Planirana obnova HNK-a uključuje protupotresna ojačanja, duboke iskope, podzemnu dogradnju i ugradnju suvremene scenske tehnologije.
Zgrada Hrvatskog narodnog kazališta jedna je od najpoznatijih i najprepoznatljivijih građevina u Zagrebu. Svečano je otvorena 1895. godine, a više od stoljeća poslije vrijeme je za njezinu veliku, temeljitu obnovu.
Grad Zagreb zato je u prethodno savjetovanje uputio nabavu vrijednu 1,2 milijuna eura za izradu dijela Idejnog projekta cjelovite obnove i rekonstrukcije glavne zgrade HNK-a na Trgu Republike Hrvatske. Buduća dokumentacija trebala bi definirati faze izvođenja, omogućiti ishođenje lokacijske dozvole i dati realnu procjenu troškova radova, uz poseban fokus na konstrukciju, zaštitu građevinske jame, podzemne vode i gradnju novih prostora neposredno uz zaštićenu povijesnu zgradu.
Zaštićena zgrada u središtu Zagreba
Zgrada HNK-a nalazi se na sjevernom dijelu zapadnog poteza Zelene potkove i ima status pojedinačno zaštićenog nepokretnog kulturnog dobra. Riječ je o samostojećoj neobaroknoj građevini podignutoj prema projektu poznatog bečkog arhitektonskog dvojca Fellner i Helmer.
Građevina je funkcionalno podijeljena na prostor namijenjen publici, s vestibulom, gledalištem, ložama i foajeom, te južni dio u kojem se nalaze glavna i stražnja pozornica, garderobe, uredi, pokusne dvorane i tehnički prostori. Ispod gledališta i pozornice smješteni su orkestralna rupa, spremišta i dio tehničke opreme, dok zgradu sa zgradom Kola povezuje podzemni tunel.
Postojeća zgrada ima približno 9.054 četvorna metra bruto površine, a obnova bi trebala obuhvatiti konstrukcijske, energetske i funkcionalne zahvate. Budući da se radi o kulturnom dobru, sva rješenja morat će biti usklađena s konzervatorskim uvjetima i izvedena uz što manji utjecaj na izvorne elemente zgrade.
Foto: HNK Zagreb, službene stranice
Nova konstrukcija ispod pozornice
Jedan od tehnički najzahtjevnijih dijelova projekta odnosi se na prostor ispod postojeće pozornice. Za ugradnju nove scenske tehnologije planira se izgradnja armiranobetonske podkonstrukcije površine oko 900 četvornih metara.
Zahvat podrazumijeva duboki iskop unutar gabarita postojeće zgrade, zbog čega će biti potrebno izvesti posebnu zaštitnu konstrukciju građevinske jame. Među mogućim rješenjima spominju se dijafragme, piloti, mikropiloti, razupiranje i poboljšanje temeljnog tla.
Zanimljiv izazov predstavljaju podzemne vode, koje su na tom području relativno visoke. Projektanti će zato morati pronaći rješenje kojim će građevinska jama ostati suha, a postojeći temelji i zidovi kazališta stabilni tijekom svih faza radova.
Bit će potrebno provjeriti i opasnost od uzgona, procjeđivanja vode te mogućeg hidrauličkog sloma temeljnog tla. Planirana konstrukcija trebala bi omogućiti ugradnju suvremene i teže scenske opreme, uključujući novu mehanizaciju, rasvjetu, platforme i sustave za zavješenje opreme iznad pozornice.
HNK Zagreb | Foto: EOJN
Podzemna dogradnja uz istočni plato
Osim radova unutar postojeće zgrade, planira se i približno 4.500 četvornih metara novih podzemnih prostora. Najveći dio dogradnje trebao bi se nalaziti ispod istočnog zelenog platoa, dok bi manji dio zahvatio i prostor sa zapadne strane kazališta.
- Nova podzemna etaža potrebna je zbog manjka prostora za normalno funkcioniranje Drame, Opere i Baleta. Predviđeni prostori imali bi velike raspone, pa se razmatra izvedba prednapregnute armiranobetonske konstrukcije, navedeno je u tehničkoj dokumentaciji.
Podzemna dogradnja trebala bi biti izvedena kao zasebna konstrukcijska cjelina, odnosno dilatacija, ali će se morati povezati s postojećim kazalištem. To znači da će na pojedinim mjestima biti potrebno otvarati prolaze kroz postojeće zidove, izvesti privremena ojačanja i osigurati stabilnost povijesne građevine tijekom iskopa.
Iznad krovne armiranobetonske ploče podzemne etaže predviđen je dovoljan sloj zemlje kako bi se nakon završetka radova moglo obnoviti zelenilo i vratiti izgled postojećeg parka. Kroz taj će se prostor provesti i potrebna komunalna i tehnička infrastruktura.
Kazalište | ilustracija: Unsplash; Paolo Chiabrando
Od temelja do krova
Projekt konstrukcije morat će obuhvatiti cijelu zgradu, od temeljnog tla i podrumskih zidova do kupola, tornjeva i čeličnih konstrukcija iznad gledališta i pozornice. Dokumentacijom se traži detaljna analiza postojećih oštećenja te dokaz mehaničke otpornosti i stabilnosti buduće konstrukcije.
- Posebna pozornost posvetit će se potresnoj otpornosti. Projektanti će morati izraditi linearne i nelinearne proračune, uključujući simulacije ponašanja zgrade na najmanje sedam različitih zapisa potresa. Cilj je utvrditi kako se postojeća zidana, čelična, drvena i armiranobetonska konstrukcija ponaša tijekom snažnog podrhtavanja te gdje su potrebna dodatna ojačanja, piše u dokumentaciji.
Obuhvatit će se i problem slijeganja dijela prednjeg pročelja, koji je utvrđen ranijim pregledima. Provjeravat će se temelji, međukatne konstrukcije, zidovi, stupovi, svodovi i čelično krovište.
Iznad gledališta nalazi se betonska ljuska s vrijednim oslikom. Njezina eventualna sanacija ili ojačanje morat će biti izvedeni bez utjecaja na oslikanu donju površinu. Pregledat će se i drvena konstrukcija sjevernih tornjeva, a eventualne intervencije trebale bi biti minimalno invazivne i, gdje je moguće, reverzibilne.
Odabrani projektantski tim morat će izraditi niz međusobno usklađenih projekata. Uz građevinski i geotehnički projekt, dokumentacija obuhvaća sustave grijanja, hlađenja i ventilacije, elektroinstalacije, vodoopskrbu i odvodnju, zaštitu od požara, vertikalni transport, prometne površine, krajobrazno uređenje, multimediju, akustiku i automatizirano upravljanje zgradom.
Arhitektonski dio idejnog projekta nije obuhvaćen ovom nabavom jer ga je naručitelj organizirao zasebno. Svi ostali projektanti morat će svoja rješenja uskladiti s arhitektonskim projektom i konzervatorskim zahtjevima.
Rok za izradu dokumentacije iznosi osam mjeseci od sklapanja ugovora i dostave odgovarajućih arhitektonskih podloga. Idejni projekt morat će sadržavati i preliminarni troškovnik, faze izvođenja te terminski plan radova. Tek nakon toga bit će poznat jasniji financijski okvir i redoslijed realizacije jednog od najzahtjevnijih projekata obnove kulturne građevine u Zagrebu.