Studio iz Zagreba dobio veliki posao u Sloveniji: Doznali smo detalje od arhitekata

Važno prometno čvorište u Celju dobit će novi izgled, ali i postati funkcionalnije, po zamisli projektnog tima iz arhitektonskog studija ARGU. Pred kraj prošle godine, na jednostupanjskom natječaju za najbolje arhitektonsko rješenje za Putnički centar Celje dodijeljena im je prva nagrada, a riječ je o dijelu grada kojemu pošto-poto treba transformacija. Osnivač studija, arhitekt Marko Gusić i arhitektica Irma Šmuc sad su nam otkrili detalje i pozadinu svog projekta, te su nam opisali kako će točno preobraziti prometovanje na ulazu u grad.

Studij u Zagrebu, rodom iz Ljubljane, a vizija njegovog ureda sada je dobila veliki posao u Celju. Tako se u tri kratke crte može opisati ‘pozadinu’ i novi uspjeh mladog arhitekta Marka Gusića, koji je s kolegama iz ARGU studija izradio na javnom natječaju prvonagrađeno arhitektonsko rješenje za novi Putnički centar Celje. Ovo je projekt koji će totalno preobraziti prometno čvorište u tom gradu u Sloveniji, ali i više od toga. S kolegicom Irmom Šmuc otkrio nam je detalje o novom pothvatu zbog kojega je u posljednje vrijeme često na putu.

Ulazni prostor u grad

Ovaj projekt nije samo se odnosio samo na prometnu infrastrukturu, već redefinira jedan od najvažnijih ulaznih prostora u Celje, odmah nas ‘upozoravaju’ arhitekti. Riječ je o lokaciji na dodiru povijesne jezgre, riječnog krajolika i snažne prometne infrastrukture, koja je dodatno opterećena tranzitnom cestom, inače fizičkom granicom između grada i kolodvora, zajednički komentiraju Šmuc i Gusić, dvojac iz četveročlanog projektnog tima (u kojemu su još Matija Brnetić i Izabela Salopek).

No, vratimo se prvo na kontekst u kojemu su razradili ideju. Postavili smo im pitanje kako se uopće može opisati promet u Celju za one koji si želje bolje predočiti važnost novog rješenja.

– Celje djeluje kao regionalno prometno čvorište, s izraženim dnevnim migracijama stanovništva. Većina korisnika prometnog sustava dolazi u grad radi rada, školovanja ili administrativnih obveza te se u njemu kratko zadržavaju, pojašnjavaju Šmuc i Gusić.

Zbog dobre povezanosti s autocestom A1, cestovni promet i dalje ima važnu ulogu, ali i stvara prostorni pritisak u užem gradskom području, objašnjavaju. Tako je prepoznata potreba za koncentriranjem parkiranja i razvojem ‘park-and-ridea’. Istovremeno, a dok željeznički promet ima strateški položaj na glavnom koridoru Ljubljana-Maribor, iako presjedanje vlak-autobus nije masovno, ključno je čuvati ga za pojedine skupine korisnika, poput učenika i onih koji na dnevnoj bazi putuju zbog posla.

– Autobusni promet predstavlja najaktivniji i operativno najvažniji sloj prometnog sustava u Celju, dok pješački i biciklistički promet imaju potencijal za daljnje unapređenje kroz kvalitetniju integraciju u svakodnevni gradski život, dodaju o prometnoj slici Celja.

Iz fragmentiranog u koherentno

Sve ovo bilo je važno spomenuti jer je ‘nulta-faza’ projekta koji je odnio pobjedu na međunarodnom javnom, jednostupanjskom projektnom natječaju za odabir najkvalitetnijeg arhitektonskog rješenja novog Putničkog centra, na koji je pristigao čak 21 rad. Veselu vijest za studio ARGU objavila je Komora za arhitekturu i prostorno planiranje Slovenije pred kraj 2025., a primili su je u uredu gdje ‘arhitekti ipak borave skoro cijeli dan’, kako su rekli.

Iz studija kažu da su bili sretni, ali i oprezni jer je u tom razdoblju u Hrvatskoj na neke prvonagrađene arhitektonsko-urbanističke projekte bilo žalbi. Ipak, ‘testno’ razdoblje prošlo je bez loših vijesti. A što sve u stvari zahvaća rješenje koje su osmislili?

