Pad sa skele ili nezgoda sa strojem: Odvjetnica otkriva kako do odštete i kolika uopće može biti

Bauštela je jedno od najrizičnijih zanimanja, to je svima jasno. Rad na visini, svakodnevno rukovanje teškim strojevima, električnim alatima i građevinskom mehanizacijom povećavaju mogućnost nastanka nesreća, a dovoljan je samo jedan trenutak nepažnje ili propust u provedbi zaštite na radu da posljedice budu trajne.

Iako su sigurnosni standardi posljednjih godina unaprijeđeni, ozljede na gradilištima i dalje su česta pojava, a iza svake statistike krije se čovjek kojemu se život preko noći promijenio. Dugotrajno liječenje, neizvjesnost oko povratka na posao, smanjena radna sposobnost i financijske posljedice samo su dio problema s kojima se ozlijeđeni radnici suočavaju nakon nesreće.

Osim borbe za oporavak, u takvim situacijama treba misliti i na naknadu štete. Upravo zato je važno razumjeti kada se neka nesreća smatra ozljedom na radu, tko za nju odgovara i prema kojim se kriterijima određuje pravična odšteta. Odgovore na ova pitanja potražili smo s odvjetnicom, Blaženkom Musulin iz odvjetničkog društva Musulin i suradnici.

Sigurnost na radu nije formalnost

Građevinska struka među prvima upozorava da se velik broj nesreća mogao spriječiti pravilnom organizacijom rada i dosljednim provođenjem mjera zaštite na radu. Posebno su rizični poslovi na visini, rad na skelama i rukovanje teškom mehanizacijom, gdje i najmanji propust može dovesti do teških ozljeda.

- Nažalost, prečesta su ozljeđivanja radnika na gradilištima, a mahom se radi o teškim ozljedama obzirom rade na visini, sa teškim strojevima i opasnim alatima. Nesreće su učestalije ukoliko nisu osigurani svi uvjeti za rad na siguran način počev od pravilno postavljene skele i opreme koju koriste prilikom rada na visini, do zaštitnih ograda i zaštitne opreme koja ih štiti od težih posljedica ozljeđivanja, kaže odvjetnica Musulin.

Dodaje kako je upravo zbog toga iznimno važno da poslodavci ne promatraju zaštitu na radu kao administrativnu obvezu, nego kao sustav koji može spasiti ljudski život. Korištenje zaštitne opreme, redovita kontrola skela i strojeva te educiranje radnika o sigurnom radu često čine razliku između običnog radnog dana i tragedije koja ostavlja trajne posljedice.

Kada nesreća postaje ozljeda na radu

Nije svaka ozljeda automatski i ozljeda na radu u pravnom smislu, iako radnici često smatraju da jest. Upravo definicija ozljede na radu određuje hoće li radnik moći ostvarivati određena prava iz radnog odnosa i zahtijevati naknadu štete.

- Kada dođe do ozljeđivanja radnika na gradilištu za vrijeme redovnog radnog vremena pri obavljanju poslova radnog mjesta, a uslijed poremećaja u procesu rada, radi se o ozljedi na radu, kaže Musulin.

Nakon nesreće slijedi postupak koji je od velike važnosti za kasnije ostvarivanje prava radnika.

- Poslodavac nakon nesreće u kojoj je ozlijeđen radnik na gradilištu ispunjava Prijavu o ozljedi na radu, u kojoj između ostalog opisuje način nastanka događaja, mjesto i vrijeme gdje se ozljeda dogodila, kao i da li su korištena sva propisana zaštitna sredstva, objašnjava odvjetnica.

Upravo taj dokument, zajedno s medicinskom dokumentacijom, kasnije predstavlja jedan od ključnih dokaza u eventualnom postupku naknade štete. Zbog toga je važno da sve okolnosti nesreće budu točno evidentirane odmah nakon događaja.

Pravo na odštetu

Mnogi radnici vjeruju kako sama činjenica da su se ozlijedili na poslu automatski znači i odgovornost poslodavca. Međutim, zakon propisuje određene pretpostavke koje moraju biti ispunjene kako bi radnik ostvario pravo na naknadu štete.

- Ozlijeđene osobe imaju pravo na naknadu štete, no poslodavac ne odgovara u svakom slučaju, već moraju biti ispunjene određene zakonske pretpostavke, upozorava odvjetnica, te dalje objašnjava da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac je prema Zakonu o radu dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.

- Međutim, odgovornost poslodavca postoji samo ako su ispunjene zakonom propisane pretpostavke – postojanje valjanog radnog odnosa, nastanak štete te uzročna veza između nastale štete i posla koji je radnik obavljao, pojašnjava naša sugovornica.

Tek kada su ispunjeni svi navedeni uvjeti, otvara se mogućnost da radnik zatraži naknadu štete zbog posljedica koje je pretrpio. U praksi upravo dokazivanje tih okolnosti često predstavlja jedan od najvažnijih dijelova cijelog postupka.

Određivanje visina odštete

Nakon što završi liječenje, za ozlijeđenog radnika ne završava i cijeli postupak. Tada slijedi procjena posljedica koje je nesreća ostavila na njegovo zdravlje te utvrđivanje ima li pravo na naknadu štete i u kojem iznosu. Prvi korak je podnošenje odštetnog zahtjeva, a upravo medicinska dokumentacija i prijava ozljede na radu predstavljaju temelj za daljnji postupak.

