Bauštelska reportaža: Oduzeta imovina, napušteni bunkeri i golema tvrđava na najjužnijoj točki Hrvatske

Na poluotoku Prevlaci, nalazi se rt Oštra. To je najjužnija kopnena točka u Hrvatskoj, a zbog strateškog položaja na ulazu u zaljev Boka kotorska, područje je u prošlosti koristila vojska, ali to danas nije slučaj.

No ostaci prošlosti su tu, u jako lošem stanju. Bili smo na jugu zemlje i posjetili rt, te se uvjerili o ono o čemu se već dulje vrijeme priča - ova lokacija vapi za ozbiljnim ulaganjem i nepravedno je zanemarena. 

Šetnja uz bunkere

Stanje Oštra nas je iznenadilo. Tvrđava na samom vrhu poluotoka bila je u lošem stanju, a uz puteve kojima smo vozili prošli smo uz napuštene, išarane bunkere s razbijenim prozorima. Na cijelom poluotoku radio je jedan kafić, ljudi baš i nije bilo. Odlučili smo istražiti čija je zemlja i što se ondje događa.

Zbog velikog potencijala lokacije, o trenutnom stanju, vlasničkim odnosima i planovima za budućnost pitali smo Ministarstvo obrane i Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Situaciju nam je dodatno pojasnio načelnik Općine Konavle, Božo Lasić. Između ostalog smo dobili službenu potvrdu da se već godinama spori oko povrata velikog broja parcela njihovim vlasnicima.

Pogled na zaljev | foto: Nina Šantek, Bauštela.hr

Najjužniji kopneni dio

Rt Oštra najjužniji je kopneni dio Dubrovačko-neretvanske županije i Hrvatske. Prostire se na površini od oko jednog četvornog kilometra. Duljine je 2,5 kilometara, a širine od 170 do 480 metara. Na rtu je najpoznatija tvrđava koju su na ulazu u Bokokotorski zaljev u drugoj polovici 19. stoljeća izgradili Austrijanci, a koja trenutno čeka novu namjenu - iako to iz priloženog stanja ne bismo pogodili. Sve se činilo zapuštenim, a neslužbeno smo čuli i o postupcima koji se vode oko vlasništva nad parcelama na rtu.

Kada smo stigli na lokaciju, nismo znali što točno očekivati. Hoće li biti kupača, turista ili lokalaca i što bismo sve ovdje mogli zateći. Pred samu granicu s Crnom Gorom, nakon skretanja udesno i poslije još nekoliko minuta vožnje, parkirali smo na samom početku rta. Iskrcali smo se i izašli. Ostao nam je urezan pogled na brdovitu obalu Crne Gore i na duboko, tamno plavo more. 

Razbijeni prozori i šikara

Krenuli smo u šetnju, prema unutrašnjosti rta, no kako smo vidjeli prve napuštene vojne zgrade s razbijenim prozorima, a uz puteve je sve bilo zarašteno, ubrzo smo se vratili na početak. Nismo mogli sjesti u jedinu konobu koju smo vidjeli jer nije bila otvorena, ali smo naišli na kafić ili bolje reći bar sa stolom za biljar, škrinjom sa sladoledom i pozamašnim izborom pića. Konobar, vjerojatno i vlasnik kafića, rekao je da zna imati puno gostiju, ali da je sve posjetitelje iz susjedstva sigurno spriječila velika gužva na granici koju smo i sami vidjeli. Preporučio nam je da se autom odvezemo do najdalje točke - do tvrđave - a da se putem i okupamo na stjenovitoj obali. Nije se osvrtao na povijesni značaj ovog dijela, ali je čuo planove o preuređenju utvrde u muzej.

Nedaleko od kafića bila je lijepa plaža, ali smo se vratili u automobil i krenuli prema najdaljoj točki. U vožnji kroz središte rta, uvjerili smo se da je sve prepuno davno napuštenih vojnih zgrada, fasada išaranih grafitima i obraslih granjem. 

Zaštitna 'vrata' zaljeva

Vidi se da su nekada građene planski. Između vojarni su ostali putevi uz koje su rasvjetna tijela koja kao da desetljećima nisu održavana. Ta estetika potpuno se razlikuje od tvrđave. 

Koliko smo vidjeli, postoje dva ulaza u tvrđavu, a mi smo obišli onaj bliže zaljevu. Taj dio građevine ostavio je snažan dojam zapuštenosti.

Uočili smo ulaz do kojega je nekada vjerojatno vodio drveni, sada srušeni, most. Unutrašnjost koja se nazirala kroz otvore u debelim kamenim zidinama izgledala je pusto i neočuvano, ali je tvrđava izvana bila cjelovita, bez znakova urušavanja ili oštećenja. Treba napomenuti da je tvrđava Punta Oštro obalna utvrda sagrađena u razdoblju između 1850. i 1853. godine, zajedno s još dvije građevine koje se danas nalaze u Crnoj Gori, a tri obalne utvrde štitile su 'vrata Boke kotorske'.

