Obujam građevinskih radova u Hrvatskoj veći za 1,9 posto, novogradnja i dalje nosi sektor

Domaća bauštela i u svibnju 2026. nastavlja bilježiti pozitivne rezultate. No najnoviji podaci pokazuju da se nakon snažnog uzleta posljednjih godina rast postupno stabilizira. Dok je na godišnjoj razini obujam građevinskih radova i dalje veći nego lani, mjesečna usporedba otkriva blago usporavanje aktivnosti.

Takvi trendovi upućuju na ulazak sektora u fazu umjerenijeg rasta, pri čemu se i dalje održava visoka razina angažmana na gradilištima. Posebno se ističu infrastrukturni projekti koji i dalje ostvaruju bolje rezultate od gradnje zgrada.

Istodobno, struktura odrađenih radova potvrđuje da novogradnja ostaje glavni pokretač građevinske aktivnosti. Privremeni podaci Državni zavod za statistiku (DZS) tako pokazuju da građevinski sektor, unatoč blagim oscilacijama, zadržava stabilnu dinamiku.

Zgrade dugoročno nose raste

Prema kalendarski prilagođenim podacima, obujam građevinskih radova u svibnju 2026. bio je 1,9 posto veći nego u istom mjesecu prošle godine. Međutim, sezonski i kalendarski prilagođeni pokazatelji pokazuju da je u odnosu na travanj zabilježen blag pad od 0,1 posto.

Na godišnjoj razini bolje rezultate ostvarile su ostale građevine, među kojima su infrastrukturni projekti, s rastom od 3,2 posto, dok su radovi na zgradama porasli tek 0,6 posto. Ipak, u duljem razdoblju upravo su zgrade bile glavni nositelj rasta, pa je u drugom tromjesečju prošle godine godišnji rast u toj kategoriji premašivao 11 posto.

Tromjesečni pokazatelji za prvo tromjesečje 2026. također potvrđuju nastavak pozitivnog trenda jer je ukupan obujam radova bio 2,6 posto veći nego godinu ranije. To pokazuje da sektor i dalje raste, iako znatno umjerenijim tempom nego tijekom prethodnih kvartala.

gradilište | foto: Freepik

Novogradnja kao okosnica

Podaci o strukturi radova dodatno potvrđuju da je novogradnja i dalje okosnica hrvatskog građevinskog sektora. U svibnju je čak 63,2 posto svih odrađenih sati na gradilištima bilo vezano uz izgradnju novih objekata, dok se preostalih 36,8 posto odnosilo na rekonstrukcije, održavanje i popravke postojećih građevina.

Najveći dio aktivnosti i dalje otpada na radove na zgradama, koji čine gotovo 60 posto ukupnog obujma, dok ostale građevine sudjeluju s nešto više od 40 posto. Takva raspodjela potvrđuje da investicijski ciklus ostaje snažno usmjeren na novu izgradnju, ali i da se održava kontinuirana razina ulaganja u obnovu postojeće infrastrukture.

Unatoč blagom mjesečnom padu, građevinski sektor nastavlja pokazivati otpornost i stabilnost, a nastavak godine pokazat će hoće li se umjereniji tempo rasta zadržati ili će ga potaknuti novi investicijski projekti i pojačana građevinska aktivnost tijekom ljetnih mjeseci.