Od Novske do granice sa Srbijom: HŽ za 20 milijuna eura obnavlja slavonske tračnice

I ptice na grani znaju kako su hrvatski vlakovi prespori i kako je dio željezničke infrastrukture godinama zapušten. Ipak, posljednjih nekoliko godina Hrvatske željeznice (HŽ) intenzivnije rade na modernizaciji i rekonstrukciji pruga diljem zemlje. Velik dio tih projekata provodi se upravo u Slavoniji, a nedavno je raspisan i natječaj vrijedan oko 20 milijuna eura za obnovu više dionica pruga na ovom području.

Riječ je o obnovi dionica Sibinj - Slavonski Brod (dvokolosiječna pruga, ukupno oko 14,6 kilometara), Andrijevci - Garčin (7,8 kilometara), Strizivojna Vrpolje - Andrijevci (8,9 kilometara) te Strizivojna Vrpolje  Ivankovo (dvokolosiječna dionica ukupne duljine oko 42,6 kilometara). Sve navedene dionice nalaze se na pruzi M104 Novska - Tovarnik - državna granica, jednoj od važnijih željezničkih veza u Hrvatskoj.

Važna prometna veza istoka Hrvatske

Na promatranim dionicama nalaze se kolodvori Garčin, Andrijevci, Slavonski Brod, Sibinj, Ivankovo i Stari Mikanovci, kao i nekoliko stajališta te željezničko-cestovnih prijelaza. Pruga je projektirana tako da omogućuje brzine vlakova do 160 kilometara na sat, no zbog dotrajalosti pojedinih elemenata infrastrukture trenutačno dopuštene brzine znatno su niže.

Na nekim dionicama maksimalna brzina iznosi između 60 i 100 kilometara na sat. Razlog tome ponajprije je dugogodišnja eksploatacija pruge, budući da su posljednji veći remonti pojedinih dionica izvedeni još krajem 1980-ih i početkom 1990-ih godina. Istrošenost tračnica, truljenje drvenih pragova i zablaćenje tucaničkog zastora doveli su do poremećaja geometrije kolosijeka, što negativno utječe na sigurnost, stabilnost i udobnost vožnje.

Željeznička pruga u Slavoniji | Foto: HŽ Infrastruktura

Radovi na gornjem pružnom ustroju

Kako bi se osigurala veća pouzdanost i sigurnost željezničkog prometa, planirana je obnova gornjeg pružnog ustroja. Radovi uključuju djelomičnu zamjenu kolosiječne rešetke, odnosno zamjenu dotrajalih drvenih pragova novim armiranobetonskim i impregniranim drvenim pragovima te zamjenu istrošenih tračnica tipa 60E1 novima istog tipa.

Predviđena je i dopuna tucaničkog zastora, reguliranje i planiranje kolosijeka te aluminotermijsko zavarivanje tračnica, čime će se formirati dugotračno zavaren kolosijek. Takvo rješenje omogućuje stabilniju vožnju, smanjuje vibracije i produžuje vijek trajanja infrastrukture.

U sklopu radova provodit će se i krčenje vegetacije te čišćenje pružnog pojasa, demontaža dotrajalih elemenata kolosijeka i ugradnja novih pružnih naprava. Planirana je i ugradnja prijelaznih tračnica te posebnih Mathe naprava koje sprječavaju uzdužno pomicanje tračnica. Nakon završetka radova provest će se brušenje vozne površine tračnica radi postizanja optimalnih kontaktnih uvjeta između kotača i tračnice, dok će se sav višak materijala propisno zbrinuti.

Poseban dio radova odnosi se na željezničko-cestovne prijelaze. Na pojedinim lokacijama predviđena je njihova sanacija, što uključuje ugradnju novih tračnica i pragova, postavljanje sintetičkog popođenja te asfaltiranje prilaznih površina. Na nekim prijelazima provest će se demontaža postojećih elemenata i njihova ponovna ugradnja nakon završetka radova na kolosijeku.

Željeznička pruga u Slavoniji | Foto: HŽ Infrastruktura

Signalno-sigurnosni i telekomunikacijski sustavi

Sigurnost prometa na pruzi osigurava se signalno-sigurnosnim uređajima temeljenima na relejnoj tehnologiji tipa SpDrL-30. Ovi sustavi omogućuju kontrolu vlakova, upravljanje signalima i sigurno odvijanje prometa između kolodvora.

Na otvorenoj pruzi promet je dodatno osiguran automatskim pružnim blokom, koji dijeli prugu na više prostornih odsjeka i time omogućuje održavanje sigurnog razmaka između vlakova. Željezničko-cestovni prijelazi opremljeni su svjetlosno-zvučnom signalizacijom, polubranicima i senzorima za detekciju vlakova.

Uređaji su povezani s kolodvorskim sustavima te omogućuju automatsko uključivanje i isključivanje zaštite prijelaza ovisno o kretanju vlakova. Daljinska kontrola i nadzor stanja uređaja provodi se iz kolodvora, čime se omogućuje brzo reagiranje u slučaju smetnji ili kvarova.

Telekomunikacijska infrastruktura sastoji se od pružnih bakrenih i optičkih kabela, dispečerskih komunikacijskih sustava te telefonskih i razglasnih uređaja u kolodvorima. Optički kabel kapaciteta 48 optičkih niti koristi se za prijenos podataka i povezivanje suvremene mrežne infrastrukture, dok dispečerski sustav omogućuje koordinaciju željezničkog prometa i elektrovuče.

Pruga, ilustracija | Foto: Unsplash

Elektroenergetski sustav i kontaktna mreža

Na cijeloj dionici pruga je elektrificirana izmjeničnim sustavom električne vuče napona 25 kV i frekvencije 50 Hz. Kontaktna mreža smještena je na nosive stupove na otvorenoj pruzi, dok su u kolodvorskim područjima korištene portalne konstrukcije. Takvo rješenje omogućuje promet vlakova brzinama do 160 kilometara na sat na glavnim kolosijecima.

Napajanje kontaktne mreže osigurava se iz elektrovučnih postrojenja Jankovci, Andrijevci i Nova Kapela, dok su dodatna rasklopna postrojenja smještena kod Ivankova i Sibinja. Tijekom obnove kolosijeka predviđeni su radovi na privremenom uzemljenju i osiguranju kontinuiteta povratnog voda, kao i naknadna regulacija kontaktne mreže nakon završetka građevinskih radova.

Glavni cilj projekta je poboljšanje tehničkog stanja željezničke infrastrukture, povećanje sigurnosti i pouzdanosti prometa te omogućavanje većih prometnih brzina. Nakon završetka radova planira se povećanje dopuštene infrastrukturalne brzine na većini dionica na približno 120 kilometara na sat, uz moguća lokalna ograničenja.