Grad Dubrovnik konačno se uhvatio u koštac s rak ranom gradske infrastrukture, sustavom oborinske odvodnje na ključnoj lokaciji.
Grad Dubrovnik sprema veliku rekonstrukciju oborinske odvodnja u ulici Andrije Hebranga, jedne od ključnih prometnica u Dubrovniku. Početna vrijednost radova procijenjena je na 3,5 milijuna eura.
Projekt se nalazi u javnom savjetovanju do 21. svibnja 2026. godine nakon čega se očekuje raspisivanje natječaja za izvođača radova. Dubrovčani su zadovoljni, ali i zabrinuti buduće privremene regulacije prometa u zoni radova.
Ključna prometnica
Ulica Andrije Hebranga je jedna od glavnih prometnih ulica u Dubrovniku i ima važnu ulogu u organizaciji gradskog prometa. Smještena je iznad Stare gradske jezgre Dubrovnika i služi kao ključna prometna alternativa povijesnom centru. Budući da je promet u samoj jezgri ograničen, većina vozila usmjerava se na okolne ulice poput ove.
Ulica povezuje zapadne dijelove grada, uključujući Gruž i Lapad, s područjem centra. Zbog toga je važna i za svakodnevni lokalni promet i za opskrbu grada. Mnoge autobusne linije koriste ovu trasu kako bi izbjegle zagušene i uske ulice oko zidina.
Tijekom turističke sezone njezina važnost dodatno raste jer preuzima velik dio prometnog opterećenja. Zbog svega navedenog, smatra se jednom od ključnih prometnih žila kucavica Dubrovnika koja omogućuje protočnost prometa oko stare jezgre.
Na području grada Dubrovnika oborinska odvodnja dugo nije bila predmet sustavnog planiranja, što je dovelo do slabo razvijene mreže i lošeg stanja postojećih kolektora. Infrastruktura se razvijala parcijalno, bez jedinstvene koncepcije i dugoročne strategije upravljanja oborinskim vodama. Posljedice se i danas očituju u ograničenoj učinkovitosti odvodnje pri jačim kišama.
Elaboratom Studija koncepcije kolektorizacije grada Dubrovnika iz 1972. i glavnim projektom iz 1975. godine usvojen je razdjelni sustav odvodnje otpadnih voda. Iznimka je bila Stare gradske jezgre Dubrovnika, koja je zahtijevala posebno infrastrukturno razmatranje zbog svojih specifičnosti. Krajem 1970-ih i početkom 1980-ih izgrađen je pak većinski dio fekalnog sustava kao prioritet komunalnog razvoja. Međutim, razvoj oborinske odvodnje u tom razdoblju gotovo u potpunosti je izostao.
Danas se oborinska odvodnja uglavnom oslanja na djelomične kolektore u zonama Gruža, Lapada i stare jezgre, što ne predstavlja cjelovit sustav. Kolektori su često oštećeni, zatrpani nanosima i smanjene protočne moći, što dodatno umanjuje njihovu funkcionalnost. Posljedice takvog stanja su poplave, prometni zastoji i materijalne štete, osobito tijekom jačih oborina.
Ulica Andrije Hebranga jedna je od ključnih prometnih ulica u gradskom predjelu Gruža, ali u njoj ne postoji cjelovit sustav oborinske odvodnje. Zbog toga se cijela ulica, zajedno s pripadajućim okolnim područjem, suočava s izraženim opterećenjem oborinskim vodama. Kišnica se slijeva s vlastitih prometnih površina površine oko 0,65 hektara, ali i s dodatnog gravitacijskog područja od približno 17,80 hektara južnih urbaniziranih padina Gruža. Tijekom jačih oborina to stvara značajan hidraulički pritisak na samu ulicu i njezinu infrastrukturu.
Posebno su opterećeni dijelovi prema nizvodnom prometnom čvorištu gdje se ulica spaja s Obala Ivana Pavla II. U tim uvjetima dolazi do ubrzanog otjecanja i koncentracije voda na jednom kritičnom čvorištu. To čini prometnu situaciju osjetljivom i tijekom srednjih, a osobito jakih kiša. Zbog svega navedenog, sustav odvodnje u ovom području pokazuje jasne strukturne nedostatke.
U samoj ulici, na potezu od hotela Berkeley do spoja na postojeći stari kanal u Ulici Sv. Križa, položen je oborinski kolektor promjera 600 mm. Taj kolektor ima lokalni karakter i ne predstavlja dio cjelovitog sustava šireg područja. Njegov kapacitet stoga nije dovoljan za prihvat svih oborinskih voda koje gravitacijski dolaze prema ulici. Uslijed toga dolazi do povremenog preopterećenja sustava tijekom intenzivnih kišnih događaja.
Posebno je problematična činjenica da se vode iz šireg slivnog područja dodatno koncentriraju upravo u ovoj trasi. To dodatno povećava rizik od plavljenja i zastoja u prometu. Lokalni karakter postojećeg kolektora ograničava mogućnosti učinkovitog upravljanja oborinskim vodama. Zbog toga je nužno planirati šire i integrirano tehničko rješenje.
Kako stoji u glavnom projektu koji je izradila tvrtka Empora, u skladu s usvojenom koncepcijom odvodnje Grada Dubrovnika planira se izgradnja oborinskog kolektora u Ulica Andrije Hebranga na potezu od Kunske ulice do postojećeg ispusta oborinskih voda u luci Gruž. Ukupna duljina planiranog zahvata iznosi 652,30 metara. Izgradnjom kolektora omogućit će se sustavno prikupljanje oborinskih voda s pripadajućeg slivnog područja.
Tako prikupljene vode bit će kontrolirano odvedene prema recipijentu u luci Gruž. Dispozicija voda predviđena je preko postojećeg morskog ispusta u luci. Time se postiže rasterećenje postojećeg, nedovoljno kapacitiranog sustava.
Oborinski kolektor izvest će se od centrifugalnih poliesterskih cijevi za gravitacijsku kanalizaciju. Ukupna duljina cjevovoda iznosi 652,30 metara. Sustav se sastoji od gravitacijskih dionica s pripadajućim armiranobetonskim revizijskim i kaskadnim oknima. Kaskadna okna služe za prekid i kontrolu nagiba terena.
Na kraju sustava predviđena je uljevna građevina na mjestu spoja s postojećim ispustom. Oborinske vode prikupljat će se putem kišnih rešetki na pješačko-kolnim površinama. Nakon prikupljanja, vode se uvode u glavni kolektor. Konačno se sustavom gravitacije odvode u more preko ispusta u luci Gruž. Dimenzioniranje profila izvedeno je prema hidrauličkom proračunu iz studije iz 2006. godine.
Trasa oborinskog kolektora položena je unutar postojećih prometnih površina, što je određeno hidrauličkim uvjetima i mogućnošću povezivanja dijelova mreže. Također je ovakav položaj odabran radi jednostavnijeg rješavanja imovinsko-pravnih odnosa. Kolektor je smješten približno u sredini Ulica Andrije Hebranga, u jedinom preostalom slobodnom infrastrukturnom koridoru.
Taj koridor omeđen je postojećim instalacijama vodovoda, fekalne kanalizacije, elektroenergetske i telekomunikacijske mreže. Takav raspored omogućuje optimalno iskorištavanje prostora bez opsežnih rekonstrukcija postojećih instalacija. Izbjegava se potreba za skupim izmještanjem podzemne infrastrukture. Tijekom izvođenja radova nužno je osigurati zaštitu postojećih instalacija. Jedina iznimka je djelomično izmještanje trase fekalne kanalizacije na križanju s Ulicom Sv. Križa.