O hlađenju treba razmišljati prije prvog toplinskog vala. Danas su dostupne inovacije koje troše manje, filtriraju zrak i prilagođavaju se prostoru.
10:30 8 d 13.04.2026
Krvnikova kuća | foto: Grad Dubrovnik
Krvnikova kuća nalazi se u staroj gradskoj jezgri Dubrovnika, a u njoj je živio doslovno gradski krvnik.
Započela je obnova Krvnikove kuće u ulici Svetog Dominika, u Dubrovniku. Izvođač radova ugovorene vrijednosti 136.977,88 eura s PDV-om je tvrtka Werden, uz rok izvođenja četiri mjeseca od uvođenja izvođača u posao.
Prethodno je Grad Dubrovnik kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) osigurao 78.278,71 eura bespovratnih sredstava, dok ukupna vrijednost projekta iznosi 167.045,26 eura.
Investicijom je obuhvaćena obnova krovišta uredske zgrade bez zadiranja u konstruktivne elemente nosive konstrukcije, izolacija stropa prema tavanu slojem mineralne vune, kompletno fugiranje svih kamenih pročelja zgrade. Kao i zamjena postojeće stolarije energetski učinkovitom stolarijom te zamjena postojeće rasvjete energetski učinkovitom rasvjetom, uz izvođenje svih pripadajućih radova.
Provedbom ovih radova godišnja potrebna toplinska energija za grijanje smanjit će se za 50,17 posto, dok će emisije CO2 biti niže za 51,98 posto, što značajno doprinosi smanjenju negativnog utjecaja na okoliš.
Krvnikova kuća nalazi se u staroj gradskoj jezgri Dubrovnika, u blizini istočnog ulaza u grad kod vrata od Ploča. Njezino ime potječe iz vremena Dubrovačka Republika, kada je u toj zgradi živio gradski krvnik, službenik zadužen za izvršavanje sudskih kazni. Krvnik je u tadašnjem pravosudnom sustavu imao važnu, ali društveno stigmatiziranu ulogu jer je provodio presude poput tjelesnih kazni i pogubljenja. Upravo zbog toga takve su osobe često živjele na rubovima grada ili u blizini gradskih vrata, što objašnjava i položaj ove kuće.
Pretpostavlja se da zgrada potječe iz kasnog srednjeg vijeka ili ranog novog vijeka, kada je pravni sustav Republike bio u potpunosti ustrojen. Tijekom stoljeća kuća je bila dio urbanog tkiva grada, ali nije pripadala skupini velikih plemićkih palača, pa se u povijesnim zapisima spominje tek sporadično.
No, unatoč promjenama namjene kroz stoljeća, naziv Krvnikova kuća ostao je trajno povezan s njezinom povijesnom ulogom. Upravo taj naziv podsjeća na složenu i često manje poznatu stranu svakodnevice nekadašnjeg Dubrovnika.
Nakon ukidanja Republike 1808. godine, kada je Dubrovnik pao pod vlast Napoleona, nestao je i stari pravosudni sustav, pa je zgrada izgubila svoju prvotnu funkciju. U 19. stoljeću pretvorena je u običnu gradsku kuću, a njezin naziv ostao je sačuvan ponajviše kroz lokalnu predaju.
Tijekom 20. stoljeća objekt je mijenjao vlasnike i namjenu, ali je ostao očuvan kao dio povijesne arhitekture stare jezgre. Krajem 20. stoljeća zgrada ponovno dolazi u javno vlasništvo kada ju je 1999. godine za 222.000 tadašnjih njemačkih maraka otkupio Grad Dubrovnik.
Riječ je o relativno malom objektu na tri etaže, ukupne površine nešto veće od stotinu četvornih metara. Iako skromnih dimenzija, kuća je zanimljiv podsjetnik na nekadašnji kazneni sustav i društvene odnose unutar Dubrovačke Republike. Danas zgrada ima administrativnu funkciju i koristi se za potrebe gradskih službi.
O hlađenju treba razmišljati prije prvog toplinskog vala. Danas su dostupne inovacije koje troše manje, filtriraju zrak i prilagođavaju se prostoru.
10:30 8 d 13.04.2026
Jedan dio ceste između Solina i Klisa još u 2006. otvorio je Sanader. Posljednji kilometri završeni su za 250 milijuna eura u 2014., a sad se sanira.
15:07 21 h 20.04.2026
Ogroman posao na zagrebačkom Glavnom kolodvoru: Uz obnovu zgrade i perona, mijenjat će se tračnice
Uz totalnu obnovu zgrade Glavnog kolodvora Zagreb, pripremaju se i radovi na kolosijeku. Treba promisliti kako da što manje utječu na promet.
11:24 1 d 20.04.2026
Zna se kako će most izgledati, ne i kako će se uklopiti u promet: Jedna zona bi mogla 'eksplodirati'
Iako je odabrano kako će most izgledati, još uopće nije riješen promet na ulazu u Split. Javlja se pitanje što to znači za izvedbu odabranog rješenja.
10:59 2 d 19.04.2026
Ovako izgledaju japanska gradilišta: Kultura gradnje u odnosu na Hrvatsku je nebo i zemlja
Japanska gradilišta su pozitivan 'bauštelski' šok. Imaju informacijske ploče s ilustracijama, mjerače buke i tjedni raspored radova.
10:59 2 d 19.04.2026
U Zagrebu se već naručuje namještaj za fakultet koji se obnavlja od 2024. godine. Iako radovi još traju, već se naručuje namještaj.
11:49 3 d 18.04.2026
Od prazne livade do modernog nogometnog igrališta, ovako napreduje top projekt u srcu Hrvatske
Planirane su montažne tribine kapaciteta oko 200 gledatelja, sustav rasvjete za večernje termine, snimateljska platforma te parkiralište.
11:48 3 d 18.04.2026
Španjolci će nam raditi prugu: HŽ za mega projekt sklopio ugovor od skoro 300 milijuna eura
Krajem 2025. godine, poništen je odabir turske i domaće tvrtke za posao na mega projektu, a sada je potpisan ugovor s jednom od tvrtki-žalitelja.
16:41 3 d 17.04.2026