Radovi na zgradama javne namjene kasne, hoće li propasti EU milijuni: 'Ostalo nam je 13 projekata'

Poslijepotresna obnova u Zagrebu tema je proteklih šest godina. Centar grada je godinama pun skela, no, u odnosu na naš posljednji planirani obilazak prije dvije godine - danas nam se čini da je skela, barem u Donjem gradu, ipak nešto manje. 

Budući da se od potresa obnavljaju zgrade javne namjene, i ovog puta u šetnju Donjim i Gornjim gradom krenuli smo se kako bismo utvrdili koliko je gradilišta još uvijek aktivno. 

Budući da ova godina predstavlja i rok za predaju zahtjeva za odobrenje sredstava u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, zanimalo nas je i - što s neiskorištenim sredstvima, za slučaj da ima takvih situacija? Za provjeru stanja kontaktirali smo četiri ministarstva, Grad Zagreb i Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti, za koje nam se učinilo da su naručitelji brojnih obnova.

Treba napomenuti, iz pojedinih ministarstava istaknuli su kako ministarstva ne provoede postupke javne nabave za zgrade javne namjene, već ustanove-korisnici. Ipak, iz dva dobivamo pojašnjenja o produžetku radova.

Skela u gradu još ima | foto: Nina Šantek, bauštela.hr

Značajan dio - obnova

Naime, Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) koji je odobren od strane Europske komisije u srpnju 2021. godine, vrijedi u razdoblju od 2021. do 2026. godine. Na stranicama Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Nacionalni plan od tog razdoblja pokriva projekte u šest područja, ukupne vrijednosti od 48,2 milijardi kuna - odnosno 6,4 milijarde eura. 

U plan je ušlo pet komponenti i jedna inicijativa. Inicijativa se odnosila na obnovu zgrada. Nakon što je šteta od potresa u Zagrebu i na Banovini procijenjena na oko 17,3 milijardi eura, programi obuhvaćeni ovom sastavnicom Plana oporavka i otpornosti trebali su potaknuti cjelovitu obnovu i visokoučinkovite alternativne sustave, navedeno je na stranicama Ministarstva graditeljstva. 

Isplate na temelju zahtjeva

U Obrazloženju Odluke Vlade 'o utvrđivanju Prijedloga dodatka Nacionalnom planu oporavka i otpornosti 2021. - 2026. za završno usuglašavanje' donesene 9. listopada 2025. godine stoji da je rok za provedbu reformi i investicija iz NPOO-a 31. kolovoza 2026. godine. Kako dalje piše, isplate sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost vrše se na temelju zahtjeva za plaćanje, a koji se 'odobravaju sukladno zadovoljavajućem ostvarenju relevantnih ključnih etapa i ciljnih vrijednosti'. 

Iz navedenoga se može zaključiti da do kraja kolovoza ove godine ne treba biti završena sva obnova. Drugim riječima, ako još uvijek traju radovi, sredstva iz Mehanizma nisu automatski izgubljena. 

Ipak, u Obrazloženju spomenutog dokumenta navode se ciljevi trećeg po redu dodatka NPOO-u kako bi se postojeći NPOO prilagodio, a da bi ciljevi mogli biti ispunjeni do zadanog datuma. Prethodnim dodacima NPOO-a već se osiguralo veća sredstva obnove, a za pojedine komponente su i pomicani rokovi, po kojima na kraju zadnji Zahtjev za plaćanje prema Europskoj komisiji treba biti podnesen do 30. rujna 2026. godine.

Obnova zgrade PU zagrebačke, u Petrinjskoj 30 | foto: Nina Šantek, bauštela.hr

PU zagrebačka, u Petrinjskoj 30 | foto: Nina Šantek, bauštela.hr

Treći dodatak za nove mjere

U listopadu prošle godine pripremljen je spomenuti, treći Dodatak NPOO-u koji za dostizanje zadanih rokova predlaže sljedeće mjere (kako su redom navedene u Obrazloženju):

• pojednostavljenje opisnog dijela mjera što ne utječe niti na ambiciju niti na iznos raspoložive alokacije već doprinosi smanjenju administrativnog tereta,
• brisanje mjera koje se ne mogu provesti u zadanim okvirima radi objektivnih okolnosti,
• preraspodjelu sredstava u dokapitalizaciju HBOR-a za podršku strateškim digitalnim i zelenim ulaganjima usklađenim s nacionalnim i EU prioritetima i s ciljevima Mehanizma za oporavak i otpornost,
• preraspodjelu sredstava u Fond za obranu i sigurnost kojim će, za račun RH, upravljati HBOR,
• na ulaganja u program razvoja javne odvodnje i javne vodoopskrbe, te, konačno,
• prilagodbu određenih mjera kojima je moguće prilagoditi opseg i/ili vrstu dokaznog dokumenta koji opravdava ukupnu ambiciju. 

