Priprema tople vode viškom energije iz sunčane elektrane
Jednofazni regulator snage AC•THOR preusmjerava mogući višak snage iz mrežne fotonaponske elektrane prema električnim grijačima.
11:13 2 d 08.09.2026
Vojarna Šepurine | foto: Nina Šantek, bauštela.hr
Prirodno blago i napušteni bunkeri pojedinim stanovnicima Zadarske županije očito su dobro mjesto za ilegalno odlaganje otpada. Tu je 40.000 m3.
Na putu od Zadra prema Zatonu, skretanjem ulijevo s državne ceste DC 306 nalazi se uži put za koji nije sigurno je li za automobile ili za pješake. Put je s obje strane omeđen gustom borovom šumom, a lokacija je na karti označena kao 'bivša vojarna Šepurine'.
Uistinu, prativši GoogleKarte, vrlo brzo osim borove šume, uočili smo i gotovo u potpunosti devastirane vojne građevine, prepune rupa u krovu i izbijene stolarije. Ipak, nešto drugo bilo je još uočljivije i sveprisutno - brda svakakvog smeća.
Do ranih 2000-ih, Šepurine su bile važna baza. Posebno u 1990-tima, bile su mjesto za obuku protuzračne obrane i raketnih projektila, tako da je važan dio kompleksa pista duga nešto više od 1,1 kilometar koja i dalje postoji. Nakon što je Ministarstvo obrane 2008. napustilo zračnu luku i prenijelo vlasništvo na Državni ured za upravljanje državnom imovinom, krenulo je propadanje - no, po novome, sprema se prenamjena. Prošli smo tim prostorom.
Bunkeri izvana prekriveni grafitima | foto: Nina Šantek, bauštela.hr
Smeće gdjegod se pogled pruža | foto: Nina Šantek, bauštela.hr
Napuštene zgrade pomalo su jezive | foto: Nina Šantek, bauštela.hr
U otpadu ima svačega, od deka do prozora i komoda | foto: Nina Šantek, bauštela.hr
Bilje raste u zgradama | foto: Nina Šantek, bauštela.hr
Otpad u bivšoj vojarni | foto: Nina Šantek, bauštela.hr
Vojarna Šepurine | foto: Nina Šantek, bauštela.hr
Vojarna Šepurine | foto: Nina Šantek, bauštela.hr
Zgrade su prekrivene grafitima | foto: Nina Šantek, bauštela.hr
Vojarna Šepurine | foto: Nina Šantek, bauštela.hr
Vojarna Šepurine | foto: Lovro Sabljak (bauštela.hr)
Brdo smeća | foto: Lovro Sabljak (bauštela.hr)
Put do baraka | foto: Lovro Sabljak (bauštela.hr)
Od madraca, dasaka, odbačenih prozora, stolaca pa i kauča, ali i puno opasnijeg građevinskog otpada, sve to pobacano je u bivšoj vojnoj zoni Šepurine pored Zatona. Na zemljištu površine 170 hektara u vlasništvu je Republike Hrvatske, a ne koristi se kao vojarna gotovo 20 godina.
No, nema fizičke barijere koja bi zaštitila područje, a najveći dokaz je to što se u protekla dva desetljeća ovdje nakupilo oko 40 tisuća kubika otpada. Sve to trebalo bi se promijeniti sanacijom, koja navodno prethodi preuređenju i prenamjeni goleme površine pored mora.
Ovom zonom prošetali smo na vruć kasnolipanjski dan. Unatoč blizini obale i okruženju borove šume, šetnja među napuštenim i djelomično razrušenim barakama bila je blago jeziva. Iz unutrašnjosti objekata s vanjske strane kompletno išaranih grafitima, vrebaju praznina i zaborav. No, bez svog tog smeća koje vas okružuje dok prulazite prvo putem kroz šumu, a potom između napuštenih zgrada brda smeća 'detalj' su koji dodatno kvari sliku.
Šetnja van automobila pomalo je nelagodna, ali, na opće iznenađenje, kad kročite nogom iz vozila, oko vojarne čak ne smrdi. Moguće da je kroz godine snažno sunce ipak 'ubilo' dio loše arome opasnog i bezopasnog otpada koji su ovdje ljudi nabacali.
Ova vojarna koristila se od 1990-ih, kada ju je izgradila Jugoslavenska narodna armija (JNA). Vojarnu je uskoro zauzela Hrvatska narodna garda, a nakon preuzimanja, vojna baza postala je središte za obuku specijalnih snaga.
Važan dio kompleksa svakako je bio zračna pista duga više od kilometar koja i danas postoji, ali se ne koristi nakon što je Ministarstvo napustilo bazu 2008. godine. U svega nekoliko godina nakon odlaska vojske, ovdje se krenuo ilegalno gomilati otpad, a ima svega.
