Ozljeda na radu: Kako i kolika se odšteta može dobiti nagodbom i sudskim postupkom
Kada nastupi ozljeda na radu, posebno na gradilištu, pitanje odšete nije prvo što pada na pamet. No, nakon što liječnici obave svoje, a radnik ostane kod kuće na kauču, neizostavno se nameće kao imperativ. Koji su parametri za određivanje visine naknade štete, koje zakonske odredbe se primjenjuju i kako se može izračunati kolika je odšteta? Na sva ova pitanja odgovore daje odvjetnica, Blaženka Musulin.
Kod određivanja pravo na naknadu štete zbog ozljede na radu primjenjuje se Zakon o obveznim odnosima (ZOO) u kojem je definirano pravo oštećenika, a članak 1100. ovog zakona određuje da se takva povreda kod fizičke osobe može odnositi na povredu prava na tjelesno i duševno zdravlje.
Ozlijeđeni radnik dakle, sukladno čl. 19 i čl. 1100. st. 2. ZOO-a, ima pravo na naknadu štete za povredu prava osobnosti, i to za povredu prava na tjelesno i duševno zdravlje, a to je pravo na naknadu štete za fizičke boli, pretrpljeni strah, ali i duševne boli koje trpi zbog smanjenja životne i radne aktivnosti ukoliko takvo smanjenje zaostane. Kao i pravo na naknadu za pružanja tuđe pomoći i njege koja mu je bila potrebna za vrijeme mirovanja i liječenja.
Tko kompenzira štetu?
Ako je poslodavac osiguran policom osiguranja od odgovornosti tada ozlijeđeni radnik odštetu može dobiti od osiguravajućeg društva. Ukoliko poslodavac nije osiguran takvom policom tada odštetu treba potraživati direktno od poslodavca.
– Osiguravajuće društvo će ponudu za odštetu kojim bi bila naknađena šteta koju ozlijeđena osoba trpi kao posljedicu ozljede na radu sačiniti prema medicinskoj dokumentaciji koja je uz zahtjev dostavljena, a ocjenu daje liječnik-cenzor osiguravajućeg društva, dakle osoba angažirana od strane osiguravajućeg društva, a temeljem tog mišljena pravna služba osiguravajućeg društva izrađuje ponudu odštete, objašnjava Blaženka Musulin iz Odvjetničkog društva Musulin i suradnici.
Ponuda ovisi o težini zadobivenih ozljeda, o duljini liječenja i stupnju trajnih posljedica koje zaostaju po okončanju liječenja, zatim o potrebi za tuđom pomoći tijekom liječenja, te da li je nakon ozljede zaostao kakav ožiljak.
Trajne posljedice
– Ukoliko zaostanu trajne posljedice tada je visina štete bitno veća, a prilikom određivanja pravične novčane naknade u obzir se uzima i spol, dob oštećenika i posao kojim se ozlijeđena osoba bavi. Bitno je za istaknuti kako se kao kriterij za određivanje visine odštete, cijene duljina i trajanje pretrpljenog straha i fizičkih bolova, a ponuđeni iznos u potpunosti bi trebao naknaditi nastalu štetu, kaže odvjetnica.
Najčešće ozljede na gradilištima su teške ozlijede uslijed padova sa visine ili ozljede ekstremiteta, ruke ili noge uslijed rada sa strojevima i alatom. Kod takvih ozlijeđivanja i liječenje duže traje. No, za bauštelce je važno zati da visina odštete ovisi ne samo o duljini liječenja nego i o konačnom rezultatu liječenja.
– Dakle kakvo je zdravstveno stanje nakon zaključenog liječenja, da li je ozlijeđeni radnik ostao trajno nesposoban za obavljanje nekih poslova ili samostalno kretanje, te da li mu je kroz duži vremenski period trebala pomoć i njega druge osobe, kaže odvjetnica Musulin.
Odštete zakonski uvećane za 50%
Prema pravnom shvaćanju zauzetom na sjednici Vrhovnog suda Republike Hrvatske na sjednici Građanskog odjela VSRH od 15. lipnja 2020.g., izmijenili su se Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete koje je VSRH donio 29. studenog 2002., u primjeni Zakona o obveznim odnosima. I to na način da se tada prihvaćeni iznosi naznačeni u novčanim jedinicama (kune) po svim osnovama podignu u odnosu na 2002. godinu za 50%.