U skladu s ovim zahtjevima, kasne li obnove, koliko je kašnjenja i hoće li dio sredstava zbog toga 'propasti' pitali smo Ministarstvo graditeljstva, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, Ministarstvo kulture i medija, Ministarstvo zdravstva, Grad Zagreb te Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti. 

Dobre vijesti

Odmah smo zaprimili odgovor Ministarstva graditeljstva, iz kojeg su stigle dobre vijesti. Kako su napisali, svi planirani radovi cjelovite obnove na zgradama javne namjene za koje je bilo zaduženo ovo ministarstvo bit će završeni u planiranom roku. 

Riječ je o objektima u Ulici I. Dežmana 10, Prilazu Gjure Deželića 7, zgradi javne namjene u Ulici Republike Austrije 20, te Ilici 25-Ilici 27 te Gundulićevoj 2 u Zagrebu. U prva dva slučaja, na zgradama je u prošloj godini provedena i završena cjelovita obnova te su stavljene u funkciju i useljene. U Ulici Republike Austrije, posao obnove je završen 19. lipnja 2026. godine, a upravo traje opremanje zgrade uredskim namještajem. Konačno, na zgradu u Ilici, odnosno Gundulićevoj završetak radova očekuje se najkasnije do kraja ovog srpnja. 

- Slijedom navedenoga, svi planirani radovi cjelovite obnove na zgradama javne namjene za koje je ovo Ministarstvo naručitelj obnove bit će završeni u planiranom roku, zaključuju iz ministarstva. 

Preko 140 obnova u znanosti i obrazovanju

Nadalje dobivamo informaciju da je čak 142 obnove bilo ugovoreno u okviru potresne obnove u sustavu znanosti i obrazovanja. Iz ovog ministarstva pojašnjavaju da se od ukupnog broja obnova 76 ugovora odnosilo na hitne sanacije i konstrukcijsku obnovu financirane sredstvima Fonda solidarnosti Europske unije, a svi ti projekti uspješno su završeni. Iz NPOO-a, otkrivaju, provode se cjelovite obnove, a većina će se stići završiti na vrijeme. 

- Preostalih 66 ugovora odnosi se na cjelovitu obnovu, kojima se obnavljaju 72 zgrade znanstveno-obrazovne infrastrukture ukupne bruto razvijene površine od gotovo 350.000 četvornih metara. Od navedenih projekata, njih 53 bit će završena unutar razdoblja provedbe NPOO-a, čime će se obnoviti više od 250.000 četvornih metara cjelovito obnovljene infrastrukture, stoji u odgovoru ovog ministarstva. 

Povrh 45 završenih projekata, nastavljaju da će do završetka provedbe Nacionalnog plana od korisnika iz sustava znanosti i visokog obrazovanja na području Grada Zagreba biti završeno osam projekata. Ispod možete vidjeti kojih.

Projekti, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih | screenshot, mail

'Projekti neće ostati nedovršeni'

Ponavljaju da su konstrukcijska obnova i hitne sanacije financirane iz Fonda solidarnosti Europske unije kojima je upravljalo ovo ministarstvo uspješno završene, uz potpuno iskorištena sredstva prije roka 30. lipnja 2023. godine. Za 53 projekta će se završiti u razdoblju provedbe NPOO-a, od ukupno 66, napominju, riječ je o cjelovitim obnovama znanstveno-obrazovne infrastrukture. 

