Ispod slavonskih polja možda se kriju nova ležišta plina: Ministarstvo dalo zeleno svjetlo za bušenje

Na području eksploatacijskog polja ugljikovodika Cerić, u blizini Vinkovaca i Nuštra, planira se izrada dviju novih razradnih bušotina. Riječ je o bušotinama Cerić-1 Jug i Cerić-2 Jug, koje bi se, pokažu li ispitivanja da u podzemlju postoje dovoljne količine prirodnog plina, trebale povezati s postojećim sustavom.

Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije zaključilo je da za taj zahvat nije potrebno provesti cjelovitu procjenu utjecaja na okoliš ni glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu. Ipak, investitor će morati primijeniti već propisane mjere zaštite te provoditi dodatna ispitivanja tla, podzemnih voda i mogućih arheoloških nalazišta.

Nositelj zahvata je tvrtka Vermilion Zagreb Exploration, koja planira urediti dva bušotinska radna prostora, izvesti pristupne putove te, u slučaju pozitivnog rezultata bušenja, izgraditi sabirno-transportni sustav za prirodni plin.

Nova nalazišta otkrivena nakon 3D seizmičkih istraživanja

Eksploatacijsko polje Cerić prostire se na području Grada Vinkovaca te općina Nuštar, Bogdanovci i Stari Jankovci, dok će se planirani radovi izvoditi na području Vinkovaca i Nuštra. Točne lokacije dviju bušotina zasad još nisu određene jer će ovisiti o rješavanju imovinsko-pravnih odnosa na privatnim parcelama.

Postojeća bušotina Cerić-1 već je povezana plinovodom dugim oko 4,1 kilometar sa stanicom za obradu plina. Ondje se obrađuje plin s polja Cerić i susjednog polja Berak, nakon čega se otprema u Plinacroov prijenosni sustav.

Nakon detaljne interpretacije 3D seizmičkih podataka, dovršene 2023. godine, uočena su dva dodatna perspektivna područja – Cerić Jug i Cerić Jugozapad. Upravo bi ih trebale ispitati nove bušotine Cerić-1 Jug i Cerić-2 Jug.

Svaki bušotinski radni prostor mogao bi zauzimati do jednog hektara, odnosno do 10.000 četvornih metara, a na njemu bi se smjestili bušaće postrojenje i sva potrebna oprema. Ako bušenje potvrdi komercijalno iskoristivo ležište, bušotine bi se opremile i povezale s postojećom bušotinom Cerić-1.

Geotermalna bušenja na Moslavačkoj gori | Foto: screenshot Dnevnik.hr

Plinovod bi se polagao dva metra ispod zemlje

Za priključivanje novih bušotina na postojeći sustav predviđena je izgradnja podzemnog plinovoda promjera do šest inča. Cijevi bi se polagale na dubini od oko dva metra, dok bi radni i zaštitni pojas tijekom izvođenja radova bio širok približno 14 metara.

Točna duljina trase zasad nije poznata jer će ovisiti o konačnom položaju bušotinskih radnih prostora. Pristupne prometnice izvodile bi se kao makadamski putovi širine do pet metara.

U slučaju da ispitivanja ne potvrde dovoljne količine plina, bušotine će se trajno napustiti, a radni prostori sanirati i vratiti u stanje što sličnije onome prije početka radova. Ako rezultat bude pozitivan, na svakoj lokaciji trajno bi se prenamijenilo oko 7.000 četvornih metara poljoprivrednog zemljišta.

U zaštitnom pojasu plinovoda i dalje bi bila dopuštena većina poljoprivrednih aktivnosti. Ne bi se, međutim, smjeli saditi nasadi čije korijenje prodire dublje od jednog metra ni kulture koje zahtijevaju obradu tla na dubini većoj od pola metra.

geotermalni izvor | foto: Freepik

Pratit će tlo i podzemne vode

Iako nije odredilo provođenje cjelovite procjene utjecaja na okoliš, Ministarstvo je investitoru propisalo dodatne mjere. Prije početka radova potrebno je pregledati teren i utvrditi postoje li na području planiranog zahvata arheološki nalazi.

Naftno-rudarske radove trebalo bi, gdje god je to moguće, smjestiti izvan arheoloških zona. Ako se gradnja na nalazištu ne može izbjeći, morat će se provesti probna, a potom i sustavna arheološka istraživanja prema uvjetima nadležnih konzervatorskih tijela.

Rubni dijelovi bušotinskih prostora trebali bi se zasaditi autohtonom vegetacijom kako bi se objekti vizualno zaklonili, dok će se invazivne biljne vrste morati redovito uklanjati.

Poseban program praćenja odnosi se na poljoprivredno tlo i podzemne vode. Uzorci tla uzimat će se prije početka radova, a po potrebi i nakon trajnog napuštanja bušotina. Za svaku bušotinu morat će se izraditi dva piezometra duboka 25 metara, iz kojih će se voda uzorkovati prije bušenja, tijekom izvođenja bušotine i nakon završetka radova.

Poljoprivredno zemljište najveća točka prijepora

Tijekom postupka mišljenja su zatražena od državnih tijela, Vukovarsko-srijemske županije, Grada Vinkovaca i Općine Nuštar. Grad Vinkovci i Županija ocijenili su da zahvat neće imati značajan negativan utjecaj na okoliš, dok Općina Nuštar nije dostavila mišljenje ni nakon dvije požurnice.

Najviše primjedbi stiglo je iz Uprave za poljoprivredno zemljište Ministarstva poljoprivrede, koja je upozorila da će zahvat imati negativan utjecaj jer se dio poljoprivrednih površina trajno gubi i prenamjenjuje.

U konačnom rješenju ipak je zaključeno da će utjecaj biti lokaliziran i relativno slab. Dio zemljišta bit će trajno zauzet bušotinskim prostorima, dok će uz trasu plinovoda poljoprivredna proizvodnja uglavnom biti samo privremeno prekinuta tijekom izvođenja radova.

Planirane lokacije nalaze se više od 100 metara od najbližih stambenih objekata. Tijekom bušenja očekuju se privremeno povećanje buke, prašine, prometa i prisutnosti teške mehanizacije, dok se tijekom redovitog rada bušotina ne očekuje značajniji utjecaj na stanovništvo.

Rješenje Ministarstva vrijedi dvije godine. U tom roku investitor mora podnijeti zahtjev za lokacijsku dozvolu ili drugi odgovarajući akt, a valjanost se potom može jednom produljiti za još dvije godine.