Sve niža kvaliteta projekata: ‘Ne možeš me toliko malo platiti koliko malo ja mogu isporučiti’
Javna nabava trebala bi osigurati jednaku priliku za sve, no javljaju se problemi koji dovode u pitanje koliko je uopće pozitivna za struku. Poznati su slučajevi u kojima jedan ponuditelj pošalje daleko nižu ponudu od svih drugih i tako ‘pomete’ konkurenciju, a da se čini kako kvaliteta ostaje sporedno pitanje. Jasno, posljedica povoljnosti nerijetko je loša kvaliteta i uvjeti za arhitekte. Evo što je o svemu rekla predsjednica Hrvatske komore arhitekata (HKA), Rajka Bunjevac.
Arhitekti rade puno, a ne stignu ništa. Kao rezultat, smanjuje se kvaliteta | Foto: Pexels
Iako je uvedena kao potreban korak za odabir najboljeg izvođača, ima stvari koje bi se u javnoj nabavi mogle mijenjati. Barem tako govore arhitekti i drugi stručnjaci koji su dobro upoznati sa sustavom.
– Problem javnih za razliku od privatnih naručitelja je obveza i na neki način potreba da se arhitektonske usluge ne ugovaraju temeljem kvalitete, već temeljem najniže cijene naših usluga, istaknula je Rajka Bunjevac, predsjednica Hrvatske komore arhitekata (HKA) na stručnom skupu Arhitektonski natječaji otvorivši predavanje na ovu već dugo aktualnu temu unutar struke.
Novac ispred kvalitete
Objašnjava da je ozračje takvo kao da strah od pretplaćivanja usluge projektiranja postaje važnije od kvalitete same usluge. Ista situacija, dodaje, dovodi do situacije u kojoj su razlike u cijeni prema javnim i privatnim naručiteljima ogromne.
Prihodi arhitekata, odnosno koliko naplaćuju svoje usluge značajno su niže u odnosu na primjerice Švicarsku i Dansku, što je za očekivati, no i u odnosu na Njemačku, a ‘plaće’ arhitekata nisu porasle ni u odnosu na porast inflacije.
– Od 1.1. 2022. do 31. 12 2024 cijena građevinskih radova porasla je za 62,7 posto, satnice 14,1 posto, a inflacija 21,9 posto. Naše usluge na tržištu ne prate ni stopu inflacije. Kako osigurati kvalitetu naše usluge. Dokazano je da je cijena i vrijednost našeg posla direktno vezana za količinu našeg rada. Dajemo naš rad. Naš rad je mjera kvalitete, a koliko ćemo posvetiti kvaliteti, možemo birati putem javnog arhitektonskog natječaja, ali možemo ugovarati i prema javnom naručitelju gdje tražimo da se taj kriterij kvalitete bude implementiran u javnu nabavu, navodi Bunjevac, a koliko prema najnovijim podacima arhitekti u Hrvatskoj traže za svoje usluge možete pročitati ovdje.
Rajka Bunjevac | Foto: Večernji list, Screenshot (YT)
Koliko je važna ‘suština’?
Predsjednica HKA dodaje kako je još 2018. godine ministar graditeljstva i prostornog uređenja donio odluku o ponderima za vrednovanje kvalitete. S druge strane, niti u jednom od natječaja javne nabave za usluge nema ugrađenih elemenata za bodovanje kvalitete temeljem tog pravilnika, poručila je.
Zaključuje kako javni naručitelji ‘naprosto ili ne poznaju taj dokument ili bježe od njega’. U pravilu bi 80 posto cijena trebala ‘prevagnuti’, a 20 posto bio bi kriterij kvalitete, no, kaže da čim se dođe do kvalitete bude primjedbi.
Na kraju ispašta zamisao
Upozorava kako se ne smije zanemariti arhitektonska ideja, iako njena realizacija na terenu postaje kompromitirana ako tehnički dio posla nije sproveden ‘kako treba’. Komora je stoga na sebe, dodaje, preuzela definirati standard svojih usluga.
Arhitekt radi dokasna | Foto: Pexels
– Osnivanjem zajedničke komore, postojao je određeni kriterij usluga, a ulaskom u EU moralo se odustati od ranije utvrđenog kriterija cijene. Sve komore u graditeljstvu donijele su kriterije o standardu usluga gdje su cijene pretvorili u broj norma sati da bi se isporučila standardna usluga. To je broj norma sati koje je projektant morao utrošiti na jednom projektu, ili na jednom poslu jer ne radi se samo o projektiranju, da bi isporučio standardnu uslugu, objašnjava, napominjući kako novi kriteriji i nisu najbolje funkcionirali.
Loša primjena Zakona
Kroz primjenu Pravilnika iz 2013. godine i uz neke negativne pojavnosti uslijed loše primjene Zakona o javnoj nabavi primijećen je jedan posebno negativan trend. Radi se o padu kvalitete izvedbe arhitekata.
– Ne možeš me toliko malo platiti koliko ja malo mogu isporučiti. Do toga je došlo jer više nije bilo vremena da se na projektu radi propisani broj norma sati, kaže predsjednica HKA.
Komora ovakvu pojavnost ne može kontrolirati, ali svom povjerenstvu može ukazati na dobivene rezultate. Po prijavi se može provjeriti obavljeni posao. Cilj svega je, naravno trajnost i sigurnost gradnje, te ujednačavanje kvalitete usluga. Ipak, u trenutnoj situaciji događa se da neki ponuditelj ima po 60 posto nižu ponudu od procijenjene vrijednosti pa mora biti jasno što nudi, zaključila je Bunjevac o ovom raširenom i u struci vrlo poznatom problemu.
Cijelo predavanje na temu kvalitete i cijene arhitektonskih usluga možete pogledati ovdje.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
