Javnost se buni zbog novog CGO-a u Zagrebu: Jedni se boje smrada, drugi toksina, evo što je opravdano

Ukupno 862 komentara, manje od 20 djelomično prihvaćenih i samo dva u cijelosti prihvaćena. Takvo je stanje nakon javnog savjetovanja u vezi objavljene Studije o utjecaju na okoliš novog CGO-a na zemljištu od milijun kvadrata u zagrebačkom Resniku. Mnogi su u savjetovanju izrazili svoje sumnje, od toga hoće li smrdjeti u blizini CGO-a pa do toga treba li ga se uopće graditi ili graditi na način koji je predložen.

Bilo je i prisjećanja na Studiju o gospodarenju otpadom iz 2016., no taj komentar djelomično je prihvaćen. Sve dileme, ali i svi odgovori sada su objavljeni u jednom dokumentu koji se može pronaći na stranicama Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije. Pročešljali smo ga i izvukli neka od pitanja koja su nas zainteresirala, kao i ona djelomičko prihvaćena i prihvaćena – koja su u manjini.

• Priključak na javnu 'vodu' i staklenički plinovi: Kontroverzne farme od 600 milijuna eura odrazit će se na okoliš

'Sadrži prevelik broj nedostataka, metodoloških propusta'

- Studija o utjecaju na okoliš za CGO Zagreb pokazala je kroz analizu da sadrži prevelik broj nedostataka, metodoloških propusta, neistinitih tvrdnji i neobrađenih rizika – od pogrešne koncepcije sustava, loše odabrane lokacije, neprocjene najgorih scenarija, do zastarjelih i nepotpunih podataka. Možete li obrazložiti kako ovako koncipirana Studija, s tolikim brojem dokazanih propusta i nelogičnosti, može uopće služiti kao pravna i stručna osnova za donošenje odluke o prihvatljivosti zahvata?, tek je jedan u nizu sličnih komentara podnesenih u javnom savjetovanju o Studiji utjecaja na okoliš koja će se graditi na najvećem zemljištu u Zagrebu, na prostoru Resnika.   

Ukratko, u komentarima na projekt Centra za gospodarenje otpadom (CGO) Zagreb neke je brinulo pitanje detaljne toksikološke procjene, posebno zbog blizine naselja, ali i poljoprivrednih zemljišta i vodozaštitnih zona. Bio je i komentar prema kojemu se projekt pokreće prije donošenja novog Plana gospodarenja otpadom Grada Zagreba do 2029. godine, a jedan komentar čak je spominjao socio-ekonomske učinke – poput utjecaja na kvalitetu života ili vrijednosti nekretnina. U jednome je izražena zabrinutost zbog pripreme otpada za spaljivanje.

No, prema odgovorima, bili su neutemeljeni. U odgovorima se navodi da studija procjenjuje sve relevantne utjecaje na okoliš i zdravlje ljudi, da je CGO planiran postojećim planovima gospodarenja otpadom grada i države, dok je novi gradski plan u izradi. Navodi se i da socioekonomske analize poput utjecaja na vrijednost nekretnina nisu obvezan sadržaj studije. Kao razlog za jedan centralni CGO navodi se analiza različitih opcija upravljanja otpadom.

• Konačno sanacija najvećeg smetlišta u Zagrebu: Milijun je problema, najveći drenaža

Malo djelomično prihvaćenih

Nešto malo komentara djelomično je prihvaćeno. Budući da smo ih u dokumentu izbrojali 16, zanimalo nas je kakvog su sadržaja i kako izgledaju odgovori djelomičnog prihvaćanja. Izdvajamo dva koja su poslali Zavod za prostorno planiranje i jedan inženjer građevinarstva.

Jedan komentator iznosi stručne primjedbe na studiju, posebno na biokemijsko-tehnološki dio, vođenje procesa, kontrolu kvalitete i ulogu laboratorija, te postavlja pitanja o kvaliteti komposta, svojstvima otpada i zbrinjavanju pojedinih izlaznih tokova. Drugi komentator smatra da je studija stručno izrađena, ali predlaže dodatna pojašnjenja vezana uz prometno opterećenje i pristup CGO-u. Predlaže bolje prometno povezivanje, uključujući dodatne cestovne pravce i mogućnost željezničkog prijevoza otpada.

Komentari su djelomično prihvaćeni. U odgovoru se navodi da će centar za inovacije promicati smanjenje otpada, a planiran je i laboratorij za praćenje procesa. Kvaliteta komposta pratit će se analizama i procesnim parametrima, a radnici će proći edukaciju. Također se navodi da bi predložena prometna rješenja mogla doprinijeti kvalitetnijem sustavu, dok su u studiji već obrađeni prometni utjecaji i mjere zaštite okoliša.

Jedina dva u cijelosti prihvaćena komentara odnosila su se na pitanje 'buke baklji', za što je istaknuto da ne postoji kumulativni izračun – te na pitanje prikaza karte izofona i granica buke. U skladu s komentarima, treba dodati baklju u noćne scenarije te dostaviti karte izofona.

Novo postrojenje značilo bi zatvaranje Jakuševca

Podsjećamo, prema idejnom rješenju predstavljenom 2024. godine, novi CGO sadržavat će upravnu zgradu, dio za mehaničku obradu otpada, za biosušenje MKO, servisni centar, skladište GIO i reciklaža, upravnu zgradu te biokemijsko postrojenje. 

Inače, zahtjev za procjenu utjecaja na okoliš CGO-a podnesen je Ministarstvu prije gotovo godinu dana. Za potrebe procjene izrađena je Studija utjecaja na okoliš, koja je od srpnja do rujna 2025. bila u javnoj aspravi od 45 dana, a održano je i javno izlaganje. 

Tijekom rasprave zaprimljeno je ukupno 79 podnesaka javnosti, odnosno 862 pojedinačna mišljenja, primjedbe i prijedloga, koja su obrađena i predana Ministarstvu u obliku Izvješća o javnoj raspravi. Grad je time osigurao transparentan proces uključivanja javnosti, što je ključni korak prema nastavku projekta.