HEP sprema veliki zahvat u Vinodolskoj dolini: Tuneli, podzemna strojarnica i brana visoka 30 metara

U Vinodolskoj dolini sprema se veliki energetski zahvat. HEP planira izgradnju crpne/reverzibilne hidroelektrane Vinodol, instalirane snage do 160 MW, a projekt je sada ušao u postupak procjene utjecaja na okoliš. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije objavilo je informaciju o zahtjevu 11. kolovoza 2026., čime je napravljen još jedan korak prema realizaciji projekta.

Riječ je o sustavu koji bi povezivao postojeći bazen Tribalj u Vinodolskoj dolini s novim gornjim bazenom Razromir na padinama Medvedaka. Razlika u visini između njih je velika - donji bazen nalazi se na oko 60 metara nadmorske visine, dok je gornji planiran na oko 800 metara. Upravo će se ta visinska razlika koristiti za proizvodnju električne energije.

Voda će se pumpati gotovo 800 metara više

Princip rada ovakve elektrane prilično je jednostavan. Kada u sustavu ima viška električne energije, voda se iz donjeg bazena pumpa prema gornjem. Kada potrošnja poraste, voda se pušta natrag prema dolje i prolaskom kroz turbine proizvodi električnu energiju.

Kod Vinodola bi se za taj ciklus koristilo oko milijun kubičnih metara vode. Voda bi se s razine od oko 56 metara pumpala prema gornjem bazenu na približno 820 metara nadmorske visine. Elektrana bi dnevno mogla raditi oko 10 do 10,5 sati u crpnom režimu, dok bi turbinski rad trajao oko 7,5 do osam sati.

Projektirani protok iznosi oko 24 kubična metra u sekundi tijekom proizvodnje električne energije te oko 18 kubičnih metara u sekundi prilikom crpljenja.

CHE Vinodol | Foto: HEP proizvodnja

Gotovo 1,8 kilometara tlačnog cjevovoda

Građevinski dio projekta bit će vrlo opsežan. Sustav uključuje postojeći donji bazen Tribalj površine oko 41 hektar, donji tunel dug približno 300 metara, podzemnu strojarnicu, tlačni cjevovod te novi gornji bazen Razromir površine oko 24 hektara.

Najduži pojedinačni element bit će tlačni cjevovod dug oko 1.780 metara. Planiran je kao podzemni čelični cjevovod ubetoniran u rov.

Uz njega se planira i gornji tunel dug oko 704 metra te pristupni tunel prema strojarnici dug približno 160 metara. Za potrebe izgradnje i kasnijeg održavanja izvest će se i nove pristupno-servisne prometnice.

CHE Vinodol | Foto: HEP proizvodnja

Strojarnica se skriva pod zemljom

Jedan od zanimljivijih dijelova projekta je sama strojarnica. Ona bi trebala biti smještena pod zemljom, u armiranobetonskom kružnom oknu unutarnjeg promjera do 26 metara.

Planirane su dvije proizvodne jedinice s turbinama tipa Francis. Pristup strojarnici omogućit će tunel povezan s pristupnom cestom s postojeće državne ceste DC99. Uz taj prostor planira se i montažni plato, privremeni gradilišni sadržaji, skladište, prostor za održavanje i objekt za upravljanje elektranom.

Na istoj razini smjestili bi se i glavni transformatori te rasklopno postrojenje od 110 kV. Elektrana bi se potom priključila na postojeći 110-kilovoltni elektroenergetski sustav.

CHE Vinodol | Foto: HEP proizvodnja

Novi bazen iza brane visoke do 30 metara

Najveći novi površinski objekt bit će gornji bazen Razromir, koji će nastati u prirodnoj udolini Koreni.

Na sjeverozapadnoj strani udolina će se zatvoriti nasutom branom dugom oko 256 metara. Kruna brane bit će široka približno šest metara, a maksimalna visina dosezat će oko 30 metara. Po vrhu brane planirana je i obodna cesta.

Ukupni volumen gornjeg bazena trebao bi iznositi oko 2,1 milijun kubičnih metara, dok bi za svakodnevni ciklus rada bilo potrebno oko 650.000 kubika. Vodonepropusnost bazena planira se osigurati asfaltnim slojem ili PVC geomembranom.

Projekt sada ide kroz okolišni postupak

Zbog snage veće od 100 MW za projekt je obvezna procjena utjecaja na okoliš, a postupak vodi Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije. Sljedeći korak je imenovanje stručnog povjerenstva koje će razmatrati studiju utjecaja na okoliš.

Nakon toga studija ide na javnu raspravu, koja ne može trajati kraće od 30 dana, uz javni uvid i javno izlaganje projekta. Studiju je u travnju 2026. izradio Elektroprojekt iz Zagreba.