Na Oštru je podignuta višekatna kula visoka oko 50 metara, a građevina se sveukupno prostire na oko 4.000 do 4.600 četvornih metara. Dvije tvrđave s druge strane granice su Mamula i Arza, a prva, na otočiću Lastavica je pretvorena u smještaj s pet zvjezdica - iako je u oba svjetska rata korištena kao koncentracijski logor. 

Izgleda kao da je srušen drveni most do ulaza | foto: Nina Šantek, Bauštela.hr

Tvrđava dana Općini  na upravljanje

Načelnik Općine Konavle, Božo Lasić, kaže nam da su ljudi u ratu umirali i u tvrđavi Oštro. Ipak, ne slaže se da je građevina u lošem stanju, kako nam se učinilo. Upravo on nas upućuje na to da se na obnovi radi godinama. Kaže i da je tvrđava jedina građevina na rtu kojom raspolaže Općina, odnosno Društvo prijatelja dubrovačke starine. Po običaju, uređenje je zaustavila administracija, ali planovi su veliki.

- Sam vrh je vlasništvo države, a oni su nam tvrđavu dali na upravljanje na 20 godina. S Društvom prijatelja dubrovačke starine pokrenuli smo rekonstrukciju, a obnova i dalje traje. Sad se čekaju izmjene prostornog plana zbog dodatnih interpolacija i na tom mjestu planira se izložba austrougarske mornarice. Društvo je otkupilo veliku zbirku u Beču, govori nam Lasić.

Iako nismo mogli primijetiti da je tvrđava u boljem stanju nego je bila nakon Drugog svjetskog rata, a što vjerujemo načelniku Lasiću, svakako se možemo složiti da je izložba u građevini ove vrste znatno smisleniji način uporabe prostora nego uređenje luksuznog smještaja kao što je slučaj kod susjeda. Dok se na lokaciji trenutno ne događa ništa značajno, Lasić ponavlja da će se obnova završiti, nakon što se razriješi situacija s prostornim planom. Smatra da je uređenje ove južne točke u Hrvatskoj iznimno važno, no i da se uredi utvrda pitamo se što će biti s ostatkom rta. Hoće li ostati jednako zapušten?

Posvuda su napušteni bunkeri | foto: Nina Šantek, Bauštela.hr

MORH: 'Ne koristimo taj prostor'

Rt je prema katastru u cijelosti u vlasništvu Republike Hrvatske. Načelnik općine kaže nam da je jedan dio u vlasništvu države, a dio je, koliko zna, privatan. Budući da se zna kako je od 1955. godine područje rta bilo zatvoreno vojno područje, koje 1991. godine prisvaja Jugoslavenska narodna armija, a od 1991. do 2002. rt ostaje demilitarizirana zona pod nadzorom UN-a, upit o eventualnim planovima poslali smo Ministarstvu obrane RH. Iz ovog ministarstva poručuju da 'nisu stvarni korisnik'.

– Iako je vojarna Prevlaka Odlukom Vlade Republike Hrvatske od 22. rujna 1992. godine dodijeljena Ministarstvu obrane za potrebe Oružanih snaga RH, navedena nekretnina nije stavljena u funkciju Ministarstva obrane, niti je ikada korištena za potrebe obrambenog sustava. Kao posjednik zemljišta predmetne vojarne u katastru je evidentirano Ministarstvo obrane, no ono nije stvarni korisnik, odgovaraju iz MORH-a, dodajući kako su predmetne nekretnine zapravo u nadležnosti Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Pogled na kulu | foto: Nina Šantek, Bauštela.hr

Povrat oduzete imovine

Iz tog pak ministarstva odgovor nam stiže posljednji, a dobivamo službenu potvrdu o temi postupaka povrata oduzete imovine - o kojoj smo prethodno čuli neslužbeno. Manji dio poluotoka već je u vlasništvu fizičkih osoba koje su vlasništvo stekle u postupcima povrata oduzete imovine, dodaju iz Ministarstva. O ovim postupcima ovise i planovi o uređenju ili aktivaciji nekretnina kojih zasad nema.

- Poluotok Prevlaka najvećim dijelom nalazi se izvan granica građevinskog područja, a manji dio unutar granica građevinskog područja. Dijelom koji se nalazi unutar građevinskog područja upravlja Dubrovačko-neretvanska županija prema Zakonu o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, ali svi planovi aktivacije prostora ovise o još neokončanim postupcima povrata imovine oduzete bivšim vlasnicima, kratko pojašnjavaju na upit o eventualnim planovima uređenja kojima bi se srušili ili uredili postojeći bunkeri.

Tvrđava na rtu Oštro ugovorom je dodijeljena Općini Konavle na korištenje, u svrhu obnove i smještaja muzeja u kojem bi se čuvala zbirka austrougarskih vojno-pomorskih memorabilija te smjestio akvarij, dodaju o planu koji nam je već izložio načelnik Lasić. Zona, dakle, ostaje u stanju 'limba' dok se čeka nastavak obnove tvrđave, ali u međuvremenu rok za upravljanje tom građevinom također ističe.

Ostale bauštelske reportaže pronađite ovdje.