Šepurine su u kratkom razdoblju postale 'divlje' odlagalište. Grad Nin početkom 2025. godine poslao je dopis u kojemu se 'traži rješavanje problema sanacije divljeg deponija na području bivše vojne baze'. Istu obavijest dobilo je i Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
- Iz dopisa je razvidno da je Grad Nin poduzeo sve potrebne pripremne aktivnosti u svrhu uklanjanja i zbrinjavanja otpada na prostoru bivše vojarne Šepurine, a u zaključku dopisa obraća se naslovu i predlaže da Republika Hrvatska osigura pretpostavke financiranje svih aktivnosti u svrhu sanacije lokacija na kojima je odložen otpad, stoji u Obrazloženju Odluke o sanaciji područja iz ove godine.
Nije ni to bio prvi put da se govori o rješavanju pitanja nepropisnog odlaganja otpada na ovoj, od 2025. godine, strateški važnoj nekretnini Republike Hrvatske. Prostor bivše vojarne Šepurine, kako stoji u Obrazloženju Odlke, nalazi se na području Nina i to najvećim dijelom u vlasništvu RH, a dijelom u vlasništvu Grada. Uz to, nekretnina je dijelom i javno dobro kojim upravlja Nin - na području katastarske općine Nin-Zaton.
Ranije, još u siječnju 2019. godine, Upravni odjel za komunalne poslove Grada Nina donio je Rješenje kojim se naređuje vlasniku, Republici Hrvatskoj - Ministarstvu državne imovine da u roku od šest mjeseci od dana zaprimanja predmetnog rješenja ukloni nepropisno odloženi otpad, piše je u obrazloženju. Zona je ipak i dalje puna smeća.
Zatim slijedi spomenuti dopis u siječnju 2025. godine, a zatim u ožujku 2026., na 154. sjednici Vlada odlučuje o sanaciji onečišćenog prostora bivše vojarne. Na prijedlog Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, odlučeno je - u sanaciju će otpadom zatrpane čestice vojarne smještene na parcelama 6236, 6237/1, 6237/3, 6067/1 i 6271, k.o. Nin-Zaton.
Odlučeno je, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurat će sredstva za financiranje sanacije lokacije iz točke I. donesene Odluke u iznosu najviše do 3.541.651,73 eura bez poreza na dodanu vrijednost. Odnosno 4.427.064,66 eura s porezom, što čini 100 posto procijenjenih troškova svih aktivnosti sanacije iz točke II. Odluke, stoji u dokumentu.
Inače, u svrhu utvrđenja obuhvata zahvata sanacije, Grad Nin je u rujnu 2024. izradio Geodetski elaborat količina otpada na području bivše vojarne Šepurine kojim je utvrđena površina i obuhvat zahvata sanacije od 1.781.914,85 četvorna metra (178 hektara). Izrađen je i kartografski prikaz pozicija odloženog otpada i procjena odložene količine otpada koja iznosi 37.943,30 kubična metra.
Nakon izrade Geodetskog elaborata, Grad Nin je u studenom 2024. godine izradio Plan uklanjanja otpada odbačenog u okoliš - Prostor bivše vojarne Šepurine s troškovnikom radova kojim su u odnosu na utvrđene lokacije deponija nelegalno odbačenog otpada. Određena su tehničko-tehnološka rješenja uklanjanja otpada, vrste otpada i postupanje s istim, mjere sprječavanja naknadnog odlaganja otpada na lokaciji, uz procijenjenu vrijednost radova i usluga.
Kako je navedeno, na lokaciji je detektirano više vrsta otpada - kumunalni, glomazni, razvrstani građevni otpad, čisti iskop, te izolacijski materijal. Od građevinskog materijala, zabilježeni su otpad koji sadrži azbest, nerazvrstani građevinski otpad i ostali otpad. Kako smo rekli na početku, nije sav otpad u Šepurinama bezazlen.
Procijenjen je spomenuti trošak od gotovo 3,5 milijuna eura bez PDV-a. Uz trošak mjera sprječavanja ponovnog odlaganja otpada od 25.500 eura, te trošak stručnog nadzora od 20.000 (u oba slučaja bez PDV-a), dolazi se do iznosa od 3,54 eura bez dodanog poreza na vrijednost, također je navedeno u Obrazloženju.
S obzirom da je prethodno navedenim Rješenjem Upravnog odjela za komunalne poslove Grada Nina naloženo Republici Hrvatskoj - Ministarstvu državne imovine da u roku od šest mjeseci od dana zaprimanja predmetnog rješenja ukloni nepropisno odloženi otpad, Fond će osigurati sredstva za financiranje sanacije.
Za sanaciju lokacije onečišćene otpadom na prostoru bivše vojarne Šepurine osigurano je 4,43 milijuna eura s PDV-om iz Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za razdoblje od 2026. do 2028. godine. Za pretpostaviti je da se završetak sanacije stoga očekuje do 2028. ili u toj godini.
Uz sve dosad navedeno, treba istaknuti da najave o sanaciji stižu nakon što je odlukom Vlade, u siječnju 2025. godine prostor vojarne uvrštene u strateške nekretnine Grada Zadra. Od ukupno 323,7 hektara strateški važnih zemljišta na području Zadarske županije, najveća je upravo bivša vojarna Šepurine, a u budućnosti joj se sprema prenamjena. Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine obratili smo se s upitom o planovima za nekadašnju vojarnu, ali do trenutka objave članka nismo zaprimili odgovor. Objavit ćemo ga čim stigne.
