Rijeka Sava opasnost je za Zagreb? Novim pristupom mogla bi postati saveznik, umjesto prijetnja
Grad Zagreb štiti 60 godina star sustav obrane od poplava, no regulacija toka krenula je desetljećima prije njegove izgradnje. Još na prijelazu 19. u 20. stoljeće, kako su se naseljavali predjeli pored rijeke, pomalo se interveniralo u riječni tok, na koji su se ‘nadovezali’ radovi nakon velike poplave 1964. godine. Od tad nepromijenjeni sustav navodno je izgrađen za ’tisućgodišnju vodu’ pa bi trebao biti siguran. Zdravko Jurčec ipak misli da toku Save treba hitna intervencija i realizacija novih sadržaja uz rijeku.
savski nasipi | YouTube screenshot/Nina Šantek
Rijeka Sava jedan je od simbola Zagreba, iako se grad na njoj nije razvio. Stoga ne čudi da je intervencija u nekada nesređen tok rijeke stigla tek nakon što se grad krenuo širiti te je rijeka nove kvartove kompletno poplavila 1964. godine.
Otad, nije bilo većih intervencija u njen tok, tako da Zagreb do danas štiti 60 godina star sustav obrane od poplava. Iako su nam o sustavu iz Hrvatskih voda potvrdili da je siguran i građen za ’tisućgodišnju vodu’, ima onih koji smatraju da je toku rijeke pod hitno potreba nova intervencija, kako Sava ne bi postala vodena opasnost u gradu, ali i šire. Tako misli Zdravko Jurčec iz Hrvatskog inženjerskog saveza koji je objasnio razloge svojih bojazni i dao prijedlog za unaprjeđenje života uz riječni tok.
Štiti nas 60 godina star sustav
Sustav zaštite Zagreba od poplava sastoji se od dvije cjeline: obrane od velikih voda rijeke Save te zaštite od bujičnih vodotoka Medvednice. Prema Hrvatskim vodama, savski nasipi dimenzionirani su na takozvanu ’tisućugodišnju vodu’ s dodatnim sigurnosnim nadvišenjem od jednog metra. Donja trećina vodne strane nasipa obložena je betonskim prizmama, što dodatno povećava njihovu stabilnost. Stoga ne bi trebalo biti bojazni oko njegovog ‘popuštanja’, ni danas, 60 godina nakon izgradnje tog sustava.
No, iako analiza stabilnosti pokazuje da su nasipi u ‘zadovoljavajućem stanju’, Hrvatska vode priznaju kako su u provedbi sanacija uočene tri lokacije koje je nužno ojačati. To su desni nasip kod golf kluba i Hipodroma te lijevi nasip uz Jarun. Krajem 2023. godine za te su dionice ishođene građevinske dozvole, istovremeno s provedbom javne nabave.
velika zagrebačka poplava 1964. | Youtube screenshot
Ima li razloga za brigu?
Upravo oko sigurnosti postojećeg vodoobrambenog sustava krenulo se šuškati nakon velikog izlijevanja Save na ljeto 2023. godine, kad je rijeka dulje nego inače tekla van korita. Iako zabrinutost nije bila neosnovana, iz Hrvatskih voda tada su poručili da je sustav pod svakodnevnim nadzorom, pogotovo u slučaju takvih izvanrednih situacija te da nema razloga za paniku.
– Sustav je pod svakodnevnim stručnim nadzorom, a održavanje – redovno i višegodišnje – provodi se prema planu, poručili su, ali svejedno ima onih koji smatraju da se prostoru uz Savu u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u Zagrebu treba pristupiti znatno sustavnije. Jedna takva osoba je Zdravko Jurčec, a nedavno je njegov plan na kojemu je radio s istomišljenicima objavio poslovni.hr.
Problemi od početka 1900-ih
Prema Jurčecovim riječima, Hrvatska je značajno zaostala za Slovenijom u korištenju vodenog potencijala Save. U intervjuu za Poslovni, Jurčec ističe da su slovenske hidroelektrane pokazatelj dugoročnog planiranja, dok je hrvatski sustav obrane od poplava i korištenja riječnog korita – još uvijek nedovršen.
regulacija toka Save s prijelaza 19./20. stoljeće | foto: screenshot prezentacija Zdravko Jurčec (javno dostupno)
U strategiji koju je Jurčec razvio sa suradnicima, predlaže se nova koncepcija upravljanja riječnim prostorom – temeljena na klimatskim promjenama i nužnosti održivog razvoja. Posebno upozorava na posljedice regulacije Save krajem 19. stoljeća, kojom je, kaže, skraćena dužina toka, povećana brzina vode i produbljeno korito, a čime su narušeni podzemni vodni resursi i stabilnost opskrbe pitkom vodom.
Ništa bez analize
Jurčec napominje da postojeći sustav, koji čine obostrani zaštitni nasipi i oteretni kanal Sava-Odra, ne ispunjavaju u potpunosti svoju projektnu funkciju. Zato predlaže opsežnu pripremnu analizu prostora, izradu nove strategije i zakonodavnog okvira, kao i izradu neizostavne Strateške studije utjecaja na okoliš.
U prijedlogu se razvoj planira u četiri faze: od prostornog planiranja i rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, preko hidrotehničkih i urbanističkih rješenja, do izgradnje novih mostova, hidroelektrana i pratećih sadržaja.
Jedan od prijedloga Jurčecove strategije je sadnja 400.000 stabala uz Savu – što bi, uz regulaciju toka, moglo značiti stvaranje nove zelene osi Zagreba. Takva transformacija rijeke, iz obrambenog pojasa u kvalitetan javni prostor, otvorila bi vrata drukčijoj urbanoj budućnosti Zagreba. Ovdje pročitajte više o super primjeru kod susjeda kako urbanim rješenjima urediti ‘život’ pored riječnog gradskog korita.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
