Plaće najtraženijih majstora ispod prosjeka, ali dnevnice su druga su priča, ovi bauštelci najviše zarađuju

Građevinski sektor u Hrvatskoj i dalje se suočava s kroničnim nedostatkom radne snage, a preporuke Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za 2026. godinu potvrđuju da se taj trend ne smanjuje. Najizraženiji deficit bilježi se u klasičnim zanatskim građevinskim zanimanjima, koja su ključna za izvođenje osnovnih i završnih građevinskih radova. Tako su zidari, tesari i armirači i dalje među vrućim zanimanjima za koje se na svakom gradilištu traži bauštelac više, a njihova potražnja prisutna je kontinuirano tijekom cijele godine.

Poslodavci u građevini sve češće upozoravaju da nedostatak tih profila izravno usporava realizaciju projekata. HZZ zato preporučuje povećanje upisa u ove programe, ali i dodatno poticanje učenika kroz stipendije i lokalne potpore.

• Kraljevstvo za zidara, tesara i armirača! Bauštelci u vrhu deficitarnih zanimanja u Hrvatskoj

No, što je s plaćama u najtraženijim bauštelskim zanimanjima? Istražili smo koliko u prosjeku iznose i da li su dovoljno stimulativne za mlade i one spremne za prekvalifikaciju, a ono što smo doznali poprilično je poražavajuće - zidar, tesar, armirač, fasader, keramičar, soboslikar i radnik za suhu gradnju zarađuju ispod državnog prosjeka. Barem službeno.

Slabije plaćen sektor

Prema podacima Državni zavod za statistiku (DZS), prosječna neto plaća u Hrvatskoj u studenome 2025. iznosila je oko 1.498 eura, dok je prosječna bruto plaća bila 2.093 eura, uz godišnji rast od gotovo 10 posto. Istodobno, u građevinarstvu su prosječne plaće i dalje niže od državnog prosjeka, ali pojedina majstorska zanimanja često ostvaruju veće prihode zbog potražnje i rada po učinku.

Podaci pokazuju da je u prvom tromjesečju 2025. prosječna neto plaća u građevinskom sektoru iznosila oko 1.107 eura, što ga svrstava među slabije plaćene sektore u službenim statistikama. Međutim, realna tržišna situacija pokazuje drugačiju sliku jer su mnogi radnici plaćeni kroz dnevnice, stimulacije ili rad po kvadratnom metru.

Upravo zbog toga stručnjaci za tržište rada naglašavaju kako statistika često podcjenjuje stvarne prihode građevinskih radnika.

keramičar | foto: Freepik

Prosječne mjesečne plaće

Administrativni podaci tržišta rada i analiza oglasa pokazuju da se plaće za osnovna građevinska zanimanja u Hrvatskoj najčešće kreću između 1.000 i 1.500 eura neto. Uz znatne razlike ovisno o iskustvu, regiji i vrsti posla.

Tako zidari danas prosječno zarađuju oko 1.150 eura neto, dok se raspon kreće od približno 1.000 do 1.350 eura. Tesari i armirači nalaze se u sličnom rasponu te često ostvaruju oko 1.200 eura mjesečno, uz mogućnost rasta do oko 1.400 eura kod iskusnijih radnika.

• Totalna rekonstrukcija: Izrada demit fasade, od skele i stiropora do savršenog 'grunda' i silikonske žbuke

Nešto bolje plaće imaju fasaderi, čiji se prosjek procjenjuje na oko 1.300 eura neto, dok raspon može doseći i 1.600 eura, osobito na projektima energetske obnove. Soboslikari ili ličioci najčešće ostvaruju između 1.000 i 1.450 eura, a prosjek se kreće oko 1.200 eura. Radnici za suhu gradnju, odnosno knauf majstori, zbog sve veće potražnje često ostvaruju 1.300 eura ili više, uz raspon od 1.100 do 1.600 eura.

Najvišu prosječnu zaradu među zanimanjima s etiketom 'deficitarni' imaju keramičari. Zbog stalne potražnje i mogućnosti rada po kvadratnom metru, njihova prosječna mjesečna zarada procjenjuje se na oko 1.500 eura, a kod samostalnih majstora može doseći i 2.000 eura.

primanja u građevini | foto: AI / Chat GPT

Dnevnice i satnice

No, treba znati i da velik broj hrvatskih bauštelaca ne radi za plaću. Naime na našim gradilištima i dalje se njihov rad kompenzira kroz dnevnice ili satnice, osobito na manjim projektima i kod kooperantskih radova.

