Obnova palače Prve hrvatske štedionice, sagrađena je 1899. za samo 15 mjeseci
Otvoren je novi izložbeni prostor Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Oktogonu. Ministarstvo kulture dodijelilo je ovaj prostor nekadašnje štedionice umjetnicima, a u povodu otvorenja postavljena je i prva izložba, ‘Punćela’, jedne od najznačajnijih suvremenih likovnih umjetnica Dubravke Lošić. Prostor je velik približno 3.000 kvadrata, podijeljen je u tri etaže i dvije poluetaže. Obnavljat će se uz poštivanje izvorne, klasicističke arhitekture.
Novi izložbeni prostor Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti (NMUU) u Oktogonu predstavlja prvom ozbiljnije povećanju prostornih kapaciteta ove ustanove nakon 1992. godine kad je Muzeju priključena Galerija Josip Račić.
NMMU je prostor u palači Prve hrvatske štedionice, koja je krajem 1899. godine bila izgrađena u samo 15 mjeseci, na trajno korištenje dobio konsenzusom Ministarstva kulture i medija, Ministarstva graditeljstva i Uprave za raspolaganje državnom imovinom.
Za izložbe 2.000 kvadrata
Prostor je velik približno 3.000 kvadrata, te je podijeljen u tri etaže i dvije poluetaže. Nakon što se u cijelosti obnovi i prilagodi muzejskim potrebama, za izložbe će na biti raspolaganju više od 2.000 četvornih metara.
Dok će se u sjedištu Muzeja u palači Vranyczany-Dobrinović moći obimnije predstavljati njegov kronološki postav, ovdje će se priređivati privremene, monografske i retrospektivne izložbe te fenomenološke interpretacije muzejske zbirke.
Podsjetimo, ova obnova bi trebala biti dovršena do 30. lipnja 2026. godine. Ukupna vrijednost investicije iznosi više od 26 milijuna eura, od čega je iz Fonda solidarnosti Europske unije realizirano nešto više od 1.600.000 eura. Dok je za završetak konstrukcijske obnove iz Državnog proračuna osigurano 11.402.972,21 eura. U okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti osigurana su sredstva u iznosu od 13.313.146,36 eura.
Iskorak iz svog prostora
Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek kazala je da je ravnatelj NMMU-a Branko Francheschi napravio veliki iskorak postavljanjem izložbe iz fundusa u Zadru u prostoru dviju palača, koje je Vlada također obnovila i otvorila u svome mandatu.
– Pokazao je da taj privremeni problem s prostorima ne mora značiti da hrvatska kulturna i šira javnost mora biti uskraćena za uvid u ta vrhunska djela hrvatske moderne umjetnosti, rekla je, dodavši da je ovo prvi put da je neka nacionalna institucija iskoračila iz svojih prostora.
Modernizacija uz poštovanje izvorne arhitekture
Ravnatelj NMUU-a, Branko Franceschi, ističe kako će prostor biti moderniziran, ali uz veliku pažnju i poštovanje prema arhitekturi.
– Naravno da će ova klasicistička arhitektura s puno prostora i vrata morati biti modificirana na taj način da mi ne uništimo kvalitetu same arhitekture, ali iz mog iskustva shvatio sam da zapravo ta klasicistička arhitektura ima najveći potencijal prenamjene i da su muzeji, po iskustvima u svijetu, koji su napravljeni upravo preobrazbom klasicističke arhitekture često funkcionalniji od onih koji se planiraju i grade kao muzeji, rekao je Franceschi.
Val obnove zgrada od kultnog značaja
Trenutno se, ističu iz Ministarstva kulture, obnavlja Povijesni muzej, koji će se proširiti na prostor Hidrometeorološkog zavoda, što je investicija od 30 milijuna eura. U tijeku i obnova Muzej naivne umjetnosti koja se privodi kraju. U ovom je društvu i Atelje Meštrović.
Obnovljena je crkva sv. Marka, a obnavlja se crkva sv. Katarine i zgrada Sabora. Otvoren je Prirodoslovni muzej, u koji je uloženo 30 milijuna eura, i palača u kojoj su uredi za opće poslove Vlade i Sabora.
Doznajte ovdje kako za 5 milijuna eura stara riječka Tvornica papira postaje hub za male i srednje poduzetnike.