- Međutim, to ne znači da će projekti ostati nedovršeni niti da sredstva neće biti iskorištena za svoju svrhu, jer su sredstva iskorištena. Vlada Republike Hrvatske pravodobno je osigurala nastavak financiranja svih ugovorenih projekata javne namjene koji su stradali u potresima. Drugim riječima, obnova se nastavlja i nakon završetka pojedinih europskih financijskih instrumenata, a cilj ostaje isti: dovršiti sve započete projekte i korisnicima osigurati sigurne, funkcionalne i suvremene obrazovne i znanstvene prostore, naglašavaju za 13 projekata čija će se izvedba nastaviti nakon isteka roka za Nacionalni plan oporavka i otpornosti koji ističe ovog ljeta. 

Što će biti s 'neiskorištenim' novcem | foto: Nina Šantek, bauštela.hr

'Obnova se ne prekida'

Dakle, kako podcrtavaju, u slučajevima kada se 'zbog objektivnih okolnosti za pojedine projekte ne uspiju završiti unutar razdoblja prihvatljivosti pojedinog fonda, obnova se ne prekida'. Vlada Republike Hrvatske, dodaju, osigurala je dodatna sredstva da bi se svaki planirani projekt na koncu i završio. 

- Upravo zato u obnovi i državni proračun ima važnu ulogu u osiguravanju kontinuiteta i dovršetka obnove javnih zgrada, poručuju iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih.

Na naš upit pišu da su najčešći razlozi zbog kojih se, unatoč brojnim uspješno i pravovremeno završenih obnova, oduljilo izvođenje - složena i dugotrajna izrada projektne dokumentacije, potreba za dodatnim istraživanjima koje se nije moglo unaprijed predvidjeti, i, naravno, dugotrajni postupci javne nabave. Radove su mogli usporiti i ograničeni kapaciteti projektantskog i građevinskog sektora, posebni konzervatorski zahtjevi te 'poremećaji na tržištu građevinskog materijala'. 

Iz Ministarstva zdravstva ističu i kontinuirano pružanje zdravstvene zaštite, za vrijeme trajanja radova. 

Nastavak radova na bolnici

Radovi tijekom 2026. godine nastavit će se i na manjem dijelu objektata javne namjene za koje je pozive za dodjelu sredstava provodilo Ministarstvo zdravstva. Od ukupno 96 ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, 52 odnosile su se na posljedice zagrebačkog potresa, navode. Od ukupnog broja, tek dio obnova odnosi se na NPOO, kako su to naveli i iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih. 

- Na području Grada Zagreba tijekom 2026. godine nastavljaju se radovi na nekoliko projekata cjelovite obnove, koja obuhvaća i konstrukcijsko, odnosno protupotresno ojačanje. Među najvećim projektima su obnova Glavne zgrade KBC-a Zagreb u Kišpatićevoj 12, ugovorene vrijednosti 105,1 milijun eura, od čega se 71,8 milijuna eura financira iz NPOO-a, a 33,2 milijuna eura iz FSEU-a, te obnova triju zgrada KBC-a Sestre milosrdnice u Vinogradskoj - Kliničkog zavoda za kemiju i endokrinologiju, zgrade Klinike za očne bolesti i Klinike za kožne i spolne bolesti te Klinike za kirurgiju, pišu iz ovog ministarstva. 

Traju i cjelovita obnova Doma zdravlja Zagreb-Centar, Doma zdravlja Zagreb-Zapad te Dječje bolnice Srebrnjak, koje provodi Grad Zagreb, navode. Dodaju i devet uspješno završenih projekata na vodećim zdravstvenim ustanovama u Zagrebu, kao što su KBC Zagreb, KBC Sestre milosrdnice, Bolnica za infektivne bolesti 'Dr. Fran Mihaljević' i ostali projekti. 

U kulturi bez kašnjenja

Na poslijetku smo zaprimili odgovor i iz Ministarstva kulture i medija. Istaknuli su da je putem tog ministarstva na području Zagreba i u okolnim županijama ukupno 'obnovljeno 515 zgrada kulturnih dobara, uglavnom javne namjene'. 

- Skrećemo pozornost da Ministarstvo kulture i medija ne provodi postupke javne nabave za zgrade javne namjene, već javnu nabavu provode ustanove koje su korisnici javnih ili sakralnih prostora koji su istodobno i kulturna dobra, napomenuli su.

