Što se u Hrvatskoj može graditi bez građevinske dozvole: Kućica na drvetu, ribnjak, električni pastir…

Građevinska dozvola jedan je od onih dokumenata za koji svi znaju da postoje, ali puno manje ljudi zna kada im je zapravo potrebna. Posebno je mnogo nedoumica kada se radi o manjim zahvatima oko kuće.

Treba li dozvola za nadstrešnicu, terasu, bazen, ogradu ili malu pomoćnu zgradu? Odgovor nije jednostavno 'da' ili 'ne', jer gradnja bez građevinske dozvole ne znači nužno i gradnju bez ikakve dokumentacije.

Za neke zahvate ne treba ni dozvola ni glavni projekt, dok se drugi mogu izvesti bez građevinske dozvole, ali samo uz glavni ili tipski projekt, a za dio njih potrebno je prijaviti i početak građenja. Upravo ove razlike detaljno uređuje novi Pravilnik o građevinama i radovima za koje nije potrebna građevinska dozvola, čiji je prijedlog trenutačno u javnom savjetovanju.

Pri tomu vrijedi jedno jako važno pravilo: činjenica da građevinska dozvola nije potrebna ne znači da se može graditi bilo gdje i bilo kako. Investitor, projektant i izvođač i dalje se moraju pridržavati drugih propisa i pravila struke, imovinskopravnih odnosa i, uz iznimke navedene u Pravilniku, prostornih planova.

Sjenice, terase, bazeni, ribnjak…

Za vlasnike kuća vjerojatno je najzanimljiviji popis onoga što se prema prijedlogu može napraviti bez građevinske dozvole, ali i bez glavnog projekta. Na građevnoj čestici postojeće zgrade ili zgrade za koju već postoji akt kojim se odobrava građenje može se, među ostalim, napraviti vrtna sjenica. U istu kategoriju ulazi slobodnostojeća ili sa zgradom konstruktivno povezana nadstrešnica površine do 20 četvornih metara, pod uvjetom da je izvan tlocrtnih gabarita postojeće zgrade.

Bez dozvole i glavnog projekta može se napraviti i terasa uz postojeću zgradu, u razini terena i površine do 20 četvornih metara. Na popisu su i ograda visine do 2,2 metra, ogradni zid do 1,6 metara te potporni zid do jednog metra.

Bez građevinske dozvole i projekta mogu se obavljati i brojni radovi na postojećoj kući, primjerice zamjena vanjskih i unutarnjih prozora i vrata, ugradnja grijanja, hlađenja ili klimatizacije snage do 30 kW te dodavanje novih otvora u nenosivom pregradnom zidu. U ovu kategoriju ulaze i staze, platoi i stube oslonjeni neposredno na tlo, stabilne dječje igračke, otvoreno ognjište do tri četvorna metra i vrtni bazen ili ribnjak dubine do jednog metra.

ilustracija | foto: Magnific / Canva

Ilustracija: Unsplash

Ograničenja

Zanimljiva granica pojavljuje se kod većih bazena i pomoćnih objekata. Ukopani bazen tlocrtne površine do 100 četvornih metara također se prema prijedlogu može graditi bez građevinske dozvole, ali za njega je potreban glavni projekt. Isto vrijedi za ogradu višu od 2,2 metra, ogradni zid viši od 1,6 metara i potporni zid viši od jednog metra.

Još zanimljiviji primjer je pomoćna zgrada. Na građevnoj čestici postojeće zgrade, odnosno zgrade za koju postoji akt kojim se odobrava građenje, može se bez građevinske dozvole podići jednoetažna pomoćna zgrada do 50 četvornih metara. Međutim, to više nije kategorija u kojoj se jednostavno može krenuti s radovima. Potreban je glavni projekt, prijavljuje se početak građenja, provodi stručni nadzor, a za takvu građevinu izdaje se i uporabna dozvola.

Plastenici, boćališta, pojila…

Pravilnik ima i niz manje očekivanih primjera koji pokazuju koliko je širok raspon onoga što se može graditi bez klasične građevinske dozvole. Tako se, između ostalog, bez dozvole i glavnog projekta može graditi boćalište, klimatološka i kišomjerna postaja, pojedinačna grobnica i spomenik unutar postojećeg komunalno opremljenog groblja te zaklonište Hrvatske gorske službe spašavanja od nevremena i niskih temperatura u planini ili nepristupačnom području.

Tu su i poljoprivrednicima su zanimljivi plastenici širine do šest metara i visine u sljemenu do 3,5 metara, bez temelja i poda. Kao i električni pastir, pojilo, konstrukcija za držanje košnica te određene nadstrešnice za stoku. Na popisu se nalaze čak i lovačka čeka, hranilište, solište i mrcilište te ugljenara izvan građevinskog područja promjera i visine do četiri metra.

Treba reći i da se bez građevinske dozvole, ali uz glavni projekt, novim propisom omogućuje i postavljanje fotonaponskih modula na postojećim građevinama, uključujući sustave za proizvodnju električne energije za vlastite potrebe ili predaju energije u javnu mrežu. Tu je i infrastruktura za punjenje električnih vozila, čak i s pripadajućom nadstrešnicom na kojoj se nalaze fotonaponski moduli.

ilustracija | foto: Magnific / Canva

ilustracija | foto: Magnific / Canva

Mobilne kućice

Dio novog Pravilnika odnosi se na turizam. Na području koje je lokacijskom dozvolom određeno za kamp mogla bi se bez građevinske dozvole i bez glavnog projekta postavljati jednoetažna modularno-montažna, odnosno pokretna kućica površine do 40 četvornih metara i najveće visine 3,5 metara.

No, važno je istaknuti, to ne znači da se takva kućica može jednostavno postaviti na bilo kojoj privatnoj parceli. Odredba se izričito odnosi na područje kampa određeno lokacijskom dozvolom i kućica mora odgovarati uvjetima iz te dozvole.

Pravilnik otvara mogućnost gradnje za 'robinzonski turizam'. Na području određenom lokacijskom dozvolom za tu vrstu turizma bez građevinske dozvole, ali uz glavni projekt, mogla bi se graditi kućica na drvetu površine do 20 kvadrata. Dopuštena bi bila i zgrada iste površine izrađena od drveta ili drugog lakog prirodnog materijala. Za te turističke građevine ne bi se pak prijavljivao početak građenja niti bi se izdavala uporabna dozvola.