Ne prestaju prometni problemi na sjeveru Dalmacije: Dva mega projekta su spas za kolapse
Veći hrvatski gradovi nikako da stanu na kraj prometnim problemima, a automobila na cestama sve je više. Jedan grad u kojemu kolapsi ne staju sa završetkom turističke sezone je i Zadar. Na zadarskim cestama odavno je više automobila nego za što su ceste građene. Ulaganje u infrastrukturu moglo bi donijeti barem neke promjene. Dvije obilaznice mogle bi promijeniti sve.
Ovo su glavna rješenja za zadarski prometni kolaps | foto: Pexels, HŽI
U Zadar se, kao i druge veće gradove, ljeti slijevaju zavidne količine turista. Iako je super za promet, dolazak turista dodatno pokazuje sve manjkavosti stare prometne infrastrukture, no grad ima problema s kolapsima i ostatak godine. Dva velika prometna projekta trebala bi riješiti odgovoriti na goruće pitanje o prometnoj zagušenosti.
Ceste iz prošlog doba
Da prometna situacija u Zadru nije kaotična samo u turističkoj sezoni nego i ostatak godine jer su u svim mjesecima u gradu prisutne nepregledne kolone na najfrekventnijim prometnim pravcima, piše zadarski.hr. Na kritičnim točkama stoga se (pre)često događaju prometne nesreće, a sve zbog zastarjele prometne infrastrukture.
U pozadini su dva osnovna razloga. Prvi je što su prometnice ‘naslijeđene’ iz prošlih vremena kada je cestama prolazilo manje vozila. Promet osim turista pritišću i svi novi kvartovi. Glavno pitanje postaje: kako rasteretiti grad? Evo koji mega prometni projekti na prostoru grada obećaju promjenu.
Pomicanje obilaznice
Jedna ideja koja bi mogla donijeti puno je – naravno – zadarska obilaznica. Još u 2021., Hrvatske ceste (HC) predstavile su idejni projekt ‘pomicanja’ zadarske obilaznice. Naime, još u lipnju 2020. bivši direktor HC-a Josip Škorić potpisao je Ugovor o izradi idejnog rješenja i studije utjecaja za okoliš za izmještanje državne ceste 306 do D8, a Ministarstvo je još u svibnju 2022. godine objavilo rješenje da je projekt izmještanja prihvatljiv za ekološku mrežu.
Dionica Nin – Crno, zadarska obilaznica | Foto: Google Maps, Canva
U međuvremenu se mijenjao manji dio trase te prometnice. Kako je u studenom 2024. poručio pročelnik UO-a za prostorno uređenje i graditeljstvo Grada Zadra, Darko Kasap, zaprimljeno je 37 primjedbi za novu trasu.
Veza s magistralom i autocestom
Nedavno je najavljen novi značajan korak za pregradnju popularne prometne trase koji bi značio prometno rasterećenje za grad. Radi se o pomicanju državne ceste DC306 na dionici Nin-Crno, s nastavkom do čvora Babindub na brzoj cesti A1 (čvor Zadar istok)-Zadar. Prije rekonstrukcije treba izraditi Prostorno-prometno-građevinsku studiju varijantnih rješenja, što će 14 mjeseci i za 70 tisuća eura raditi tvrtka Trafficon.
Cesta, podsjećamo, vodi od Vira do Jadranske magistrale na ulazu u Zadar. U duljini od 27,5 kilometara povezuje brojna priobalna naselja, a preko DC8 je veza prema A1. Na cesti je izrazito veliko prometno opterećenje koje ljeti doseže i do 22 tisuće vozila na najgorim točkama. Ova studija za postojeću trasu predviđa novi koridor na dionici od Nina do Murvice. U studijski obuhvat ulaze područja gradova Nina i Zadra.
Osim što bi dio prometa izmjestila iz preopterećenog grada, smatra se da bi odgovorila na potrebe za razvitkom prostorne mreže. Stoga treba krenuti od analize sve dosad izrađene studijske i projektne dokumentacije za predviđene zahvate na uređenju cestovne mreže u ovoj zoni.
Zadar | foto: Pexels
Što s prugom?
Druga ideja tiče se razvitka željeznice. Doprinijela bi tako što bi ponudila još jednu mogućnost javnog prijevoza pa se očekuje da bi se dio vozača odlučio za neka putovanja automobile ostaviti na parkiralištima i umjesto njih uskočiti u vlakove.
Da je obnova Knin-Zadar u punom jeku prenijeli smo u veljači ove godine. Dotad je bila završena modernizacija dijela pruge kroz Arbanase uz Biogradsku cestu i kod nadvožnjaka. Stari drveni pragovi zamijenjeni su novim od drva i betona te su postavljene nove tračnice koje će omogućiti veću brzinu vlakova s 50 na 80 kilometara na sat.
Radi se o većem projektu obnove zastarjele pružne infrastrukture kojom će se povećati njena propusna moć. Za 87 milijuna eura provodi ga austrijska tvrtka Swieletsky, a rok završetka je četiri godine od početka (koji je bio u 2024. godini).
Rekonstrukcija se financira zajmom Europske investicijske banke, a uključuje i uređenje 22 tunela i postojećih željezničkih prijelaza te bi se na nekoliko lokacija trebala i izmjestiti trasa pruge. Popravak tračnica i brži vlak trebao bi značiti puno bolju povezanost Zadra s okolicom i povećati interes za tim prijevoznim sredstvom. Prvenstveno se cilja na bržu i učinkovitiju distribuciju tereta iz luke prema ostatku Hrvatske i Europe, no bolja kvaliteta tračnica mogla bi značiti i povratak putnika na trasu.
Na pruzi između Knina i Zadra radi se od 2024. | Foto: sihz
Obilaznica i na željeznici
Vraćanju putnika u vlakove na području Zadra potaknula bi i izgradnja zaobilaznog pravca na tračnicama. U svibnju smo pisali i o tome da je najavljena revitalizacija željeznice dogradnjom u nekoliko faza. Stigle su lokacijske dozvole za izgradnju željezničke obilaznice koja bi uključivala tunel Bibinje.
U sklopu razrade plana dogradnje, nadležnom ministarstu priložena je i Studija o utjecaju na okoliš za projekt obilaznice naselja Bibinje i izgradnju teretnog kolodvora na toj pruzi koji bi doprinijeli boljoj prometnoj povezanosti na tom području.
Lokacija zahvata nove željezničke obilaznice trebala bi zahvatiti područje općine Sukošan i Bibinje kao i samog grada Zadra. Planiranim zahvatom na pruzi između Knina i Zadra, kojom inače prolaze putnički i teretni vlakovi, predviđena je nova, 6,71 kilometar duga trasa naselja Bibinje, kao i tri kilometra dug tunel Bibinje, što je prije par potvrdio i ministar mora prometa i infrastrukture Oleg Butković.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
