Autorsko pravo u arhitekturi: Naknade za intervenciju u originalno djelo su 'paprene'

Jeste li znali da je autorstvo djela arhitekture zaštićeno kao svako drugo autorsko djelo? To znači da, jednako kao što ne smijete izmijeniti nijednu stranicu romana, ili ‘posuditi’ pjesmu bez odobrenja autora, isto nije preporučljivo ni s individualnim djelom arhitekture. To je svako djelo koje u odnosu na okolinu ostvaruje autorov osobni pečat. Za izmjenu bez autorovog odobrenja u bilo kojoj fazi projekta plaća se naknada koja može biti ‘paprena’.

Industrogradnjin poslovni toranj na adresi Savska cesta 66 sagrađen je između 1968. i 1972. prema projektu Grozdana Kneževića. U vrijeme izrade idejni tvorac četrnaesterokatnice, Knežević, je bio direktor Projektnog biroa građevinskog poduzeća ‘Industrogradnja’. Ondje je isprva djelovala ova građevinska tvrtka, a nakon što je zgradu preuzeo novi vlasnik nije mu odgovarao prostorni raspored, kao ni manjak prozora na posljednjoj etaži.

Za potrebe novih prostora koji su realizirani na posljednjem katu tornja, bez konzultacije s projektantom, vlasnik je odlučio ‘otvoriti’ zgradu dodavanjem prozora. Praktičan za nove korisnike, rezultat je ipak bio uvredljiv za autora. Knežević je odmah reagirao tužbom zbog izmjena na svom autorskom djelu koju je dobio te mu je bio isplaćen traženi iznos za povredu originalne ideje.

Iako je zgrada nakon izvedene intervencije ostala trajno izmijenjena, ishod tužbe je pokazao da autorstvo ima težinu. Ova situacija vrlo je slikovit primjer problema s kojim se arhitektonska struka bori desetljećima.

Zaštita autorskog prava

Ipak, unazad dvije godine dogodio se pomak. Može se reći da je originalnom individualnom djelu arhitekture konačno pridana važnost kakvu zaslužuje jer je u pravnom smislu dobilo poseban status u okviru zaštite autorskog prava.

Znate li da su autorska prava u arhitekturi vrlo važno pitanje koje povezuje više struka? Pitanje je doduše nerješivo bez uplitanja pravne struke koja vodi glavnu riječ.

– Autorska prava i prava intelektualnog vlasništva postaju sve važniji aspekt arhitektonske prakse. Zaštita kreativnog rada arhitekata nije samo pravna obveza, već i prepoznavanje vrijednosti koje arhitektura unosi u društvo, prokomentirala je ovu temu sutkinja na Visokom trgovačkom sudu Gorana Aralica Martinović u sklopu rasprave o autorskim pravima u arhitekturi održanoj u prostoru Uranije na Kvaternikovom trgu u srijedu, 15. siječnja 2024. godine.

Vrijedi za sve pojavne oblike

Redovita profesorica na Katedri za građansko pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dr.sc. Romana Matanovac Vučković dodala je da su djelo arhitekture i njegovi elementi, točnije pojavni oblici, zaštićeni autorskim pravom kao autorska djela. Naglasila je da za zaštitu moraju biti originalne intelektualne tvorevine svojih autora individualnog karaktera. Zaštitu dobivaju sve faze stvaralaštva, od prve skice do građevine.

– Arhitektura je mnogo više od gradnje – to je umjetnički izraz koji oblikuje našu svakodnevicu i kulturni identitet. Svaki arhitektonski projekt nosi prepoznatljiv arhitektonski potpis koji zaslužuje zaštitu. kroz ovo predavanje željeli smo naglasiti važnost razumijevanja i očuvanja autorskih prava te stvoriti platformu za dijalog između arhitekata i pravnih stručnjaka. Samo tako možemo osigurati da se kreativni rad cijeni i štiti na način koji pridonosi razvoju naše struke, istaknuo je po pitanju očiuvanja autorskih prava kod arhitektonskih projekata, nadovezao se arhitekt Roman Šilje koji je vodio raspravu.