Nekada važna baza prostornoplanski je podijeljena u tri zone. Jedna zona je ugostiteljsko turistička (T2 - turističko naselje), maksimalne površine 20 hektara i kapaciteta 1.000 kreveta, druga je sportsko rekreacijska (R1 - igralište za golf) površine 70 hektara, a treća je sportsko rekreacijska (R7 - sportski aerodrom s pratećim sadržajima), pisala je Iva Bucić za zadarskilist.hr.
Prema Bucić, vojarna je 'trn u oku' gradu Ninu, problem koji se pokušava riješiti već dva desetljeća, sve od odlaska vojske 2007. godine. No, dosadašnjim nahođenjima nije bilo 'ploda' te su brojne građevine i hektari prepušteni smradu i otrovnom utjecaju dijela smeća koji ga prekriva.
Prve posljedice bile su vidljive još 2012., kada je prostor bio vidno devastiran. Milijun kvadrata zemljišta i danas stoji zapušteno uz more, a i nakon službene najave sanacije nismo primijetili znakove pomicanja smeća.
Ono je i dalje nemilosrdno zauzimalo svoje kvadrate, gotovo 'ukopano' u prirodni okoliš - slijepljeno od godina stajanja, kiše i presušivanja na najjačim udarima ljetnog sunca. Možda će se jednom ovdje ipak kupati i uživati, a dotad, ova zona ostaje znak nepoštivanja prirodnog okoliša i ostavštine.
Ostale bauštelske reportaže pročitajte ovdje.
Da biste nastavili sa čitanjem naših pretplatničkih tekstova, morate se pretplatiti.
Čitajte portale srednja.hr, mirovina.hr i bauštela.hr s mjesečnim popustom Prilikom kupnje unesite kod: back2work, a akcija vrijedi za prvu godinu pretplate.
Već ste pretplaćeni? Prijavite se
Priprema tople vode viškom energije iz sunčane elektrane
Jednofazni regulator snage AC•THOR preusmjerava mogući višak snage iz mrežne fotonaponske elektrane prema električnim grijačima.
11:13 2 d 08.09.2026
Hrvatska elektroinstalaterska tvrtka kreće raditi na novim AI centrima, zapošljavaju ove majstore
Pred tvrtkom Matel je uzbudljivo razdoblje jer kreću raditi na novim velikim projektima. Zbog toga traže pojačanje.
13:47 7 d 03.09.2026
Stavite građevinu u fokus: Iskoristite popust za godišnju pretplatu na bauštela.hr
Ove godine stavite građevinski sektor u fokus i pretplatite se na bauštela.hr. Pretplatite se sad i godišnju pretplatu dobivate za 59€.
09:39 9 d 01.09.2026
MUP sprema jačanje granice: Na 19 lokacija od Savudrije do Palagruže ulaže se gotovo 8 milijuna eura
MUP traži izvođača koji će brinuti da radari, kamere i druga oprema za nadzor hrvatske morske granice bez prekida. Što nije lak posao.
15:52 6 h 10.09.2026
Poznati dobavljač građevinskih materijala i infrastrukturnih rješenja, Wienerberger, upravo je proslavio 30 godina uspješnog poslovanja u Hrvatskoj.
15:02 7 h 10.09.2026
Povezane platforme za e-nabavu otvorit će izvođačima lakši pristup EU natječajima, uz manje papirologije i veći naglasak na kvaliteti. Imamo detalje.
10:54 11 h 10.09.2026
Nova brza cesta Našice-Pleternica, ali i obilaznica kod Našica tek su dva od brojnih cestovnih projekata koji se pripremaju u Požeško-slavonskoj.
16:05 1 d 09.09.2026
Nakon nekoliko godina stagniranja, u stabilnom je rastu vrijednost norma sata rada projektanata u arhitektonskim uredima. Drugima nije isto.
16:04 1 d 09.09.2026
Drama zbog veleučilišta: Dvije vijećnice skoro se potukle, kolege ih razdvajale
Rasprava o reviziji Istarskog veleučilišta eskalirala je do te mjere da je zamalo došlo do fizičkog sukoba između vijećnica. Sjednica je prekinuta.
17:02 5 h 10.09.2026
Koliko često roditelji moraju na informacije? Evo i kako one izgledaju
Prema Pravilniku, razrednik je dužan tijekom nastavne godine održati najmanje tri roditeljska sastanka, a roditelj mora redovito prisustvovati.
16:37 6 h 10.09.2026
Koliko štediše uplaćuju u treći stup: Mjesečne uplate dosežu skoro 10 milijuna eura
Provjerili smo koliko bi iznosila prosječna uplata štediša u trećem stupu. Napravili smo i projekciju za iznos uplata i državnih poticaja za 2026.
16:39 5 h 10.09.2026
Rastu braniteljske mirovine: Uvodi se i posebni godišnji dodatak za dragovoljce
Vlada je usvojila prijedlog zakonskih izmjena kojima će se povećati braniteljske mirovine. Odlučeno je i da će dragovoljci dobiti poseban dodatak.
16:37 6 h 10.09.2026