Novi Zakon o obrtu: Majstori mogu raditi u mirovini, obitelj bez ugovora, a lakše će se i nasljeđivati posao

Predstavljen je Konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o obrtu, kojim se pokušava postići administrativno i financijsko rasterećenje obrtnika. Novi prijedlog donosi nekoliko rješenja koja bi trebala olakšati nastavak poslovanja nakon umirovljenja ili smrti vlasnika, uključivanje članova obitelji u posao te smanjiti dio administrativnog i financijskog opterećenja.

Za velik dio građevinskog sektora obrt nije samo pravni oblik poslovanja, nego način na koji se desetljećima prenose zanat, iskustvo i posao s generacije na generaciju. Zidari, tesari, keramičari, soboslikari, instalateri i brojni drugi specijalizirani izvođači upravo kroz obrte čine važan dio domaćeg građevinskog tržišta, pa promjene Zakona o obrtu za njih mogu imati vrlo konkretne posljedice.

Promjene zahvaćaju i područje naukovanja i majstorskog obrazovanja, što je posebno važno za građevinu koja se već godinama suočava s nedostatkom kvalificiranih radnika. Dio postupaka trebao bi se dodatno digitalizirati, a mijenjaju se i pojedina pravila funkcioniranja obrtničkog komorskog sustava. U nastavku izdvajamo što bi najvažnije izmjene mogle značiti upravo za obrtnike koji posluju u građevinskom i srodnim sektorima.

U mirovinu bez zatvaranja obrta

Predloženim izmjenama omogućuje se obrtniku da nakon ostvarivanja prava na starosnu mirovinu nastavi obavljati obrt, uz primjenu pravila iz sustava mirovinskog osiguranja. Za građevinski sektor to je posebno zanimljivo jer vlasnici manjih izvođačkih i specijaliziranih obrta često iza sebe imaju desetljeća iskustva, stalne naručitelje i uhodane ekipe koje nije jednostavno prenijeti na drugu osobu preko noći.

Odlazak u mirovinu zato više ne bi nužno značio i trenutni izlazak iz poslovanja ili zatvaranje obrta. Obrtnik bi mogao postupno smanjivati vlastiti angažman, a istodobno zadržati kontinuitet poslovanja i prenijeti znanje na mlađe članove ekipe ili obitelji. To je pak važno i za tržište na kojem već nedostaje iskusnih majstora i kvalificiranih izvođača, jer omogućuje da njihovo znanje i iskustvo dulje ostanu dostupni. 

majstor u mirovini | foto: Magnific

Posao ostaje u obitelji

Prijedlog jasnije uređuje uključivanje članova obitelji u poslovanje kroz institut obiteljskog obrta, što bi moglo biti posebno relevantno za brojne male građevinske i zanatske tvrtke koje praktično funkcioniraju kao obiteljski posao. Članovima obiteljskog kućanstva omogućuje se pomaganje u obavljanju obrta bez zasnivanja radnog odnosa za svako takvo sudjelovanje, uz uvjete koje propisuje Zakon.

Takvo rješenje može olakšati i postupno uključivanje mlađe generacije prije nego što ona u potpunosti preuzme poslovanje. Posebnu vrijednost ima kod zanata kod kojih se stručnost i praktične vještine tradicionalno prenose kroz dugogodišnji zajednički rad. Za obiteljske građevinske obrte izmjena tako može značiti jednostavniju organizaciju poslovanja i lakše stvaranje temelja za generacijski prijenos obrta.

Lakše nasljeđivanje obrta

Smrt vlasnika obrta danas može izazvati ozbiljan problem za građevinski posao koji ima ugovorene radove, zaposlene radnike, otvorena gradilišta i obveze prema investitorima i dobavljačima. Predloženim izmjenama zato se olakšava nastavak obrta nakon smrti vlasnika, osobito tijekom razdoblja prije dovršetka ostavinskog postupka. Nasljednicima koji žele nastaviti poslovanje omogućuje se kontinuitet bez potrebe da u toj fazi sami ispunjavaju određene stručne uvjete, čime se smanjuje problem hitnog pronalaženja odgovarajućeg privremenog poslovođe.

Nasljednicima se tako daje više prostora da riješe vlasničke, stručne i organizacijske odnose bez automatskog prekida poslovanja koje inače normalno funkcionira. Za obiteljske izvođačke i zanatske obrte to može biti jedna od važnijih izmjena jer povećava mogućnost da posao, radnici i ugovoreni projekti prežive iznenadni gubitak vlasnika.

majstor u mirovini | foto: Magnific

Niži trošak članstva

Prijedlogom se jedinstvena stopa obveznog komorskog doprinosa Hrvatskoj obrtničkoj komori smanjuje s 2 na 1,5 posto osnovnog osobnog odbitka. To znači izravno, iako relativno ograničeno, smanjenje jednog od redovitih troškova poslovanja obrtnika, uključujući obrtnike u građevinskim i završnim radovima.

