Fantastičan podvodni inženjerski poduhvat: Tunel koji će preoblikovati promet u Antwerpenu
U Europi je prisutan val izgradnje mega-tunela, a u posljednje vrijeme posebno se ističu oni najzahtjevniji – podvodni tuneli. Trenutačno se u Belgiji gradi vrlo važan tunel Scheldt, koji će olakšati promet oko najvećeg lučkog grada, Antwerpena. Ono što je posebno zanimljivo jest način gradnje i postavljanja segmenata tunela, koji, poput pravih putnika, moraju ‘putovati’ do svojih odredišta.
tunel Scheldt | Foto: Jan De Nul
Tunelogradnja, a možemo reći i ‘tunelomanija’, zahvatila je cijeli svijet. Mega projekti izgradnje novih tunela, osobito onih ispod razine mora, realiziraju se diljem svijeta, pa čak i u ravničarskoj Belgiji. Tamo se trenutno gradi tunel Scheldt, ključni dio infrastrukturnog projekta Oosterweel, koji će značajno olakšati promet oko najvećeg lučkog grada Antwerpena.
Nedavno je postignut značajan napredak. Iz montažnog doka u Zeebruggeu isplutalo je osam ogromnih betonskih elemenata tunela, svaki težak oko 60.000 tona, piše na službenoj stranici izvođača radova, kompanije Jan De Nul. Ovaj trenutak označava početak faze u kojoj će svaki segment, pažljivo dizajniran kako bi se prilagodio zakrivljenosti riječnog korita, putovati više od 100 kilometara morem prije nego što bude uronjen u prethodno iskopan rov.
Inženjerski podvizi
Tunel Scheldt, koji prolazi ispod rijeke Scheldt, povezuje lijevu obalu s lukom i Eilandjeom, čineći treći prometni spoj između dvije obale rijeke, uz tunel Kennedy i tunel Liefkenshoek. Dug 1,8 kilometara, ovaj tunel bit će opremljen s tri trake u oba smjera, kao i zasebnom biciklističkom cijevi širine 6 metara. Biciklistička cijev omogućit će sigurnu povezanost između obala rijeke, smanjujući potrebu za obilaznicama kroz tunel Saint Anna. Dovršetkom obilaznice u Antwerpenu, smanjuje se prometni pritisak na tunel Kennedy i uklanja tranzitni promet iz središta grada.
Izgradnja tunela Scheldt temelji se na metodi ‘uronjene cijevi’, koja uspješno kombinira gravitaciju, uzgon i precizno poravnanje. Nakon što su segmenti isplutali i transportirani, svaki se pažljivo potapa i povezuje s unaprijed izgrađenim obalnim dijelovima. Ovaj složeni proces uključuje potapanje građevinskog doka s 800.000 kubičnih metara vode, dok podvodno postavljanje zahtijeva sofisticirane tehnike jaružanja. Uz to, geotehničko planiranje, hidrodinamička analiza i preciznost izvedbe ključni su za uspješan završetak projekta.
Tunel sa ‘zakrivljenom’ vizijom
Tunel Scheldt predstavlja pravi inženjerski izazov jer projekt zahtijeva dva gradilišta smještena 80 kilometara zračne linije jedno od drugog – gradilište tunela i pristanište u Zeebruggeu, gdje se grade segmenti tunela. U tom se doku, specijalno izgrađenom za ovu svrhu, proizvode osam betonskih elemenata tunela, od kojih je svaki jedinstven. Tunel neće slijediti ravnu liniju ispod rijeke, već će biti blago zakrivljen. Kada su segmenti spremni, vodonepropusno se zatvaraju i napunjuju, a zatim tegljačima putuju 117 kilometara, kroz luku Zeebrugge, Sjeverno more i Westerscheldt, do luke Antwerpen, uz nekoliko usputnih stajanja u Zelzateu i pristaništu Doel.
U Antwerpenu se paralelno pripremaju lijeva i desna obala za integraciju tunelskih segmenata. To uključuje odvodnjavanje tla, kopanje do dubine od 25 metara te izgradnju dionica kroz koje će se postaviti segmenti tunela. Za gradnju će biti privremeno zatvoreni Šeltski nasipi na obje obale, koji će nakon završetka radova biti ponovno otvoreni za javnost. Na lijevoj obali, koja će biti pomaknuta unutar granica nasipa, rijeka će dobiti više prostora, a područja iza nje bit će zaštićena od poplava.
Također, bitno je da naglasiti i kada će sve biti gotovo. Naime, prvi automobili će kroz tunel proći 2030. godine, dok će biciklistička cijev biti otvorena početkom 2028. godine, čime će projekt značajno unaprijediti prometnu povezanost u Antwerpenu i smanjiti gužve u gradskim prometnim čvorištima.
Rogfast tunel
U gotovo pa susjednoj Norveškoj se gradi tunel Rogfast koji će postati najduži podvodni tunel na svijetu. Spajat će jug i sjever zemlje, a put od Trondheima do Kristiansanda bit će upola kraći. Izgradnja ovog tunela koštat će 46 milijardi dolara, a trebao bi biti gotov do 2033. godine.
Tunel će se protezati 26 kilometara kroz Norveško more na dubini od gotovo 400 metara, čime će postati i najdublji podvodni tunel na svijetu. Njegovom izgradnjom iskopat će se i osam milijuna kubika kamena koji će se iskoristiti za druge građevinske projekte u zemlji, o čemu više možete pročitati ovdje.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
