Kraljevstvo za zidara, tesara i armirača! Bauštelci u vrhu deficitarnih zanimanja u Hrvatskoj

Građevinski sektor u Hrvatskoj i dalje se suočava s kroničnim nedostatkom radne snage, a preporuke Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za 2026. godinu potvrđuju da se taj trend ne smanjuje. Najizraženiji deficit bilježi se u klasičnim zanatskim građevinskim zanimanjima, koja su ključna za izvođenje osnovnih i završnih građevinskih radova. Tako su zidari, tesari i armirači i dalje su među vrućim zanimanjima za koje se na svakom gradilištu traži bauštelac više, a njihova potražnja prisutna je kontinuirano tijekom cijele godine.

Svake godine na temelju Uredbe Vlade Republike Hrvatske o praćenju, analizi i predviđanju potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima, te izradi i uzimanju u obzir preporuka za obrazovnu upisnu politiku, Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) provodi analizu i prognozu potreba tržišta za pojedinim zvanjima. Na temelju analiza izrađuju preporuke za obrazovnu upisnu politiku koje uključuju podatke o deficitarnim zanimanjima u Hrvatskoj.

Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja za 2026. godinu upravo su objavljene, a rezultati, barem kada je u pitanju građevinski sektor nisu blistavi. Bauštelaca kronično nedostaje, posebno kada su u pitanju klasični zanatski majstori.

HZZ stoga ponovno naglašava potrebu povećanja upisnih kvota i jačeg stipendijskog poticanja obrazovanja u građevinskim zanimanjima. Poseban naglasak stavljen je na strukovna, trogodišnja i četverogodišnja zanimanja koja čine okosnicu operativnog dijela gradilišta.

Naime, analize tržišta rada pokazuju da se bez sustavne obrazovne politike deficit neće moći nadoknaditi ni u srednjem roku. Građevina se tako potvrđuje kao jedan od sektora s najvećim strukturnim manjkom radne snage u gotovo svim dijelovima zemlje.

Zanatska zanimanja najtraženija

Najizraženiji deficit bilježi se u klasičnim zanatskim građevinskim zanimanjima, koja su ključna za izvođenje osnovnih i završnih građevinskih radova. Zidari, tesari i armirači i dalje su među najoželjnijim profilima, a njihova potražnja prisutna je gotovo kontinuirano tijekom cijele godine.

Uz njih, značajan manjak bilježi se i kod fasadera, keramičara, soboslikara (ličilaca) te radnika za suhu gradnju. Riječ je o zanimanjima koja zahtijevaju praktične vještine, ali su godinama bila u sjeni popularnijih obrazovnih smjerova.

Poslodavci u građevini sve češće upozoravaju da nedostatak tih profila izravno usporava realizaciju projekata. HZZ zato preporučuje povećanje upisa u ove programe, ali i dodatno poticanje učenika kroz stipendije i lokalne potpore. Bez jačanja interesa mladih za zanatska zanimanja, građevinski sektor riskira daljnje produbljivanje problema s radnom snagom.

Deficit po županijama

Analiza preporuka po županijama pokazuje da je nedostatak građevinske radne snage gotovo univerzalan problem na razini cijele Hrvatske, iako se pojedini profili razlikuju ovisno o regionalnim specifičnostima. U većini županija najizraženiji je manjak zidara, tesara i armirača, što ukazuje na sustavni deficit temeljnih zanatskih zanimanja bez kojih nije moguće pokrenuti ni završiti građevinske projekte.

U većim urbanim sredinama i gospodarski snažnijim regijama dodatno se ističe potreba za fasaderima, keramičarima i soboslikarima, osobito zbog velikog broja novogradnji i projekata energetske obnove. Turističke županije suočavaju se pak s pojačanom potražnjom za radnicima završnih građevinskih radova, što je izravno povezano s investicijama u smještajne kapacitete i obnovu postojećih objekata.

Kontinentalne županije, osobito one uključene u infrastrukturne projekte, bilježe snažan deficit instalaterskih zanimanja. Prije svega vodoinstalatera i instalatera sustava grijanja i hlađenja.

Traže se instalateri

Osim klasičnih građevinskih zanata koje smo već spomenuli, preporuke za 2026. godinu posebno ističu i deficit instalaterskih zanimanja povezanih s modernim sustavima gradnje. Vodoinstalateri te instalateri grijanja, hlađenja i klimatizacije sve su traženiji zbog rasta energetske obnove, ugradnje dizalica topline i složenijih tehničkih sustava u zgradarstvu.

Ova zanimanja nalaze se na sjecištu građevine i tehničkih struka, što dodatno povećava njihovu vrijednost na tržištu rada. Stoga se u praksi često događa da se završni radovi odgađaju upravo zbog nedostatka kvalificiranih instalatera.

U ovom kontekstu HZZ u preporukama naglašava potrebu jačanja obrazovnih programa koji prate suvremene tehnologije u gradnji. Time se želi osigurati ne samo dovoljan broj radnika, već i njihova stručna osposobljenost za nove standarde gradnje. Instalaterska zanimanja tako postaju jedan od ključnih segmenata budućeg razvoja građevinskog sektora.

Dugoročni izazov obrazovne politike

Preporuke za 2026. godinu jasno pokazuju da problem nedostatka građevinskih radnika nije privremen, već strukturni. Gotovo sva lokalna tržišta rada bilježe slične obrasce – manjak kvalificiranih radnika u građevini, uz istovremeni višak kadrova u nekim drugim sektorima. HZZ zato građevinu prepoznaje kao jedno od prioritetnih područja za usmjeravanje obrazovne i stipendijske politike.

Posebno se naglašava važnost suradnje obrazovnih institucija, lokalne samouprave i poslodavaca. Bez takvog pristupa, povećanje upisa neće automatski rezultirati kvalitetnom radnom snagom. Dugoročno, stabilnost građevinskog sektora ovisit će o sposobnosti sustava da mladima ponudi jasnu perspektivu zapošljavanja i profesionalnog razvoja. Građevinska zanimanja tako ostaju jedan od ključnih testova učinkovitosti obrazovne politike u Hrvatskoj.