Grad ulaže u privatnu imovinu: 'Spremno 12,5 milijuna eura za ljepši i ugodniji Zagreb'

Uređenje pročelja u centru Zagreba te uklanjanje grafita s pročelja, ozelenjivanje dvorišta, obnova platoa ispred višestambenih zgrada te ugradnja liftova. To su sva uređenja i zahvati na 'privatnoj imovini' u koje Grad Zagreb ulaže oko 12,5 milijuna eura. Pet je to programa revitalizacije za koje se smatra da se u njih isplati uložiti na ovaj način jer će nam poboljšati iskustvo stanovanja i boravka u gradu.

Pola svote - za pročelja

Obnova pročelja, kako je objasnio zamjenik gradonačelnika Luka Korlaet vrijedi za sve zgrade koje su u potresnom smislu u redu, ili koje su prošle poslijepotresnu obnovu. Stanari takvih zgrada, naveo je, mogu aplicirati na programe obnove, a ima ih tri - za višestambene zgrade koje nisu pod zaštitom, za zgrade u takozvanoj 'zoni zaštite A', te posljednji, državni program gdje grad sufinancira do 150 tisuća eura u zgradi obnovu pročelja. Napomenuo je da se za obnovu izdvajaju značajna sredstva, kao i da se neke obnove financiraju s do 100 posto.

- Ove godine, u tu svrhu predvidjeli smo 6,3 milijuna eura. Ponavljam radi se o obnovi zgrada u privatnom vlasništvu. No, kad se radi o povijesnoj jezgri u interesu grada je da imamo to riješeno i iz turističkih i iz drugih razloga, zgrade s uređenim fasadama. Iako se radi o privatnoj imovini postoji javni interes, istaknuo je gradonačelnik Tomislav Tomašević.

Problem koji se 'vuče' desetljećima

Na obnovu pročelja nadovezuje se, kako je rekao zamjenik Korlaet, 'light' verzija uređenja pročelja – uklanjanje i zaštita od grafita. Dodao je da je, za razliku od obnove pročelja, uklanjanje grafita 100 posto financirano, a provodi se na razne načine, od hibroabrazije do pjeskarenja, a nanošenje grafitnog premaza olakšat će uklanjanje novih 'crteža' na fasadama, ako se ponovi grafitiranje.

Grad u tom slučaju financira dva nova skidanja novonanesenog, otkrio je Korlaet. Financirat će se i video nadzor, a 74 zgrade već su očišćene. Jedino što, kako je rekao zamjenik, zasad pokušavaju povećati interes za ovaj važan postupak uljepšavanja grada.

- Zagreb se desetljećima muči s grafitima. Problem je da su kazne male, teško je uhvatiti počinitelja, i jednostavno je neprihvatljivo da fasade tako izgledaju, zbog čega smo odlučili financirati postupak uklanjanja grafita s privatne imovine – odnosno s višestambenih zgrada. Grafiti se uklanjaju i s javnih zgrada. U ovoj godini odvojili smo 1,2 milijuna eura za tu svrhu, kazao je gradonačelnik.

Borba protiv toplinskih otoka

Idući korak je ozelenjavanje dvorišta, što je grad pripremao dvije godine. Zamjenica gradonačelnika Danijela Dolenec rekla je da se učilo na greškama, no u trenutnoj fazi dojam je da program donosi višestruke koristi prijavljenima. Grad Zagreb, podsjetila je, nosi europsku misiju klimatski neutralnog grada a projekt ozelenjavanja ključan je za smanjenje toplinskih otoka. Novih 17 dvorišta je u pripremi, a svako je posebno i ne može se raditi tipski, dodala je, uz što je podsjetila i na to da je Grad Zagreb od Hrvatske komore arhitekata i nagrađen za tu incijativu. Ovime i drugim programima, dodaje, cilj je između ostaloga i probuditi kod suvlasnika svijest o vlastitoj imovini.

- Imamo natječaj, radi se program za koje su kolege - gradonačelnici drugih europskih gradova rekli da će sličan program pokrenuti i u svojim gradovima, nakon što su posjetili Zagreb. I ovdje se uglavnom radi o privatnoj imovini. Međutim, bitno nam je da ozelenjivanjem smanjujemo temperaturu tijekom toplinskih vala. U 2025. i 2026. će se potrošiti oko milijun eura, iako dobar dio novca dolazi iz EU fondova, poručio je o ovom programu Tomislav Tomašević.

Obnova brani javne interese

Uz dosad navedeno, Grad odlukom iz 2023. godine i obnavlja platoe. Ti su projekti skuplji, a i zahtjevniji. No, kako je podsjetila zamjenica Dolenec, potpisivanjem kriterija o obnovi 30 platoa brane se javni interesi tih površina koje građani koriste kao javne. Napomenula je da je u planu obnova nekoliko platoa godišnje, no svaka nova obnova jedna je više u odnosu na 'nula' obnova koliko je bilo prije donošenja Odluke. Ovim zahvatima stvara se 'zalog za budućnost', istaknula je Dolenec.

- Mnogi ne znaju da platoi isto tako nisu javna imovina. Uglavnom su krovovi garaža koje su privatno vlasništvo. Međutim, koriste se kao javne površine, kao trgovi. U tom smislu smo isto tako našli način da financiramo obnovu platoa jer tako de facto obnavljamo glavne javne prostore u kvartovima. Dosad je tako obnovljeno 13 platoa. 30 je na listi prioriteta koja je napravljena nakon javnog poziva. I, za tu svrhu u 2026. godini iz gradskog proračuna  je izdvojeno 3 milijuna eura, rekao je gradonačelnik.

Sudjeluju u državnom programu

Konačno, Zagreb sudjeluje u državnom programu za dizala. Doprinosi sredstvima za ugradnju vlastitim sredstvima, poručila je zamjenica Danijela Dolenec. Tim sredstvima, u Gradu Zagrebu u okviru projekta kojega je nositelj država 80 posto iznosa ugradnje dizala u višestambenim zgradama financirat će se javnim sredstvima, pojasnila je. Prioritizirani su kriteriji što se tiče samog susjedstva, podsjetila je na glavni uvjet.

- Kad govorimo o ugradnji dizala, s obzirom na to da dio naših stanovnika - posebice starijih koji su manje pokretljivi, nema liftove u zgradama, a to im stvara probleme - država je, kao što znate, isto pokrenula program sufinanciranja ugradnje dizala. To je i Grad Zagreb na neki način se tome priključio. I građanima sufinanciramo ugradnju dizala. Zasad je u tu svrhu, u ovoj godini izdvojeno milijun eura, no to je samo za početak. Povećat će se u idućoj godini, objasnio je Tomašević.

Nadovezao se komentirajući da su ovakvi projekti nužni gradu uz 'uobičajene', infrastrukturne radove koji su se intenzivirali od početka ljeta. Obnova, kako je rekao, nije samo radovi na cestama, vodovodu ili tramvajskim prugama – već i ovakvi postupci koji grad čine ljepšim i sveukupno ugodnijim za život.