U ovoj opciji zidari u pravilu ostvaruju dnevnicu između 60 i 90 eura, odnosno satnicu od oko 7 do 11 eura. Tesari i armirači obično imaju nešto više dnevnice, koje se kreću između 70 i 100 eura, dok satnice mogu doseći oko 12 eura.

• Totalna rekonstrukcija: Žbukanje i gletanje 600 kvadrata zidova i stropova

Fasaderi i knauf majstori nalaze se u višem rasponu građevinskih satnica, najčešće između 9 i 15 eura po satu, što znači dnevnice od oko 80 do 120 eura. Soboslikari se najčešće nalaze u rasponu između 8 i 13 eura po satu, ovisno o vrsti radova i iskustvu.

Najviše satnice ponovno imaju keramičari, kod kojih se satnica na tržištu često kreće između 12 i 20 eura, dok dnevnice mogu doseći i 160 eura kod zahtjevnijih projekata ili specijaliziranih radova.

primanja u građevini | foto: AI / Chat GPT

Rad po kvadratu

Važan razlog razlike između službenih statistika i stvarne zarade u građevini jest činjenica da se mnogi radovi naplaćuju po kvadratnom metru, a ne kroz fiksnu plaću. Na primjer, rad na postavljanju keramike često se naplaćuje između 18 i 35 eura po kvadratnom metru, ovisno o vrsti pločica i složenosti posla. Fasaderski radovi, poput ugradnje toplinske izolacije i armiranja fasade, obično se naplaćuju između 12 i 20 eura po kvadratu.

Soboslikarski radovi u pravilu su nešto jeftiniji te se kreću između 2 i 5 eura po kvadratnom metru, dok se izrada knauf pregradnih zidova ili obloga može naplatiti 20 do 40 eura po kvadratu. Upravo takav model rada omogućuje pojedinim majstorima da u dobrim mjesecima zarade znatno više od službenih prosjeka.

- Treba naglasiti da za obrtnički sektor ne postoje jedinstveni i pouzdani podaci o prosječno isplaćenim plaćama u navedenim zanimanjima. Riječ je pretežno o majstorskim zanimanjima u kojima je izvođač često ujedno i vlasnik obrta. U takvim slučajevima majstor si ne isplaćuje klasičnu plaću kao zaposlenik, već njegov osobni dohodak proizlazi iz ukupnog poslovnog rezultata obrta. Zbog te specifičnosti teško je govoriti o usporedivim prosjecima kao u sustavu klasičnog zapošljavanja, komentiraju bauštelske plaće iz Hrvatske obrtničke komore (HOK).

šalovanje zida | foto: Ivana Solar

Promjena fiskalne politike i rad na crno

HOK smo pitali za preporuke kada je u pitanje smanjenje deficita bauštelskih zanimanja. Odgovor ide u više pravaca.

- Povećanje kvota za zapošljavanje stranih radnika predstavlja nužnu kratkoročnu mjeru za ublažavanje manjka radne snage, ali samo po sebi nije dugoročno rješenje. Ključni fokus mora biti na privlačenju i zadržavanju domaćih radnika, osobito mladih, kao i na poticanju povratka kvalificiranih radnika iz inozemstva. U tom kontekstu važnu ulogu ima fiskalna politika, posebno smanjenje opterećenja plaća porezima i doprinosima, čime bi se povećala konkurentnost rada u Hrvatskoj.

• Estrih: Sve tajne kvalitetne podne glazure i kako u 5 koraka samostalno obaviti posao

Iz HOK-a dodaju i kako kod stvaranja prava slike o deficitarnim zanimanjima u građevini treba uzeti u obzir i rad na crno u pojedinim zanimanjima.

- Utjecaj rada na crno teško je precizno kvantificirati, ali je realno pretpostaviti da on djelomično utječe na ukupnu sliku tržišta rada. Vjerojatnije je da je taj utjecaj nešto vidljiviji kod poslova za koje nije nužna formalna stručna osposobljenost, primjerice u segmentu suhe gradnje. S druge strane, kod složenijih građevinskih radova za koje se uredno vodi i potpisuje e-građevinski dnevnik, prostor za neformalni rad znatno je manji pa je i utjecaj rada na crno u tim zanimanjima ograničen, objašnjavaju iz HOK-a.