Ulaz u Osijek postat će kružni tok: Novi oblik usporit će vozila i minimizirati nesreće
Na jugoistočnom dijelu Osijeka, iz smjera osječke obilaznice, u grad se ulazi putem ‘T’ raskrižja državne ceste DC 417, Ulice Martina Divalta i Vukovarske ceste. No, kako trenutni oblik raskrižja dopušta prekoračenje brzine, odlučeno je da ga se treba pregraditi. Naime, u pet godina praćenja, MUP je na toj prometnoj točki zabilježio više prometnih nesreća zbog čega je isplanirana rekonstrukcija raskrižja u kružni tok. Kružni oblik trebao bi zaustavljati automobile i doprinijeti sigurnijem prometu, a radove će izvesti ‘lokalci’, tvrtka Osijek-koteks.
bager | unsplash
Na jugoistočnom ulazu u grad Osijek, iz smjera južne obilaznice i Nemetina, glavni prometni smjer smješten je u ‘S’ krivini. Iako je brzina vožnje ograničena na 70 kilometara na sat, vozači često prekoračuju i voze znatno većom brzinom od dopuštene.
Prema evidenciji MUP-a, u razdoblju između početka 2017. i kraja 2021. godine evidentirane su četiri prometne nesreće s ozlijeđenim osobama, i osam nesreća s materijalnom štetom. Postojeće raskrižje stoga će se rekonstruirati da bi se ograničila brzina prijevoza. Za posao je odabran ‘lokalni’ izvođač Osijek-Koteks koji će realizirati radove za milijun eura s PDV-om, odnosno za 874.205,37 eura bez PDV-a.
Treba usporiti promet
S naručiteljem Hrvatskim cestama, tvrtka Osijek-Koteks krajem travnja potpisala je ugovor za rekonstrukciju državnih cesta na ulazu u Osijek u kružni tok. Imaju 180 dana za izvesti do kraja zadatak koji bi u tom dijelu vozače trebao poštedjeti prometnih nesreća.
Naime, prema evidenciji MUP-a u razdoblju od 1. siječnja 2017. do 31. prosinca 2021. godine evidentirano je ukupno 12 prometnih nesreća. Od svih nesreća, u četiri su osobe zadobile lakše tjelesne ozljede, a u njih osam nesreće su rezultirale materijalnom štetom. Čak deset nesreća, navodi projektni zadatak za predmet javne nabave, prouzročilo je oduzimanje prednosti prolaska, a u dvije neprilagođena brzina.
Osijek, rekonstrukcija raskrižja | foto: screenshot (Projektna dokumentacija, EOJN)
Raskrižje s 4 privoza
Unatoč tome što prema projektnom zadatku nisu zabilježene teže nesreće, sprema se rekonstrukcija prometnica u kružno raskrižje, s ciljem usporavanja prometa. Postojeće ‘T’ raskrižje funkcionira rješenjem u kojemu su uključeni prometni traci za lijevo skretanje, iz smjera Nemetina, odnosno južne gradske obilaznice.
K tome su na sjeverozapadnom privozu dva kolnika odvojena velikim zelenim pojasom. Rekonstrukcijom bi se ceste DC 417, Ulica Martina Divalta i Vukovarska cesta u Osijeku pregradile u raskrižje s kružnim tokom.
Predmetni kružni tok imao bi četiri privoza, a jedan je predviđen za tramvajsku remizu. Osim izgradnje novog dijela prometne infrastrukture, projekt obuhvaća i rekonstrukciju oborinske odvodnje prometnih površina, kao i izgradnju biciklističkih i pješačkih staza te postavljanje nove javne rasvjete.
Osijek, rekonstrukcija raskrižja | foto: screenshot (Projektna dokumentacija, EOJN)
Sve strateški promišljeno
Kružni tok zamišljen je u skladu sa smjernicama za projektiranje kružnih raskrižja na državnim cestama koji je izradio Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci 2014. godine, smjestivši ga tako da ne remeti promet ni na jednom pravcu. S druge pak strane, oblikom privoza i prometnih otoka ne dozvoljava tangencijalan ulaz u kružni tok čime će se spriječiti prevelike ulazne brzine.
Odlučeno je da će se realizirati jednotračno, srednje veliko urbano kružno raskrižje. Dok će središnji tok biti zelena površina koja će se prigodno hortikultuno urediti, otok će imati betonski rubnjak, a svi projektno-oblikovni elementi raskrižja trebali bi omogućiti prolaz vozila maksimalnih dimenzija kroz kružno raskrižje.
Osijek, rekonstrukcija raskrižja | foto: screenshot (Projektna dokumentacija, EOJN)
Istražni radovi
Za potrebe projekta vršeni su terenski istražni radovi i laboratorijska ispitivanja sukladno projektnom zadatku. Radovima su ispitivani odnosi na materijale iz kolničke konstrukcije da bi se ustanovili konstrukcijski slojevi te podobnost njihovog korištenja.
Prvom sondažnom jamom ustanovljena je prosječna debljina 30 centimetara drobljenog kamena, te definiran sloj asfalta debljine 20 centimetara, kao i 25-centimetarski sloj cementne stabilizacije. U drugoj sondažnoj jami otkrivena je prosječna debljina 26 centimetara drobljenog kamena, a na drugoj lokaciji 18 centimetara, kao i sloj cementne stabilizacije debljine 20 centimetara.
U postojećem stanju, na koliku je vidljiv velik broj uzdužnih, poprečnih i mrežastih pukotina, a oborinska odvodnja riješena je dijelom cestovnim jarcima, a dijelom zatvorenom oborinskom odvodnjom. Rekonstrukcijom bi se riješili svi navedeni problemi te izgradila na trasi novoprojektirana dvosmjerna biciklistička staza. Ovdje pročitajte više o rekonstrukciji važnog raskrižja na ulazu u Split.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
