Projekt Treće razvojne osi u Sloveniji, Dionica B | Foto: Infopot
Od početka 2026., u Sloveniji se gradi punom parom. Teška mašinerija je na nekoliko lokacija, no jedan je ključan projekt na kojemu se radi.
U susjednoj Sloveniji početkom 2026. provodi se niz važnih prometnih i infrastrukturnih projekata, koji će ubrzati promet. Ogroman korak izgradnja je Treće razvojne osi gdje je aktivno više gradilišta. To je jedan od najvećih projekata u državi, no ne zaostaje ni izgradnja druge cijevi poznatog tunela Karavanke. Izvodi se između dvije države.
Radovi na Trećoj razvojnoj osi i dalje traju no dio posla već je završen. Dok su radovi na dionici B uz Škalsko jezero, koji uključuju vijadukt i novu trasu regionalne ceste Velenje-Škale, započeti u ožujku 2023. dočekali svoj završetak, na dionici C još se radi.
Ta trasa duga 2,7 kilometara između Gaberki i Škalskog jezera uključuje tri viadukta, devijacije cesta, podvožnjake, retencijske bazene i potporne konstrukcije, a trebalo bi ju se otvoriti u rujnu 2028. godine.
Nedovršena je i dionica H koja obuhvaća priključak Škale, tunel Konovo i vijadukt Konovo, pri čemu je dio trase otvoren krajem 2025., a prvi idući korak je puštanje novog tunela u promet. Dionica E, duga 7,25 kilometara, uključuje 20 građevinskih objekata, dva tunela i deset vijadukata, te bi trebala biti završena u listopadu 2029. godine.
protupoplavni projekt Selške Sore, Slovenija | Foto: Infopot
Jedan dio je os-sjever
Kako smo pričitali na stranici izvođača dijelova Treće razvojne osi-sjever i jug, tvrtke Dri, os-sjever obuhvaća izgradnju nove četverotračne ceste od čvora Šentrupert na autocesti A1 preko Velenja do čvora Slovenj Gradec jug, ukupne duljine 31,5 kilometara.
Podijeljena je na dionicu od 14 kilometara do Velenja jug i dionicu od 17,5 kilometara do Slovenj Gradec jug, koja uključuje dionice Gaberke, Jenina, Škalsko jezero, Konovo, Škale, Velunja i Podgorje. Planirana je izgradnja brojnih objekata, uključujući mostove, vijadukte, tunele, priključke, galerije, nadvožnjake i podvožnjake te odmorište Podgorje, kako piše na stranicama izvođača.
Drugi dio – os-jug
Kad se pak govori o Trećoj razvojnoj osi-jug, projektirana je kao četverotračna brza cesta duljine 48,6 kilometara, i također je podijeljena na dva dijela. Prva dionica od spoja s autocestom Ljubljana–Obrežje kod Novog Mesta do spoja Maline duga je 17,9 kilometara i uključuje nadzemne spojeve, vijadukte, mostove, natkrivene iskope, tunel ispod Gorjanaca, nadvožnjake, podvožnjake i odmorišta.
Druga dionica od Malina do graničnog prijelaza u Metlici ili čvora Črnomelj jug, duljine 30,7 kilometara, obuhvaća mostove, vijadukt, ekodukte, čvorove, račvanje, natkrivene iskope, nadvožnjake, podvožnjake, parkirališta za kamione i odmorišta, što je također navedeno na stranicama slovenske tvrtke Dri.
Ne zaboravimo, još jedan ogroman projekt u Sloveniji je i izgradnja druge cijevi tunela Karavanke. Nakon tri i pol godine iskapanja probijena je na austrijsku stranu, a gradilište je u fazi završnih radova, kako smo pisali početkom godine.
Tunel je dug 7,9 kilometara, pri čemu slovenska dionica iznosi oko 3,5 kilometara, a austrijska 4,5 kilometara. Glavni građevinski radovi na slovenskoj strani dovršeni su, a preostaju završni elektroinstalacijski i soboslikarski radovi, uz očekivani završetak radova iduće godine. Nakon puštanja nove cijevi u promet slijedi rekonstrukcija stare, izgrađene između 1987. i 1991., koja bi trebala trajati do 2029., tijekom čega će promet biti preusmjeren u novu cijev.