Originalnost je ključ

Inače, pravnim mišljenjem izrađenim krajem 2023. godine, nude se odgovori na ključna pitanja vezano za autorsko pravo. Pravno mišljenje izradila je profesorica Matanovac, te ono objedinjuje i zaključke donesene na stručnom skupu održanom 15. rujna 2023. godine u Zagrebu na istu temu.

Prije svega, definira djelo arhitekture od začetka kao skica, do realizacije kao izvedena građevina ili zahvat u prostoru jedinstvenom autorskom zamisli. U skladu sa zaključkom, svako takvo djelo ima status zaštićenog djela arhitekture.

Člankom 96. stavkom 5. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima iz 2021. zbog faznosti u izradi kroz različite faze projektiranja i izvedbe ovo arhitektonsko pitanje se svrstava u poseban pravni režim. Iz ovog zaključka proizlazi da, ako se sklapa ugovor o narudžbi djela arhitekture, u njemu je potrebno navesti koji element, točnije pojavni oblik djela arhitekture se naručuje pa je upravo po ovoj odredbi zaštita autorskih prava djela arhitekture drugačija u odnosu na ostala djela. Isto vrijedi samo za individualna i originalna djela arhitekture.

Individualni karakter

A što točno arhitekturi daje individualni karakter? Da bi se smatrao autorskim djelom, svaki element djela arhitekture mora imati individualni karakter, odnosno biti subjektivno nov za svakog autora. Drugim riječima – biti ‘izražaj, a ne ideja’.

– Razina individualnog karaktera koja se traži za autorskopravnu zaštitu djela arhitekture ne razlikuje se od razine individualnog karaktera koja se traži za bilo koju drugu vrstu autorskog djela. Sud Europske unije uskladio je traženu razinu individualnog karaktera za sve vrste autorskih djela na način da je ocijenio da se individualni karakter postiže davanjem osobnog pečata autora koji nastaje zbog njegovih slobodnih i kreativnih, estetskih izbora, stoji u pravnom mišljenju koje je sastavila Matanovac.

U tom smislu, prema autorskom pravu i srodnim pravima iz 2021. godine (jednako kao i po starijem Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima iz 2003. godine), djelo arhitekture može postići individualni karakter već i samom kreativnim izborima autora.

To su djela koja u odnosu s okolinom ostvaruju autorov osobni pečat, upravo zbog načina na koji su odabrani i smješteni u prostor. Da bi njegovo djelo bilo zaštićeno, autor-arhitekt ne mora biti školovan i licencira već svaka osoba koja je u stvaranju djela arhitekture postigla individualni karakter.

Primjer iz Splita

Ako je pak, suprotno ugovornoj obvezi, individualno autorsko djelo arhitekture (u bilo kojoj fazi nastanka) izmijenjeno te se ne poštuje njegovo autorstvo, javlja se mogućnost za tužbom. Tuži li vas autor originalnog djela arhitekture gotovo je sigurno da ćete platiti naknadu.

Brojni su primjeri kršenja autorskog prava u arhitekturi, zbog čega ovo pitanje i jest goruće u krugovima struke. Još jedan vrijedan spomena tiče se intervencije u autorsko djelo na prodajnom centru Prima 3.

Da bi se ispromovirao, vlasnik centra na bočnu stranu objekta postavio je agresivnu reklamu s neonskim svjetlima, ali i prekrio cijelu frontu zgrade kao i natpis Prima 3 reklamnim panoima. Ovo se nikako nije svidjelo autoru pa je odmah uslijedio ‘protunapad’. Kao što je bilo očekivano, autor je dobio svoju zadovoljštinu, a vlasnik naučio što je to zaštićeno autorsko pravo djela arhitekture, nešto što bi baš svi trebali uvažavati.

Ovdje pročitajte zašto se struka protivi trenutnim kriterijima javne nabave.