U sektoru u kojem su posljednjih godina snažno rasli troškovi rada, materijala, opreme i prijevoza, svako smanjenje obveznih davanja predstavlja određeno rasterećenje, premda ova mjera sama po sebi neće bitno promijeniti ukupnu troškovnu strukturu poslovanja. Važno je pritom naglasiti da se obvezno članstvo u Hrvatskoj obrtničkoj komori ne ukida.

Obrtnici će i dalje biti dio komorskog sustava i koristiti prava i usluge koje iz njega proizlaze, ali uz niži obvezni doprinos. Za građevinske obrtnike riječ je, dakle, o manjem redovitom trošku, a ne o široj reformi sustava komorskog članstva.

Nova Majstorska škola

Izmjene stvaraju jasniju zakonsku osnovu za osnivanje Majstorske škole namijenjene obrazovanju, osposobljavanju i usavršavanju za potrebe obrtništva. Upravo bi građevinski sektor mogao biti među područjima u kojima takva ustanova ima najveći praktični značaj zbog trajne potrebe za kvalificiranim majstorima i specijaliziranim radnicima.

Hrvatska obrtnička komora dobiva mogućnost osnivanja škole, uz mogućnost uključivanja i drugih osnivača, a programi bi se trebali bolje povezivati sa stvarnim potrebama tržišta rada. Za postojeće obrtnike to može otvoriti dodatne mogućnosti usavršavanja i stjecanja novih kompetencija, što postaje sve važnije s pojavom novih materijala, tehnologija gradnje, zahtjeva energetske učinkovitosti i specijaliziranih sustava.

Istodobno bi Majstorska škola trebala pomoći stvaranju novih generacija kvalificiranih majstora, kojih izvođačima kronično nedostaje. Koliki će njezin stvarni učinak biti za građevinu ovisit će ponajprije o tome koliko će programi biti povezani s konkretnim deficitarnim zanimanjima i potrebama izvođača.

Ilustracija: Unsplash

Jednostavnije naukovanje

Prijedlog mijenja pojedine dijelove sustava naukovanja i preciznije razgraničava uloge Ministarstva, Hrvatske obrtničke komore i ustanova za strukovno obrazovanje. Za građevinske obrtnike koji primaju učenike na naukovanje to bi trebalo značiti jasnije administrativne postupke i preciznije određivanje institucije odgovorne za pojedini korak.

Dio promjena povezan je s digitalizacijom i sustavom e-Naukovanje, preko kojeg se vode i razmjenjuju relevantni podaci. Smanjenje administrativnih prepreka posebno je važno manjim izvođačima koji nemaju posebne administrativne ili kadrovske službe, pa dokumentaciju često vodi sam vlasnik obrta.

Jednostavniji sustav mogao bi povećati spremnost obrtnika da primaju učenike, što je za građevinu važno zbog kontinuiranog nedostatka domaće kvalificirane radne snage. Ako promjene doista olakšaju sudjelovanje poslodavaca u naukovanju, njihov najvažniji dugoročni učinak mogao bi biti stvaranje većeg broja mladih radnika koji praktična znanja stječu neposredno kod iskusnih majstora.

Manje papira, više digitalno

Promjenama se detaljnije uređuju podaci koji se prikupljaju pri upisu obrta i promjenama podataka u Obrtnom registru, uz snažniji naglasak na elektroničku komunikaciju. Predviđa se jedinstveni zahtjev, a među podacima važniju ulogu dobiva elektronička adresa obrtnika, što bi trebalo olakšati službenu digitalnu komunikaciju.

Cilj je smanjiti ponavljanje istih administrativnih radnji i omogućiti učinkovitiju razmjenu podataka između obrtnika i nadležnih tijela. Obrtni registar pritom ne prelazi pod Hrvatsku obrtničku komoru, nego ostaje u nadležnosti državnog sustava. Za obrtnike je zato najvažniji očekivani praktični rezultat promjene, odnosno jednostavniji postupci i više komunikacije koja se može obaviti elektroničkim putem.

digitalizacija | foto: Freepik

Veći nadzor komorskog sustava

Izmjenama se preciznije uređuju odnosi unutar Hrvatske obrtničke komore te položaj udruženja obrtnika i područnih obrtničkih komora. Predviđa se jasniji nadzor nad funkcioniranjem nižih razina komorskog sustava i mogućnost postupanja kada pojedina organizacija ne može uredno izvršavati svoje zadaće. Za građevinske obrtnike ovo na prvi pogled nije toliko važna promjena kao mirovine, nasljeđivanje obrta ili naukovanje, ali može imati praktične posljedice na lokalnoj razini.

Udruženja obrtnika i područne komore mjesto su preko kojeg mali izvođači mogu dobivati informacije, stručnu pomoć, sudjelovati u edukacijama i zajednički zastupati svoje interese. Učinkovitiji nadzor trebao bi smanjiti razlike u kvaliteti funkcioniranja pojedinih dijelova komorskog sustava i osigurati da oni mogu pružati usluge zbog kojih postoje.