok bi maksimalna dužina poletno-slijetne staze trebala biti 3.500 metara.
U sklopu aerodroma planirano je, uz poletno-sletnu i rulnu stazu, izgraditi platformu za opskrbu zrakoplova, parkiralište, terminal neto površine 12.000 kvadratnih metara i toranj kontrole leta. Također, projekt obuhvaća i gradnju vatrogasne stanice, skladišta goriva, garažno-tehnički blok i druge objekte.
Da se za realizaciju projekta rade ozbiljne pripreme izjavio je direktor Uprave za geodetsko-imovinsko pravne poslove Republike Srpske, Dragan Stanković za rtrs.tv. Rekao je kako se trenutno provodi složeni proces izvlaštenja.
U kojoj je fazi projekt
U izmjenama zakona o eksproprijaciji navedeno je da je izgradnja Aerodroma u Trebinju investicija od općeg interesa za Republiku Srpsku. Paralelno iz Ministarstva prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije RS su za radioslobodnaevropa.org rekli kako su ispunjeni lokacijski uvjeti, provedena strateška i prethodna procjena utjecaja na životnu sredinu.
Trenutno se vezano uz ovaj projekt provodi dopuna studije utjecaja, nakon čega će se pristupiti reviziji te studije.
Kada je u pitanju financiranje, izgradnju aerodroma će financira Republika Srbija, a vrijednost investicije se procjenjuje na 50 milijuna eura. Dok Republika Srpska osigurati neophodne dozvole za priključnu komunalnu infrastrukturu i njenu izgradnju. Gradonačelnik Trebinja, Mirko Ćurić za srpske je medije izjavio kako je Grad preuzeo ‘niz aktivnosti po pitanju prostorno -planske dokumentacije’.
Direktor aerodroma Trebinje, Mladen Stanković, kaže pak kako se trenutno završava izrada dokumentacije koja je neophodna za izgradnju, te da se počelo i sa otkupom zemljišta na budućoj lokaciji. Kao i da je do sada otkupljeno približno 12% zemljišta po cijeni koju su utvrdili nezavisni vještaci. Kada se ovaj proces zaokruži slijedi pokretanje procesa za izdavanje građevinske dozvole.
Trebinje | foto: Grad Trebinje
Ugroza za Hrvatsku
Lokacija predviđena za izgradnju budućeg aerodroma se nalazi na neravnom kraškom terenu, na samo 5,5 kilometara od izvora rijeke Omble koja opskrbljuje pitkom vodom oko 80.000 stanovnika dubrovačkog područja.
Zbog toga je Dubrovačko-neretvanska županija već kod prvih ozbiljnijih najava realizacije projekta izrazila nezadovoljstvo.
– Prvo, ne želimo da se izvor Omble ugrozi. Drugi aspekt je utjecaj na okoliš, prirodu i bioraznolikost. Treće, smatramo da predstavlja geostratešku prijetnju za našu županiju. Naš stav o ovom aerodromu definiran je u deklaraciji koju je donijela županijska skupština i poslali smo je na brojne adrese, uključujući Akademiju znanosti i umjetnosti, koja u potpunosti podržava naš stav. Načelno, nemamo ništa protiv da naši susjedi grade što smatraju korisnim za svoj razvoj i kvalitetu života svojih građana, ali ne smiju takvim projektima ugroziti prekogranično područje naše županije, izjavio je Dobroslavić.
Također, rekao je, Dubrovačko-neretvanska županija smatra da ima pravo protiv ovoga projekta podići glas zbog ESPO konvencije koja predviđa usuglašavanje sa susjedima u pograničnim područjima, kad se radi o ovakvim delikatnim projektima. Konvenciji su pristupile Srbija i BiH. Također, u ovom kontekstu spominje i se Protokol o strateškoj procjeni okoliša, tzv. SEA protokol. Naime, izgradnja zračnih luka spada u popis aktivnosti, odnosno zahvata na koje se primjenjuju načela i odredbe ESPO Konvencije i SEA Protokola.
Susjedi grade jedan od najvećih nebodera u državi, doznajte ovdje detalje.