Za područje Zagreba, dodali su, za obnovu je osigurano 1,033 milijardi eura, a sredstva su dodijeljena na temelju 130 ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava - kako iz Fonda za konstrukcijsku obnovu, tako i putem jednostavne izravne dodjele (JID). Na taj je način sklopljeno dodatnih 18 ugovora. Sve ove obnove provedene su u roku. Sredstvima NPOO-a, za što je na području Zagreba ugovoreno 48 projekata, koji bi se svi trebali završiti u ugovorenom roku, kako poručuju iz Ministarstva kulture.

- Naime, svi objekti koji su ugovoreni završit će se u zadanim rokovima tako da će se u cijelosti iskoristiti sredstva NPOO-a, kažu.

Palači Vranyczany još pod skelama | foto: Nina Šantek, bauštela.hr

Obnova palače Vojković-Oršić-Kulmer-Rauch | Foto: Nina Šantek

Ima još obnova palača

Nastavno na odgovor Ministarstva kulture, naveli bismo da su prema odgovoru Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU) toj ustanovi neke obnove još u tijeku. Kako navode, na sedam objekata završene su konstrukcijska, cjelovita i energetska obnova. To su zgrade: Palača HAZU, Palača Prister, Palača Vranyczany-Dobrinović, Gliptoteka HAZU, Palača Drašković, Vila Ehrlich-Marić i zgrada u Gundulićevoj 24 i konstrukcijske i energetske i cjelovite obnove, a o čemu nam je pisalo i ministarstvo.

Od sedam zgrada, jedino radovi na Palači Vranyczany-Dobrinović neće biti gotovi do kraja 2026. godine zbog kompleksnosti projekta te zahtjevnosti izvedbe jer prostor u kojoj je smješten Kabinet grafike, u dijelu koristi i Nacionalni muzej moderne umjetnosti, kako su u pojašnjenju istaknuli iz HAZU-a.

Hoće li biti 'izgubljenih' sredstava? | foto: Nina Šantek, bauštela.hr

I Grad ganja rokove

Grad Zagreb provodi 25 projekata cjelovite obnove zgrada javne namjene iz NPOO-a u području infrastrukture obrazovanja (8), zdravstva (7) i kulture (10) (objekti ustanova u kulturi i zgrade gradske uprave), dodaju.

Svih osam projekata iz područja obrazovanja je završeno. Po pitanju cjelovite obnove objekata iz područja kulture u završnoj fazi su: Muzej za umjetnost i obrt, Zagrebačko gradsko kazalište 'Komedija', Umjetnički paviljon u Zagrebu, Ustanova Zagreb film i Mrtvačnica na groblju Mirogoj, a preostali su završeni. Iz područja zdravstva u tijeku su projekti obnove na: Psihijatrijskoj bolnici za djecu i mladež, Ivana Kukuljevića, Dječjoj bolnici Srebrnjak, Domu zdravlja Zagreb-Centar-Laginjina, Domu zdravlja Zagreb-Zapad-Prilaz baruna Filipovića i Stomatološkoj poliklinici.

- Obzirom da sa 30.06.2026., odnosno zaključno sa 31.kolovoza 2026. istječe rok za korištenje sredstava NPOO-a za obnovu zgrada oštećenih u potresu s energetskom obnovom, Grad Zagreb zajedno sa svojim ustanovama i trgovačkim društvima poduzima sve potrebne radnje aktivnosti kako bi se ispoštovali navedeni rokovi.
Također, Grad Zagreb osim projekata poslijepotresne obnove koji su su/financirani sredstvima Fonda solidarnosti Europske unije, NPOO-a, proračuna RH i proračuna GZ, provodi i projekte obnove koji se financiraju isključivo iz proračuna Grada Zagreba i to iz područja obrazovanja, zaključuju iz Zagreba.

Iz Fonda solidarnosti EU iskorišteno je 189 milijuna eura, iz Mehanizma za oporavak i otpornost (NPOO-a) trenutno je iskorišteno 110 milijuna eura uz napomenu da je navedeni mehanizam još uvijek u tijeku te se sredstva i dalje koriste, dok je iz državnog proračuna RH uplaćeno 30 milijuna eura, a iz proračuna Grada Zagreba dosada je utrošeno je 26,5 milijuna eura, pišu iz Zagreba.