I ovaj hrvatski otok 'puca' na nautičare: Za 10 milijuna eura ide rekonstrukcija luke na top lokaciji

Županijska lučka uprava Rab raspisala je natječaj za veliki projekt Rekonstrukcija luke Rab. Riječ je o zahvatima u prostoru drugog djela prve faze projekta, a koji obuhvaćaju rekonstrukciju nerazvrstane ceste RB 1 prema luci – dionica DM – Slavija i sanacija kolničke konstrukcije nerazvrstane ceste - dionica Slavija - rta Sv. Ante.

Ponude se zaprimaju do 18. lipnja 2026. godine, a procijenjena vrijednost radova iznosi 10.757.287,60 eura. Tvrtka koja dobije ovaj milijunski posao radit će prema idejnom rješenju kojim se predviđa izmjena obalne crte rekonstrukcijom i sanacijom unutarnjeg dijela Sjeverne luke i Šetališta Markantuna Dominisa nasipavanjem školjere za umirivanje valova ispod pločne konstrukcije na pilotima.

Treba reći i da je dio luke obuhvaćen projektom predviđen za vezove lokalnog stanovništva i brodove nautičara u tranzitu. Idejno rješenje stoga obuhvaća razmještanje gatova prema strukturi brodova.

Rekonstrukcija luke Rab | foto: screen shot EOJN

Tri faze, dug put

Rekonstrukcija luke Rab podijeljen je u tri faze, a svaka obuhvaća niz zahtjevnih graditeljskih radova. Kada sve bude gotovo Rab će dobiti top lokaciju za sidrenje brodica.

No, projekt u realizaciji treba prevaliti dug put. Naime, samo dio na koji se odnosi aktualni natječaj ima previđeni rok realizacije od 15 mjeseci. Ovdje treba reći da je previđeno kako će se gradilište otvoriti početkom rujna ove godine, što znači da bi posao trebao biti gotovo do iduće. 

Faza 1

U dijelu zahvata koji se odnosi na prvu fazu konstrukcije postojeće obale su gravitacijske, betonirane na licu mjesta. Visine obala iznad mora različite su po dužini i mjestu zahvata i kreću se od +1.12 m do 0.90 m. I dubine obala su neujednačene i kreću se od -0,50 do -3,00 metara mjereno od geodetske nule.

Različita visina obala vjerojatno je proizašla iz činjenice lošeg temeljnog tla (mulj) odnosno neodgovarajućeg rješenja temeljenja obala što je rezultiralo diferencijalnim slijeganjem duž obalnih linija zahvata. Različite dubine mora na liniji obala znak su djelovanja mora (seiche, valovanja) i ovaj dio luke nije pogodan za vezanje brodova. Koristi se samo Sjeverna obala za vezove domicilnog stanovništva.

Obrada površina zaobalja Sjeverne obale do granice lučkog područja je kamen, dok je nastavak Šetališta Markantuna Dominisa do prve bitve betonska površina. Na istim dijelovima je rub popločan kamenim poklopnicama a površina zaobalja i čela obale kamenim pločama odnosno betonom.

Rekonstrukcija luke Rab | foto: screen shot EOJN

Faza 2

Projekt u drugoj fazi obuhvaća rekonstrukciju, sanacija i dogradnju obale Petra Krešimira IV. od gata 1 do Rta Sv. Ante tako da se mogu vezati veći nautički brodovi odnosno mega jahte, katamarani, turistički brodovi i veliki putnički brodovi do 160 metara dužine uz prethodnu provjeru dubine gaza.

Da bi se to postiglo, stiče se potrebno je ispraviti liniju postojeće obale pomicanjem te linije prema moru tako da se dobije obala u pravcu dužine oko 200 metara. Na kraju nove obale treba biti okomiti Gat 3 (Faza I-1) kojeg treba projektirati bez rampi minimalne širine 8,0 metara. Ovaj gat treba biti isključivo u funkciji zaštite luke od seicha.

Na dijelu ove obale u zoni zahvata izvedena je prije nekoliko godina djelomična korekcija obalne linije gradnjom novog gravitacijskog zida. Kako novi uklopljeni zid obale nije adekvatno temeljen (temeljno tlo je sloj mulja) došlo je do znatnog slijeganja obalnog zida.

Proces slijeganja odvija se kroz niz godina i danas proces nije završen. Da se utvrdi današnje stanje slijeganja kontrolirani su pomaci zida u trajanju od jedne godine. Na osnovu tih mjerenja može se zaključiti da je slijeganje zidova i pomak zidova relativno mali (par milimetara) za ovo stanje izgrađenosti ali da proces slijeganja nije dovršen.

Rekonstrukcija luke Rab | foto: screen shot EOJN

Faza 3

Treća faza projekta obuhvaća rekonstrukciju i dogradnju ostatka obale Petra Krešimira IV od Gata 3 do Gata 1. Na ovom dijelu obale treba projektirati konstruktivnu sanaciju obalnog zida u cijeloj dužini, a visinsku liniju obale uklopiti i uskladiti sa postojećim visinama zaobalja.

Kako je i na ovom dijelu obale temeljenje izvedeno plitko praktički na sloju mulja jasan je uzrok nejednolikih visina obale iznad mora. Na ovoj dionici došlo je do znatnog slijeganja duž linije obale ali i znatnog slijeganja obalnih površina zaobalja.

Da bi se utvrdilo postojeće stanje podmorskog i nadmorskog dijela obalnog zida izvršen je podmorski pregled. Utvrđena su znatna oštećenja podmorskog dijela zida, podlokavanja temelja zida, ispiranje i isisavanje lošeg korodiranog betona zida. Uzrok isisavanja su djelovanja propelera brodskih motora pri dolasku odlasku brodova sa veza u luci.

Rekonstrukcija luke Rab | foto: screen shot EOJN