Od Zaboka do Žnjana: Ovo su top domaći arhitektonski projekti po sudu struke

Udruženje hrvatskih arhitekata (UHA) objavilo je nominacije za godišnje nagrade koje se dodjeljuju u okviru Godišnje izložbe ostvarenja hrvatskih arhitektica i arhitekata za 2025. godinu - GIO 2025. Ove nagrade smatraju se najprestižnijim nacionalnim priznanjima u području arhitekture, a svake godine predstavljaju presjek najznačajnijih ostvarenja domaće arhitektonske produkcije.

Na izložbu je ove godine prijavljeno ukupno 77 radova, koje je ocjenjivao stručni žiri sastavljen od devet članova predvođenih predsjednikom Silvijem Novakom. U žiriju su sudjelovali i Vjera Bakić, Iskra Filipović, Juraj Glasinović, Jana Horvat, Tomaž Krušec, Josip Sabolić, Idis Turato i Ivana Žalac.

• Poslovna zgrada 'levitira' na rubu zagorske šume, pravi je raj, nema tko ovdje ne bi radio!

Nominacije su raspoređene u nekoliko kategorija koje obuhvaćaju različite segmente arhitektonske prakse. Od realiziranih projekata i stambene arhitekture do oblikovanja interijera te teorijskih i publicističkih radova. Godišnja izložba i dodjela nagrada planirane su sredinom 2026. godine.

Nagrada Viktor Kovačić

Za Nagradu Viktor Kovačić, koja se dodjeljuje za najuspješnije ostvarenje u svim područjima arhitektonskog stvaralaštva, nominirana su četiri projekta koji obuhvaćaju javne, obrazovne i poslovne programe.

Među nominiranima je Centar urbane kulture Regenerator u Zaboku, projekt arhitektonskog ureda MVA / Mikelić Vreš Arhitekti. U konkurenciji je i Dječji vrtić u Bibinjama autora Ive Letilović i Igora Pedišića, projekt koji se ističe suvremenim pristupom obrazovnoj infrastrukturi.

• Transformacija najnaseljenijeg hrvatskog otoka: Riva dobiva posebnu kupolu i uklesanu glagoljicu

Nominirana je i Poslovna zgrada NTH u Varaždinu autora Davora Bušnje, kao primjer suvremene poslovne arhitekture. U užem izboru nalazi se i Sportska dvorana Račice u Vodicama, projekt arhitekta Ivana Galića.

Ovi projekti zajedno predstavljaju raznolike tipologije arhitektonskih realizacija i ukazuju na širinu suvremene hrvatske arhitektonske produkcije. Upravo zbog toga ova kategorija tradicionalno privlači najveću pozornost stručne i šire javnosti.

Centar urbane kulture Regenerator u Zaboku | foto: Jure Živković

Dječji vrtić u Bibinjama | foto: Filip Brala

poslovna zgrada NTH | foto: Bosnić+Dorotić

sportska dvorana Račice | foto: Jure Živković

Nagrada Drago Galić

U kategoriji Nagrade Drago Galić, koja se dodjeljuje za najuspješnije ostvarenje na području stambene arhitekture, nominirana su dva projekta. Prvi je projekt Kadmo u Zagrebu čiji su autori Mirko Buvinić i Vesna Milutin. Riječ je o realizaciji koja istražuje suvremene modele stanovanja i urbane integracije stambenih prostora.

• Razlomljena sajamska zgrada iz zaleđa u vrhu EU arhitekture, seljaci ju obožavaju, a struka cijeni

Druga nominacija pripala je projektu Pretpeć u Stonu, autora Marka Gusića i Dore Lončarić. Ovaj projekt predstavlja interpretaciju stanovanja u specifičnom povijesnom i mediteranskom kontekstu.

Iako broj nominacija u ovoj kategoriji nije velik, projekti koji su ušli u uži izbor pokazuju različite pristupe suvremenom stanovanju. Kroz takve realizacije stambena arhitektura ostaje jedno od ključnih područja arhitektonskog istraživanja i prakse.

Kadmo | foto: Bosnić+Dorotić

Pretpeć | foto: Simone Bossi

Nagrada Bernardo Bernardi

Za Nagradu Bernardo Bernardi, koja se dodjeljuje za najuspješnije ostvarenje na području oblikovanja i unutarnjeg uređenja, nominirano je pet projekata.

Među njima je Klimaraznolikost – hrvatski paviljon na Svjetskoj izložbi EXPO 2025 u Osaki, čiji su autori Lana Grahek, Maroje Mrduljaš, Antonio Patljak, Korina Vuković i Pero Vuković. Nominiran je i Kulturno-turistički posjetiteljski centar u zgradi Filodrammatice u Rijeci, projekt studija AO16 odnosno Karle Ritoše Breščić i Gorane Stipeč Brlić.

• Hrvati oduševili svijet i struku na EXPO 2025 u Osaki, naš paviljon dobio veliko priznanje

U konkurenciji se nalazi i Rekonstrukcija dvorišta i prizemne etaže Papalićeve palače – Muzeja grada Splita, autora Damira Gamulina, Antuna Sevšeka i Ive Vojnovića. Među nominacijama je i projekt Trg na Lokvi sa spomen-obilježjem hrvatskim braniteljima Domovinskog rata u Rovinju, autorice Vanje Ilić.

Popis zatvara projekt Žnjan 3.0 u Splitu, autora Ivana Jurića, Marina Kaliterne i Mirjane Radoš. Ova kategorija posebno naglašava važnost prostora interijera, scenografije i oblikovanja u suvremenoj arhitekturi.

Klimaraznolikost | foto: Antonio Patljak

Kulturno-turistički posjetiteljski centar u zgradi Filodrammatice | foto: Viviana Rea Doričić

Papalićeva palača Muzeja grada Splita | foto: Jure Živković

Trg na Lokvi | foto: Jure Živković

Žnjan | foto: Goran Leš

Nagrada Neven Šegvić

Nagrada Neven Šegvić dodjeljuje se za publicistički, kritički, znanstveno-istraživački i teorijski rad na području arhitekture. U uži izbor za ovu nagradu uvrštena su tri rada koja doprinose razumijevanju arhitektonske povijesti, teorije i urbanističkog konteksta.

Prva nominacija odnosi se na knjigu Arhitektura secesije u Zagrebu – Tijelo moje duše autorice Dubravke Kisić. Drugi nominirani rad je publikacija Kaštelanski kašteli autorice Katje Marasović, koja se bavi povijesnom i prostornom analizom fortifikacijskog sustava Kaštela. Treći nominirani projekt je Snimak postojećeg stanja: Rijeka, pruga, ulica, autora Melite Čavlović i Marka Ercegovića.

Ovi radovi naglašavaju važnost teorijskog i istraživačkog rada u razumijevanju arhitektonske prakse. Upravo kroz takve publikacije i istraživanja arhitektonska struka dobiva kritički okvir za promišljanje prostora i njegove povijesti.

Tijelo moje duše | foto: UHA

Kaštelanski kašteli  | foto: UHA

Snimak postojećeg stanja: Rijeka, pruga, ulica | foto: Marko Ercegović