Sačuvala je obiteljsku tradiciju i zadužila struku: Nagrada za životno djelo posthumno Katji Marasović

I ove godine Udruženje hrvatskih arhitekata (UHA) dodjeljuje nagradu za životno djelo Viktor Kovačić. Nagrada se dodjeljuje od 1960. godine istaknutim pojedincima s iznimnim cjeloživotnim stvaralačkim opusom – naravno, iz područja arhitekture.

Ove godine za njeno životno stvaralaštvo, posthumno je 'pripala' nedavno preminuloj arhitektici, Katji Marasović. Struka, prijatelji i javnost s arhitekticom su se oprostili 25. veljače 2026. godine, a iza nje ostaje izniman arhitektonski doprinos.  

• Projektantu Remetinca, Zapruđa i Borongaja dodijeljena Nagrada za životno djelo

'Za izniman i dugotrajan doprinos'

Katja Marasović preminula je u 65. godini, navedeno je u oproštaju s arhitekticom, konzervatoricom i redovitom profesoricom na Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu na stranicama Sveučilišta u Splitu. Nagrada za životno djelo Viktor Kovačić posthumno joj se dodjeljuje 'za izniman i dugotrajan doprinos hrvatskoj arhitekturi u području istraživanja, zaštite, obnove i interpretacije graditeljskog nasljeđa', objavljeno je dana 9. ožujka na stranicama Udruženja hrvatskih arhitekata (UHA), koje dodjeljuje nagradu.

- Njezin profesionalni autoritet nije proizlazio iz pojedinačnoga autorskog opusa, nego iz sustavnog istraživanja i očuvanja arhitektonskog nasljeđa. Danas, kada arhitektonska struka sve jasnije prepoznaje da se njezina budućnost ne gradi samo novim nego istodobno razumijevanjem i interpretiranjem naslijeđenog prostora, rad Katje Marasović predstavlja argumentiranu podlogu za suvremeno djelovanje i polazište za buduće arhitektonsko stvaralaštvo u baštinjenom kontekstu, napisala je u svom osvrtu za UHA-u arhitektica i povjesničarka arhitekture Ana Šverko.

'Imala je stručna i provjerljiva mjerila'

U objavi UHA-e navedeno je – Marasović je autorica više od pedeset konzervatorskih elaborata i konzervatorskih podloga za urbanističke planove te četrdesetak projekata povijesnih građevina, od čega njih 17 realizirano. Među njima se posebno ističu obnova kaštela Vitturi u Kaštel Lukšiću te Baletne škole  (vila Cambi) u Kaštel Kambelovcu. K tome je autorica arhitektonske koncepcije stalnog postava Muzeja grada Kaštela.

• Nastavlja se sanacija jedne od najvećih atrakcija u Hrvata: Kamenje starije od tisućljeća

Marasović je objavila i sedam uredničkih knjiga, deset poglavlja u knjigama kao i pedesetak znanstvenih i stručnih radova. Posebno se ističe njezin uredničko-priređivački rad na kapitalnom izdanju 'Dioklecijanova palača u Splitu' Georga Niemanna, objavljena 2005., piše u objavi na stranicama UHA-e. No, Marasović je bila i članica strukovnih udruženja iz područja arhitekture i zaštite graditeljskog nasljeđa.

U svom konzervatorskom pristupu, piše dalje Šverko, imala je stručna i provjerljiva mjerila, i polazila je od 'argumenta, istraživanja i dokumentacije'. Dok je posao zaključivala izradom elaborata ili odgovorno provedenom obnovom.

Katji Marasović posthumno dodijeljen 'Viktor Kovačić' | foto: TZ Split

Zadužila je struku i živjela načela otvorene znanosti

U obitelji je, dodaju, bila čuvarica velikog arhiva obitelji Marasović. Od oca, prof. dr. sc. Jerka Marasovića, naslijedila je opsežnu dokumentaciju o Dioklecijanovoj palači i dalmatinskoj baštini, koju je smatrala 'zajedničkim dobrom struke', a čime je 'dosljedno živjela načela otvorene znanosti'.

- Njezin profesionalni autoritet nije proizlazio iz pojedinačnoga autorskog opusa, nego iz sustavnog istraživanja i očuvanja arhitektonskog nasljeđa. Danas, kada arhitektonska struka sve jasnije prepoznaje da se njezina budućnost ne gradi samo novim nego istodobno razumijevanjem i interpretiranjem naslijeđenog prostora, rad Katje Marasović predstavlja argumentiranu podlogu za suvremeno djelovanje i polazište za buduće arhitektonsko stvaralaštvo u baštinjenom kontekstu, stoji u objavi Udruženja hrvatskih arhitekata.

Zbog iznimnoga društvenog, stručnog i pedagoškog doprinosa, utjecaja na očuvanje i razumijevanje hrvatske graditeljske baštine, ali i zbog kulture suradnje koju je gradila, Marasović je dodijeljena ova u struci značajna nagrada.

- To je izraz zahvalnosti za sve što je struci dala i potvrda vrijednosti koje je dosljedno zastupala: brigu za postojeći prostor, stručnost, odgovornost i velikodušno dijeljenje znanja, zaključuje Ana Šverko.