– Rješenje bismo opisali kao minimalnu, ali snažnu prostornu strukturu koja povezuje različite programe u jednu čitljivu cjelinu. Sastoji se od nekoliko ključnih elemenata: komunikacijska nadstrešnice kao glavne prostorne osi, niza paviljona s javnim programima, podzemne garaže te otvorenog javnog prostora trga i parka, poručuju arhitekti.

Dok se ideja koju su zajednički osmislili možda prvi pogled čini jednostavnom, dodaju da je razrada bila je vrlo kompleksna jer je svaka komponenta morala funkcionirati samostalno, ali i kao dio sustava. A u kreativnom procesu, cilj im je ponajviše bio ostvariti koherentnost prostora: da se korisnik može intuitivno kretati i razumjeti prostor bez previše razmišljanja, govore. Pritom je vrlo važna nadstrešnica koja nije samo arhitektonski element, već organizacijski alat koji povezuje kolodvore, programe i javni prostor u jedinstveno iskustvo.

Rješenje ‘otporno’ na buduće promjene

Zadatak je od projektanata zahtijevao da se istodobno ponudi funkcionalne, prostorne, povijesne, pejsažne i konzervatorske uvjete, ali i da se otvori mogućnost dugoročnog, faznog razvoja. Glavni pak izazov bilo je fragmentirani, slabo prohodni i infrastrukturno opterećeni prostor ‘otvoriti’ i učiniti ga ‘čitljivom i ugodnom urbanom cjelinom koja će dostojno predstavljati Celje’, kako su nam rekli.

Prije nego su se uopće ‘bacili’ na zadatak, morali su razumjeti i povijesni identitet grada, važnost vizura prema Starom gradu, kao i odnos prema rijeci, a u obzir su svakako uzeli i stvarne potrebe korisnika nešto ranije opisanog prometa u Celju. Neposredno prije izrade natječaja, još jednom su posjetili lokaciju, prvenstveno da si osvježe sjećanje, ali i kako bi provjerili ima li izmjena u odnosu na stanje kakvog su se sjećali.

Spajajući sve navedeno, u svojem prvonagrađenom rješenju arhitekti iz studija Argu posebnu pažnju posvetili su pitanju mjerila, faznosti i financijske realnosti projekta. A, sudeći prema ishodu natječaja, očito su predložili izvedivo i prilagodljivo rješenje, koje je opet otporno na buduće promjene u prostoru.

– Upravo ta potreba za ravnotežom između ambicije i suzdržanosti bila je temelj našeg pristupa, govore.

Iz natječaja ‘vani’ se može puno naučiti

Inače, na samom početku napomenuli smo da studio ARGU prvenstveno djeluje iz Zagreba, no osnivač Gusić rođeni je Ljubljančanin. Stoga, iako nije nužno čudno da na međunarodne natječaje pristižu i rješenja iz raznih država, a ne samo one u kojoj se traži novo arhitektonsko rješenje, ovdje postoji i nešto uža veza. I ovo nije prvi natječaj u Sloveniji na kojemu ured sudjeluje, a i na kojemu je uspješan.

– Sudjelovali smo za sada na 4 natječaja. Na natječaju za Sodnu stavbu smo osvojili drugu nagradu, na natječaju za penjački cenar 4 nagradu, a na natječaju za Autobusni kolodvor u Ljubljani smo osvojili priznanje. Sva ta tri natječaja smo radili u suradnji sa BIRO/NEKOLIKO. Ovo je za nas prvi samostalni natječaj u Sloveniji, pišu nam Gusić i Šmuc.

Misle da je za arhitekte iz Hrvatske u svakom slučaju dobro da sudjeluju na što više međunarodnih natječaja – radi iskustva izrade i provedbe natječaja na ‘domaćem’ terenu. Konkretno, za slovenske natječaje, Gusić komentira da su na višem nivou te da je jasnije obrazloženo što se traži, s detaljnijim uputama. Za što postoji dobra podloga.

– To sve potječe od neke jasnije strategije upravljanja prostorom na višim nivoima prostornog planiranja, koje je u Hrvatskoj na poprilično niskom nivou. Mana je da su natječajne nagrade nešto niže nego kod nas, ali cijena izrade projektne dokumentacije kasnije je viša. Tako da su na neki način još rizičniji za se upustiti u njih nego u Hrvatskoj, zaključuje Gusić.