- Nakon okončanog liječenja ozlijeđeni radnik može postaviti odštetni zahtjev za ozljede koje je pretrpio i to osiguravajućem društvu kod kojeg je poslodavac osiguran, a ukoliko poslodavac nije osiguran za štetni događaj takav zahtjev se postavlja izravno poslodavcu. Odštetni zahtjev temelji se na Prijavi o ozljedi na radu te medicinskoj dokumentaciji o tijeku liječenja kojom se određuje visina štete koju trpi, kaže odvjetnica Musulin.

Dodaje kako ozlijeđeni radnik ima pravo potraživati i neimovinsku i imovinsku štetu zbog povrede prava na tjelesno i duševno zdravlje.

- Visina naknade štete određuje se vodeći računa o jačini i trajanju fizičkih boli i straha te duševnih boli zbog smanjenja životne aktivnosti, pojašnjava.

Orijentacijski kriteriji i posebnosti

Jedno od najčešćih pitanja koje postavljaju ozlijeđeni radnici jest prema čemu se zapravo određuje iznos odštete. Iako postoje Orijentacijski kriteriji Vrhovnog suda Republike Hrvatske, oni nisu zamišljeni kao tablica prema kojoj se automatski dolazi do konačnog iznosa.

- Visina naknade određuje se prema takozvanim Orijentacijskim kriterijima koje je donio Vrhovni sud Republike Hrvatske 2002. godine, a koji su na sjednici Građanskog odjela 2020. godine povećani za 50 posto, kaže odvjetnica Musulin.

No praksa posljednjih godina pokazuje da sudovi sve više inzistiraju na individualnom pristupu svakom slučaju.

- Prema relevantnoj i aktualnoj sudskoj praksi prilikom odmjeravanja pravične novčane naknade valja uzeti u obzir sve okolnosti koje utječu na njezinu visinu, poput inflacije, gospodarske situacije i prelaska iz kuna u eure, a ne samo pukim automatizmom primijeniti Orijentacijske kriterije.

Na to upućuju i odluke viših sudova koje naglašavaju da pravičnost mora biti važnija od matematičkog izračuna, osobito u slučajevima kada posljedice ozljede trajno mijenjaju kvalitetu života oštećenika.

Fizičke boli, strah i trajne posljedice

Visina odštete ne ovisi samo o tome koju je ozljedu radnik zadobio, nego i o tome kako je ona utjecala na njegov svakodnevni život. Sudovi procjenjuju cijeli tijek liječenja, intenzitet bolova, duljinu oporavka, psihičke posljedice te mogućnost povratka svakodnevnim aktivnostima i poslu.

- Kod određivanja visine odštete posebno se cijene pojedini vidovi koji su Zakonom o obveznim odnosima propisani kao kriteriji za određivanje visine odštete. Tako primjerice radnik koji se teško ozlijedio padom sa skele, proveo dugotrajno liječenje, morao mirovati, svakodnevno koristiti analgetike te trpio fizičke bolove jakog, srednjeg i manjeg intenziteta ima pravo zatražiti naknadu štete koja se ocjenjuje sukladno Orijentacijskim kriterijima, objašnjava odvjetnica.

Osim fizičkih bolova, važan element predstavlja i strah koji je radnik pretrpio tijekom nesreće i nakon nje.

- Ozlijeđeni radnik ima pravo i na naknadu po kriteriju pretrpljenog straha zbog ozljeda zadobivenih nesrećom na radu. Ako nakon liječenja ostanu trajne posljedice koje otežavaju svakodnevni život, one također imaju velik utjecaj na visinu odštete.

- Kada su zaostale trajne posljedice koje se očituju u svakodnevnim tegobama, primjerice problemima s kretanjem ili korištenjem ruke, riječ je o smanjenju životne i radne sposobnosti. Trajne posljedice mogu biti i psihijatrijske, uključujući razvoj simptomatike PTSP-a, a sve navedeno utječe na visinu odštete koju ozlijeđeni radnik ima pravo dobiti, naglašava odvjetnica Musulin, objašnjava Musulin.

Pravična odšteta

Odvjetnica Musulin smatra kako se pitanje visine odštete danas više ne može promatrati isključivo kroz iznose određene prije više godina. Gospodarske okolnosti, inflacija i promjena vrijednosti novca imaju izravan utjecaj na to predstavlja li dosuđena naknada doista pravičnu satisfakciju za pretrpljene ozljede.

- Pitanje izračuna Orijentacijskih kriterija ne predstavlja puku matematičku formulu. Potrebno je uzeti u obzir inflaciju i promjenu vrijednosti novca kako bi iznos pravične novčane naknade predstavljao stvarnu satisfakciju za zadobivene ozljede, ističe odvjetnica.

Podsjeća i da su hrvatski sudovi u svojim novijim odlukama upravo zbog toga upozorili kako se prilikom određivanja naknade štete moraju vrednovati sve okolnosti konkretnog slučaja.

Postupak naknade štete pri određivanju visine odštete treba cijeniti sve okolnosti slučaja i pravičnost pri odmjeravanju novčane odštete, a Orijentacijski kriteriji tek su orijentir, zaključuje.

To ujedno znači da nijedna dva slučaja nisu potpuno ista. Iako dvije osobe mogu zadobiti slične ozljede, njihove životne okolnosti, posljedice liječenja i utjecaj ozljede na budući život mogu biti bitno različiti. Upravo zato sudovi danas sve više naglašavaju individualni pristup svakom predmetu, s ciljem da dosuđena odšteta bude doista pravična i primjerena konkretnom radniku.