Ispod bivše vojarne u Podravini pronađena vruća voda: Toranj je montiran, krenulo i bušenje

Virovitica je započela istraživanje geotermalnog potencijala koje bi moglo značajno utjecati na budući sustav grijanja grada. U krugu bivše vojarne pokrenuti su radovi na bušotini čiji je cilj korištenje toplinske energije iz zemlje. Time se Virovitica pridružuje sve većem broju gradova u Hrvatskoj u kojima se posljednjih godina događa prava renesansa geotermalne energije.

U Hrvatskoj se događa prava renesansa geotermalne energije. Nakon što je vruća voda pronađena u Osijeku, Vinkovcima, Velikoj Gorici i Bjelovaru, još jedan grad može se pohvaliti važnim nalazištem. U krugu bivše vojarne u Virovitici postavljen je ‘istraživački toranj’, odnosno bušotina za toplinsku energiju koja će imati važnu ulogu u daljnjem razvoju grada.

Geotermalna energija dobivena ovom bušotinom koristit će se za grijanje svih objekata u krugu bivše vojarne – Veleučilišta u Virovitici, Studentskog doma, restorana i kafića, dječjeg vrtića i III. osnovne škole koji su u izgradnji, hale Viroexpo, Državnog arhiva, Tehnološko-inovacijskog centra te Javne vatrogasne postrojbe. U budućnosti se u istom prostoru planira izgradnja Veteranskog centra i Doma umirovljenika, koji će se također grijati geotermalnom energijom, a razmatra se i mogućnost grijanja plastenika prema zoni Zapad.

Bušotina VirGT-1 i tijek istraživanja

Riječ je o bušotini VirGT-1 na kojoj su započeli istražni radovi ispitivanja geotermalnog potencijala, čime je Virovitica napravila prvi konkretan korak prema korištenju energije iz dubine zemlje za potrebe toplinarstva i održivog razvoja. Istraživanje provodi Agencija za ugljikovodike na istražnom prostoru geotermalne vode ‘Virovitica 2’, koji obuhvaća područje Grada Virovitice i Općine Lukač.

Izvođač radova je tvrtka Crosco, a prema riječima voditelja projekta Matije Ivanušeca, dosadašnji tijek radova ulijeva optimizam. Trenutačno se buši na oko 600 metara dubine, a cilj je dosegnuti Slatinske pijeske na približno 1.300 metara, gdje se očekuje nailazak na geotermalni fluid. Procijenjena temperatura vode kreće se između 60 i 70 stupnjeva Celzija, što je iznimno povoljno za potrebe grijanja. Cjelokupni proces bušenja i istraživanja trajat će oko 45 dana, a konkretniji rezultati očekuju se sredinom ožujka.

Podrška projektu i planovi za budućnost

Gradonačelnik Virovitice Ivica Kirin istaknuo je kako je riječ o povijesnom iskoraku za grad i važnom temelju budućeg održivog razvoja. Naglasio je da Virovitica ovim projektom pokazuje promišljen i dugoročan pristup razvoju te aktivno traži održiva rješenja za budućnost. Posebno je istaknuo važnost stručnih istraživanja koja omogućuju sagledavanje stvarnih potencijala, uz zahvalu svim dionicima uključenima u projekt, osobito direktoru Poslovnog parka Matiji Mustaču, koji je sudjelovao u ishođenju potrebne dokumentacije.

U planu je i izgradnja dodatnih bušotina na području grada, a jedna od njih predviđena je u megazoni Zapad II., koja je odlukom Vlade Republike Hrvatske proglašena nekretninom od strateškog interesa. Dugoročni cilj je omogućiti korištenje geotermalne toplinske energije i u proizvodnji hrane te dodatno potaknuti gospodarski razvoj Virovitice.

Nacionalni značaj projekta

Na početku radova na bušotini, odnosno simboličnom ‘otvaranju’ projekta, okupili su se brojni čelnici i predstavnici Grada Virovitice, ministarstava, Hrvatskog sabora te Agencije za ugljikovodike. Tom je prigodom predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan istaknuo kako je projekt u Virovitici dio šireg nacionalnog ciklusa istraživanja geotermalnog potencijala namijenjenog sustavima centraliziranog grijanja. Podsjetio je da su u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti provedene četiri istražne bušotine, sve s uspješnim rezultatima, što dodatno ulijeva optimizam u pogledu uspjeha virovitičkog projekta.

Na važnost ovakvih ulaganja u kontekstu energetske tranzicije upozorio je državni tajnik Ministarstva gospodarstva Vedran Špehar. Naglasio je da projekti poput ovoga omogućuju postupnu zamjenu fosilnih goriva energentima bez ugljikova otiska, čime se smanjuje utjecaj na okoliš, ali se istodobno osiguravaju konkretne koristi za lokalnu zajednicu. U ovoj fazi projekta predviđeno je ulaganje od oko pet milijuna eura, a sredstva su osigurana iz državnog proračuna.

Podršku projektu dao je i saborski zastupnik Josip Đakić, istaknuvši kako geotermalna bušotina predstavlja jedan od najpovoljnijih izvora energije za potrebe toplinarstva te snažan poticaj lokalnom gospodarstvu. Posebno je naglasio potencijal primjene geotermalne energije u plasteničkoj i stakleničkoj proizvodnji, zaključivši kako ovakvi projekti donose dugoročne ekološke i gospodarske koristi te izravno doprinose kvaliteti života stanovnika.