Navedeni kriteriji i tako povećani iznosi (za 50%) sudovi i osiguravajuća društva su dužni primijeniti u svim postupcima prilikom odlučivanja o visini pravične novčane naknade neimovinske štete u slučaju povrede prava osobnosti. Također, isti kriteriji se automatski primjenjuju na sve obvezne odnose nastale nakon 1. siječnja 2006. i stupanja na snagu ZOO/05.
Naknada za dugoročne posljedice
Prilikom podnošenja zahtjeva potrebno je navedeno uzeti u obzir i postaviti zahtjev sukladno zauzetom pravnom shvaćanju vrhovnog suda RH, a osiguravajuće društva i sud navedene Orijentacijske kriterije primjenjuju prilikom davanja ponude.
– To znači da visina novčane naknade ovisi o ozljedama koje je radnik zadobio, duljini liječenja i obimu trajnih posljedica ako su iste zaostale. Također bitno je istaknuti da ozlijeđena osoba ima pravo dobiti naknadu i za zaostalo naruženje. Primjerice, ožiljak, koji je nakon nesreće zaostao. Prema Orijentacijskim kriterijima određuje se u visini ovisno o veličini i lokaciji ožiljka, odnosno koliko je vidljiv trećim osobama u svakodnevnom kontaktu, kaže Musulin.
Dodaje i kako orijentacijski kriteriji ne predstavljaju matematičku formulu koja se primjenjuje pukim automatizmom, već služe kao orijentir pri čemu je u svakom konkretnom slučaju potrebno uzeti u obzir sve okolnosti slučaja. Zbog čega jačina i trajanje fizičkih, duševnih bolova i straha imaju značaj osobito važnih, ali ne i jedinih odlučnih okolnosti.
– Iz medicinske dokumentacije može se vidjeti postojanje ožiljka ali pravo postoji samo ukoliko takav ožiljak kod osobe izaziva osjećaj nelagode i smeta u svakodnevnom kontaktu. Pa ukoliko se, primjerice, radi o vidljivom ožiljku koji je ostao po okončanju liječenja, a nalazi se na području podlaktice, bitan je stupanj naruženja – manji, srednji ili teži – ali i izloženost tijekom čitave godine i nelagode koju ostavlja pri socijalnom kontaktu, objašnjava odvjetnica Musulin.
Sudski postupak i vještačenje
Ako ozlijeđeni radnik nije zadovoljan ponuđenim iznosom od osiguravajućeg društva, isti je ovlašten ukoliko spor s osiguravajućim društvom nije riješen sklapanjem izvansudske nagodbe, pokrenuti sudski postupak. U postupku će visinu pravične novčane naknade utvrditi sudski vještaci liječničke struke provođenjem medicinskog vještačenja.
U sudskom postupku visina naknade se utvrđuje medicinskim vještačenjem, te sud određuje osobu sudskog vještaka, koji temeljem pregleda i uvida u kompletnu medicinsku dokumentaciju izrađuje nalaz i mišljenje. U nalazu se ocjenjuju pojedini vidovi štete, a koji su kao kriteriji za određivanje visine navedeni u Zakonu o obveznim odnosima.
Kada sudski vještak, liječnik, ocjeni da su kod radnika primjerice fizički bolovi jakog intenziteta bili u trajanju od 2 dana, srednjeg intenziteta u trajanju od 5 dana te manjeg intenziteta u trajanju od 14 dana, tada sud temeljem istog odmjeri pravičnu novčanu naknadu po kriteriju pretrpljenih fizičkih bolova. Dakle ocjenu visine određuje neovisni sudski liječnik vještak, a ne cenzor kojeg je angažiralo osiguravajuće društvo.
– Po okončanju liječenja, iako se ozlijeđeni radnik pridržavao svih naputaka liječnika, kod težih ozljeda zaostaju trajne posljedice koje se ocjenjuju u postotku, a prema Zakonu o obveznim odnosima ocjenjuju kao umanjenje nečije opće, životne i radne sposobnosti pa će u tom omjeru kod ozlijeđene osobe postojati trajna potreba za ulaganjem pojačanih napora u svakodnevnim aktivnostima. Što je veći postotak ocjene trajnog umanjenja to je pravo na naknadu veće, a visina se određuje sukladno Orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda RH, zaključuje odvjetnica Musulin.
Doznajte ovdje kako zbog ozljede na radu otvoriti novo bolovanje i ostvariti pravo na naknadu plaće kod dopunske dijagnoze